Dr. Dobrica Rončević

Glavni riječki epidemiolog o novim mjerama: “Zbunjujemo ljude, građanima je sve manje jasno”

Barbara Čalušić

Dobrica Rončević / Foto: S. DRECHSLER

Dobrica Rončević / Foto: S. DRECHSLER

U javnost treba izaći s konkretnim rješenjima, umjesto da se građanima neprestano nameću razne dileme oko toga kako se nositi sa situacijom u kojoj se dnevno bilježi više od tri tisuće novozaraženih



RIJEKA – Voditelj Epimiološke službe u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije dr. Dobrica Rončević smatra da je donošenje novih protuepidemijskih mjera nužno kako bi se rekordne dnevne brojke novozaraženih u Hrvatskoj počele smanjivati.


Prema njegovom mišljenju, kada su protuepidemijske mjere u pitanju, u javnost treba izaći s konkretnim rješenjima, umjesto da se građanima neprestano nameću razne dileme oko toga kako se nositi sa situacijom u kojoj se dnevno bilježi više od tri tisuće novozaraženih.


– Sve više imam osjećaj da na taj način zbunjujemo javnost i da je građanima sve manje jasno koje su mjere na snazi. Više nego ikad potreban je konsenzus struke i autoritet institucija. Zato mislim da javnost možda nije dobro toliko opterećivati našim analizama, interesima vlasti i struke, sve dok se oni konkretno ne usuglase jer je javnosti sve teže razlikovati naše stavove od konkretnih prijedloga mjera.


Privatna okupljanja




Koje mjere u ovom trenutku rekordnih brojki novozaraženih kao epidemiolog smatrate nužnima?


– Mjere koje se najavljuju uglavnom su povezane sa zaustavljanjem epidemije tamo gdje se dokazano najviše širi, a to su aktivnosti ljudi u slobodno vrijeme, okupljanja u privatnom aranžmanu ili aktivnosti vezane uz različite sportske, rekreativne i ugostiteljske usluge. Tu su i druženja u slobodno vrijeme u privatnom aranžmanu i privatnim prostorima i zbog toga je važna odgovornost društva za širenje virusa i u slobodno vrijeme. Sve to će najvjerojatnije biti fokus gdje će se kroz nove mjere nastojati smanjiti širenje epidemije da bi se izbjeglo zatvaranje koje bi imalo teške posljedice za gospodarstvo.


Ako ne smanjimo epidemiju tamo gdje možemo kroz aktivnosti bez kojih se neko vrijeme može, onda ćemo imati smanjenje aktivnosti koje će se odraziti kroz gospodarstvo, odgoj i obrazovanje, što će svakako biti težak udarac. Sve to najviše ovisi o našem uspješnom zaustavljanju širenja epidemije tamo gdje se ljudi mogu na neki način odvojiti od okolnosti u kojima se bolest širi. Zaoštravanje protuepidemijskih mjera imat će i utjecaj na zaustavljanje širenja virusa unutar obitelji. Trenutno, s obzirom na širenje epidemije, imamo puno situacija u obiteljima da, bez obzira koji je član donio zarazu u obitelj i kućanstvo, dolazi do prijenosa virusa unutar obitelji. Taj sekundarni učinak mjera također bismo mogli očekivati nakon ovog primarnog učinka za koji računamo da će postati vidljiv za tjedan do dva te ga očekujemo u sljedećem ciklusu za tri do četiri tjedna.


Na koja će područja nove mjere biti najviše usmjerene? Trebaju li se zatvoriti ugostiteljski objekti, smanjiti broj putnika u javnom prijevozu, zatvoriti sportske dvorane?


– Prvenstveno se razmišlja o mjerama koje bi trebale spriječiti okupljanje ljudi u kafićima i restoranima, dakle na javnim mjestima gdje se koriste ugostiteljske usluge. Nadalje se razmatraju mjere koje bi trebale utjecati na smanjenje koncentracije ljudi u javnom prijevozu. Tu su i mjere koje se odnose na druge slobodne aktivnosti uključujući i sportsko-rekreativne. To je cijeli spektar mjera koji je prepoznat na razini globalne zajednice kao mjere koje imaju protuepidemijski učinak. One se doziraju s obzirom na epidemiološku situaciju i mogućnost primjene.


Određene skupine nisu zadovoljne najavljenim mjerama, primjerice ugostitelji ne znaju kako će preživjeti zimu s već ranije uvedenim mjerama koje ograničavaju radno vrijeme i broj ljudi u lokalima?


– Naravno da sve te mjere podrazumijevaju i dosta veliku žrtvu zajednice, ali i ta žrtva mora biti podnesena da se osigura takav epidemiološki tijek u kojem neće doći do kompromitiranja vitalnih elemenata života u zajednici, a to su prvenstveno gospodarstvo, odgoj i obrazovanje.


Optimalni kompromis


Hoće li privremeno zatvaranje ugostiteljskih objekata spriječiti daljnji rast epidemije?


– Mi znamo da smo turistički orijentirana zemlja i da je ugostiteljstvo značajan dio našega gospodarstva. Sada nismo u jeku turističke sezone, međutim, svi turistički subjekti moraju preživjeti ovu krizu da bi mogli nastaviti dalje nakon revitalizacije turizma. Vrlo je bitno da oni ne budu pogođeni na način da im treba dugo vremena da se oporave. Treba voditi računa o ugostiteljstvu kao vrlo važnoj gospodarskoj grani. S druge strane, ugostiteljstvo izvan turističke sezone predstavlja mjesto gdje se ljudi u slobodno vrijeme koncentriraju i gdje se nesporno širi epidemija. Zato treba naći optimalni kompromis koji će sačuvati ugostiteljstvo, ali i spriječiti domaće stanovništvo da proširi epidemiju u tim okolnostima.