Nije realno da će se GMO odmah nakon odobrenja u EU naći u Hrvatskoj, niti da naša tijela to nisu sposobna nadzirati. Nema razloga za paniku, poručuje Hrvoje Fulgosi, molekularni biolog iz Instituta »Ruđer Bošković« i predsjednik vladinog Vijeća za GMO
ZAGREB Ako Europska komisija donese pozitivnu odluku, na europskom će se tlu moći slobodno uzgajati genetski modificirani kukuruz Pioneer 1507. U preliminarnom izjašnjavanju Europskog parlamenta o legalizaciji GMO kukuruza u EU niti jedna opcija prošlog tjedna nije dobila kvalificiranu većinu država članica, no Europska komisija u takvoj situaciji prema nekim tumačenjima ima pravo donijeti pozitivnu odluku o uzgoju te sorte kukuruza.
U Europi se za sada uzgaja samo jedna GMO kultura, Monsantov kukuruz MON810, odobren 1998. godine. Zahtjev za odobrenje uzgoja kukuruza TC1507 još je 2001. godine podnio Pioneer, podružnica američkog DuPonta. Ova je sorta kukuruza trenutačno odobrena kao stočna hrana, a u istu će se svrhu koristiti i ako se odobri njezin uzgoj. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) dala je pozitivno mišljenje o toj sorti već šest puta od 2005. godine, no protivnici GMO-a to ne smatraju dovoljnim argumentom za legalizaciju uzgoja nove GMO-kulture u Europi.
Pušu na hladno
Kukuruz TC1507 otporan je na nekoliko herbicida koji sadrže glufosinat-amonijak, koji je po tvrdnjama ekologa jako otrovan pa se protive njegovom uzgoju. Ova je sorta genetski dvostruko modificirana kako bi bila otporna na spomenuti herbicid te kako bi proizvodila toksin koji je štiti od kukuruznog moljca. I EFSA je priznala da toksin prisutan kod ove kukuruzne sorte predstavlja rizik za neke vrste leptira, te da je višestruko snažniji od onog što ga proizvodi Monsantov kukuruz. Za genetičara Marijana Jošta, protivnika GMO-a, legalizacija GMO kukuruza u Europi bila bi tragična, no Hrvatska, ističe Jošt, ne mora podleći tom »pritisku GMO-lobija«.
I hrvatski su poljoprivrednici zabrinuti zbog legalizacije GMO-a, jer strahuju da se Hrvatska neće othrvati novom načinu proizvodnje. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) protiv je legalizacije uzgoja GMO-a jer bi to ugrozilo hrvatsku poljoprivredu i proizvođače, upozorava predsjednik Komore, Mato Brlošić. Iako nema dokaza o štetnosti GMO-a za okoliš i ljudsko zdravlje, hrvatski seljaci »pušu na hladno« i boje se dugoročnih posljedica takvih kultura na ljude.
– Ne mislim da će se posljedice vidjeti za par godina, ali svi mi imanja ostavljamo svojoj djeci i unucima, i pitamo se što će biti za dvije, tri generacije i dalje. Poljoprivednici bi danas mogli stradati na dva načina – ako GMO-usjevi donesu povećanje prinosa, to će značiti zatvaranje naših oplemenjivača i proizvođača sjemenske robe, koji će morati zatvoriti vrata kao što je bilo i sa šećernom repom. Ako pak počne uzgoj kultura otpornih na korove, možemo očekivati da se na našim poljima pojave korovi koji nećemo moći uništiti. To će nas koštati stotinu puta više od onog što dobijemo povećanjem prinosa u startu, upozorava Brlošić.
Načelno ‘protiv’
– Imamo dovoljno zemlje da prehranimo naše naraštaje više od stotinu godina. Ne živimo na pijesku, imamo dovoljno resursa za generacije i generacije koje dolaze. Ne vidim nikakvog razloga da uvodimo GMO proizvodnju, rezolutan je predsjednik HPK. Komora će proizvođačima savjetovati da se, ukoliko Hrvatska krene stopama EU regulative, ne ulaze u proizvodnju GMO kukuruza. »Ako svi budu slijedili preporuku, možemo i dalje biti GMO-free zemlja«, zaključuje Brlošić.
Bitka koja se u Europskom parlamentu vodila oko GMO kukuruza, ocjenjuje Hrvoje Fulogsi, pokazala je da se ta tema pretvorila u kompleksno političko pitanje koje više nema veze s biologijom nego s parcijalnim i drugim političkim interesima pojedinih europskih država. Za legalizaciju GMO kukuruza izjasnile su se, podsjetimo, Velika Britanija, Švedska, Finska, Estonija i Španjolska, suzdržane su bile Belgija, Češka, Njemačka i Portugal, a većina EU država, njih 19, bilo je protiv. Unatoč tome, procedura dozvoljava da EK donese pozitivnu odluku.
Neovisno o odluci Europske komisije, Hrvatska ne mora strahovati od GMO usjeva na svojim poljima, poručuje Hrvoje Fulgosi, molekularni biolog iz Instituta »Ruđer Bošković« i predsjednik vladinog Vijeća za GMO.
– Naš je načelni stav protiv GMO-a, i to je posve u redu u ovom trenutku. Nitko Hrvatskoj ne može nametnuti uzgoj GMO usjeva, i odobrenje Europske komisije ni u kom slučaju ne znači da će će se ti usjevi naći na hrvatskim poljima, uvjerava Fulgosi. Procedura koju hrvatsko zakonodavstvo predviđa u tom pogledu, dodaje, dovoljno je komplicirana i kompleksna da bi se za dobivanje odobrenja za takvu proizvodnju trebalo dobro potruditi.
– U strahu su velike oči i ne možemo dobro prosuđivati, osobito ako se javnost plaši stvarima koje nisu istinite. Nije realno da će se GMO odmah nakon odobrenja u EU naći u Hrvatskoj, niti da naša tijela to nisu sposobna nadzirati. Nema razloga za paniku. Na policama naših trgovina ne može biti GMO hrane, umiruje Fulgosi. Dok se građani 19 država koje su se izjasnile protiv GMO-a bune protiv odobrenja takve proizvodnje, predsjednik Vijeća za GMO kaže kako Hrvatska nema pravo zabraniti Španjolskoj takav uzgoj, tim više što tamo imaju ozbiljne probleme sa štetnicima. »Mi njima nemamo pravo zabranjivati, ni oni nama pravo nametati GMO«, veli Fulgosi.
