ZNANOST I ZDRAVLJE 

'Djevojku su godinu i pol liječili pogrešnim lijekom'. Zašto su genetski testovi u Hrvatskoj tako rijetki?

Ljerka Bratonja Martinović

Farmakogenetska testiranja put prema optimalnoj terapiji, ali se još uvijek premalo primjenjuju



Personalizirana medicina sve se češće primjenjuje u medicinskoj praksi, među ostalim i analizom gena da bi se utvrdila njihova uloga u odgovoru pacijenta na terapiju.


Neke varijante gena mogu pojačati apsorpciju lijeka, a neke umanjiti njegovo djelovanje ili izazvati nuspojave. Zato isti lijek nekim pacijentima pomaže, a drugima ne.


Iako je farmakogenomika medicinska grana u zamahu, jer može spriječiti neželjene nuspojave lijeka ili uzimanje neučinkovite terapije, pacijentima u Hrvatskoj ona nije široko dostupna niti se koristi kao standardna praksa. Svjedoče to u udrugama pacijenata, gdje navode i primjere.


Obvezna testiranja




– Znam za slučaj djevojke u dobi od 17 godina koja ima psihičkih problema i koju su godinu i pol liječili bez ikakvog učinka, da bi tek onda napravili farmakogenetsku analizu i vidjeli da ona reagira na samo dva lijeka. Dakle, ta djevojka uopće nema receptore za većinu lijekova, uključujući i one protiv bolova, navodi Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).


Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina Photo: Patrik Macek/PIXSELL


Utvrdilo se to sa zakašnjenjem, jer je spomenutu djevojku psihijatar poslao na farmakogenetsku analizu tek nakon godinu i pol neuspješnog liječenja. To se, kaže Belina, događa često jer testiranje određenih gena s ciljem moduliranja terapije nije standardna procedura koju se u našim bolnicama primjenjuje. Bilo bi to, ističe, osobito važno kad se vidi da ne postoji odgovor na terapiju, u situaciji kad bi bilo dobro znati zašto se to događa i koje su još opcije preostale.


Farmakogenomika obuhvaća različite genetske testove kojima se, na primjer, može utvrditi odgovor pojedinog pacijenta na lijek koji se uzima nakon ugradnje koronarnog stenta i je li on dovoljno djelotvoran, a može se utvrditi i koja je optimalna početna doza kod antikoagulantne terapije. Na temelju genske analize, liječnik može utvrditi optimalnu dozu antidepresiva za pojedinog pacijenta ili doznati je li pametni lijek protiv raka dojke učinkovit kod određene pacijentice.


Ovakva se testiranja u Hrvatskoj provode u nekoliko javnih ustanova, odnosno KBC-ima u Zagrebu, Osijeku i Rijeci.


Na Odjelu za farmakogenomiku i individualizaciju terapije pri KBC-u Zagreb mjesečno se obradi od 170 do 200 pacijenata, odnosno više od 2.000 pacijenata godišnje.


– Upućuju nam se pacijenti za koje je obvezno testiranje farmakogenetičkih biljega prije uvođenja lijeka u terapiju, pacijenti koji su iskusili neželjene reakcije na lijek ili nemaju adekvatan odgovor na terapiju.


Obvezna testiranja provode se, na primjer, za siponimod u liječenju multiple skleroze i mavakamten u liječenju opstruktivne hipertrofične kardiomiopatije, navode u Odjelu za farmakogenomiku.


Osim toga, postoje preporuke regulatornih tijela poput Europske agencije za lijekove (EMA) za testiranje prije primjene nekih onkoloških lijekova, kao što su fluoropirimidini, primarno s ciljem smanjenja toksičnosti kemoterapije, ističu.


U kardiologiji se farmakogenetički testovi mogu koristiti za prilagodbu doze antikoagulansa, antiagregacijskih lijekova i statina. U psihijatriji i neurologiji služe za optimizaciju terapije antidepresiva, antipsihotika i antiepileptika, a moguće je i testiranje prije uvođenja imunosupresivnih terapija, poput azatioprina ili takrolimusa, vele na Rebru.


Genetičke varijante


Farmakogenetičkim testiranjem se ispituje postojanje genetičkih varijanti u genima koji su povezani s odgovorom na terapiju određenog lijeka ili skupine lijekova, a najčešće ispituju gene uključene u metabolizam lijekova putem enzima CYP450, te druge gene koji utječu na kinetiku i djelovanje lijeka.


Utvrđuje se postoji li genetička predispozicija za nuspojave ili neodgovarajuću učinkovitost lijekova i je li potrebno prilagoditi dozu ili terapiju prema dobivenoj informaciji.


Prema farmakogenetičkom nalazu moguće je promijeniti dozu ili terapiju.


– Pacijente na testiranje najčešće upućuju liječnici specijalisti različitih specijalnosti, ili liječnik obiteljske medicine na preporuku liječnika specijalista ili magistra farmacije.


Usluga je dostupna za lijekove ili dijagnoze koje imaju obveznu indikaciju za testiranje farmakogenetičkih biljega, ili preporuku za testiranje od strane regulatornih tijela i prema postojećim međunarodnim smjernicama za primjenu farmakogenetike u kliničkoj praksi, objašnjavaju.


KBC Zagreb danas nudi najveći broj farmakogenetičkih pretraga u okviru javnozdravstvenog sustava. Broj zahtjeva je, kažu u toj bolnici, u kontinuiranom porastu i treba razmišljati o dugoročnim kapacitetima i dostupnosti ovih pretraga.


U drugim bolničkim centrima, primjerice KBC-u Sestre milosrdnice te KBC-ima u Osijeku i Rijeci testiranja se provode u znatno manjoj mjeri.


Bolje liječenje i niži troškovi


Područje farmakogenomike je vrlo dinamično i stalno se proširuju potrebe za testiranjem, ovisno o novim dokazima za postojeće terapije ili dolasku na tržište novih lijekova.


Informacije o lijeku odobrene od Europske agencije za lijekove sve češće sadrže informacije o farmakogenomici, što omogućuje individualizirano liječenje, optimiziranje ciljne populacije i doze lijeka, a rezultat je, kažu stručnjaci, povećana učinkovitost lijeka i minimalizacija rizika od razvoja nuspojava.


Uz širenje palete farmakogenetičkih testiranja terapije će se optimizirati, smanjit će se učestalost nuspojava, a time i nepotrebni troškovi za zdravstveni sustav.