Povećani broj migranata počinje stvarati određenu psihozu među hrvatskim građanima na području Banije, Korduna i Like. Gradonačelnici i načelnici općina govore o strahu stanovnika koji tu žive, a to je onda dobra podloga i za razne glasine o navodnim postupcima migranata.

Po jednoj takvoj u subotu je u Plaškom došlo do velikog fizičkog obračuna između migranata i Hrvata.

– Dana. 9. 9. 2023. vlak 522 na relaciji Zagreb – Split u mjestu Plaški napadnut je od strane stotinjak migranata. Migranti su pokušali izbaciti putnike iz vlaka, okršaj osoblja vlaka i putnika s migrantima trajao 30 minuta, alarmantna je poruka koju je jučer netko objavio na Facebooku.

Da se ovaj težak incident doista dogodio, imalo bi to i značajne političke implikacije.

Upućena ophodnja

Oporbena desnica je protekli tjedan već upozoravala na sigurnosni aspekt sve masovnijeg ulaska migranata u Hrvatsku, kritizirajući Vladu da se isuviše liberalno odnosi prema ljudima koji kroz našu zemlju prolaze u želji da se dokopaju bogate Europe.

Napad migranata na vlak sigurno bi poslužio kao dodatan, snažan argument protiv Vlade i HDZ-a. Međutim, iako je na željezničkoj stanici u Plaškom prije dva dana, po svemu sudeći, bilo nekog komešanja, tučnjava s migrantima nije zabilježena.

– U 19.24 sati, putem ŽC112 Zagreb zaprimljena je dojava da na željezničkoj stanici u Plaškom veći broj migranata želi ući u vlak u kojem se već nalazilo više od sto putnika.

Upućena je ophodnja koja na stanici nije zatekla migrante, a od djelatnika HŽ-a doznalo se da su isti mislili kako navedeni vlak ide prema Ogulinu, ali taj vlak ne prometuje vikendom.

Nagibni putnički vlak br. 522, koji inače prometuje na relaciji Split – Zagreb, uredno je otputovao u smjeru Zagreba, službena je policijska informacija o zbivanjima u subotu kasno poslijepodne na željezničkoj stanici u Plaškom.

I do načelnika općine Plaški Pere Damjanovića (SDP) stigle su vijesti da je nečeg bilo, ali provjerom je također ustanovio da se migranti i Hrvati nisu potukli.

– Činjenica jest da se dosta migranata okuplja na toj našoj stanici, ali nije bilo niti naguravanja, kamoli da je netko htio putnike izbaciti iz vlaka, rekao nam je Damjanović.

Ali, njegova općenita slika situacije s migrantima u Plaškom identična je s onom što je ovih dana iznosi Mirjana Puškarić, HDZ-ova gradonačelnica nedalekog Slunja.

Ugrožen osjećaj

– Osjećaj sigurnosti naših građana je ugrožen s obzirom na to da grupe migranata hodaju periferno po dijelovima našeg grada. Dakle, to su grupe mlađih ljudi koje ne ulijevaju povjerenje kod naših građana, zabrinutost kojih nam daje obvezu da reagiramo i tražimo pomoć, izjavila je Mirjana Puškarić u subotu za Novu TV.

Jednakim riječima stanje u Plaškom opisuje SDP-ovac Damjanović.

– Nikakvog nasilja zasad nema. Bile su ranije jedna, dvije provale u kuće, ali od kada je pojačan dolazak migranata nije bilo ni toga.

No, u građane Plaškog se sada svejedno uvlači strah, posebno kod starijih i djece. I ja bih se bojao kada bih, kao naši učenici koji svako jutro vlakom putuju u Ogulin, naišao na skupinu od tridesetak ili pedesetak migranata.

To su sve mladi stranci, 16, 17 godina, nikoga ne diraju, ali sama njihova pojava u ovakvom broju izaziva strah, u najmanju ruku nelagodu.

Svi mi razumijemo da su oni u Hrvatskoj samo u tranzitu, da ih ništa dobro nije natjeralo na tako dugačak put, ali mi se jednostavno ne osjećamo sigurnima.

Peru se na potocima, kucaju na vrata kuća i traže hranu ili mole da im se dopusti da napune mobitel, a pitamo se što će biti zimi, kako će se ponašati kada padne snijeg i zahladni, ispričao nam je SDP-ov načelnik općine Plaški.

Karamarko: Ne smije se događati stihija s migrantima

Prisjetili smo se prošlog tjedna u jednom tekstu političkih reakcija u Hrvatskoj na početak migrantske krize 2015. Tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko javio nam se jučer kako bi opovrgao da je u to vrijeme njegov stav bio da se migrante ne bi smjelo puštati u Hrvatsku.

– Ne, ja sam samo inzistirao da se to kontrolirano radi. Ljudi su našu granicu prelazili bez ikakvog nadzora, mogao je ući tko je želio.

Znamo da je jedan terorist koji je kasnije podmetnuo eksploziv u Francuskoj prošao kroz Hrvatsku. Trebali smo 2015. angažirati i vojsku ako je policije bilo premalo i migrante usmjeravati na legalne prijelaze da bi ih se sve registriralo.

Naravno, uz maksimalno human odnos prema njima, rekao nam je Karamarko. On prati i aktualnu situaciju i smatra da bi morao postojati jedinstven europski odgovor na povećan priljev migranata u Hrvatsku.

– Ne smije se događati stihija. Nema više politike otvorenih vrata, Europa je rekla dosta. U pitanju su ljudski životi, ali ovo nije hrvatski, nego problem EU-a i trebalo bi na najvišoj razini dogovoriti što dalje, kako da se ponaša hrvatska policija, zaključuje Karamarko.