Na području njemačke Savezne zemlje Sjeverne Rajne-Vestfalije, najmnogoljudnije savezne pokrajine u Njemačkoj živi oko 18 milijuna stanovnika. Prema službenim brojkama među njima je oko 57 tisuća hrvatskih državljana, no ako dodamo građane s dvojnim državljanstvom, npr. BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije ili Njemačke, kao i treću i četvrtu generaciju hrvatskih iseljenika, taj se broj penje na oko 70 tisuća hrvatskih državljana.

U potrebi oni se obraćaju Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Düsseldorfu i generalnom konzulu doc. dr. sc. Ivanu Buliću koji je na toj poziciji od 2017. godine, a također je docent Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Uz administrativnu i konzularnu pomoć, oko državljanstva, boravka i rada, generalni konzulat, najavio je naš sugovornik pri ustoličenju, bit će mjesto okupljanja svih Hrvatica i Hrvata i čuvanja hrvatskih vrijednosti.

Jedno od događanja koje su ove godine organizirali je i sveta misa te koncert klape Sveti Juraj HRM na Dan državnosti u katedrali u Aachenu, što je bio prvi put da je u najvećoj katedrali sjeverne Europe održana misa na hrvatskom jeziku. Više o tome, koje su to hrvatske vrijednosti koje treba čuvati i njegovu radu pitali smo generalnog konzula Ivana Bulića.

Tisuću ljudi na misi

– S više nakana odlučili smo se na proslavu Dana državnosti. Velika je stvar za opću percepciju Hrvatske, našeg vrijednosnoga sustava i civilizacijskih odrednica da se u Aachenskoj katedrali, znanoj i kao Dvorska Kapela cara Rimskog carstva Karla Velikog, tako bitnoj za Europu i svijet, prvi put u povijesti održala sveta misa na hrvatskom jeziku. Željeli smo zato da dođu svi Hrvati i građani koji mogu. Pozivnica za dolazak na misu bila je javna, nije bilo odabranih, nije bilo ni trunke ekskluziviteta. Na svetoj misi 8. lipnja u Aachenskoj katedrali sudjelovalo je tako tisuću Hrvata.

Tko je uz konzulat organizirao održavanje svete mise i popratni program?

– Hrvatske katoličke misije Aachen i Köln, misije koje vode svećenici provincije Bosne Srebrene fra Ivica Radić i Provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, fra Vuk Buljan i Fra Ivan Režić. I spomenuto svjedoči kako se u potpunosti potvrdilo hrvatsko zajedništvo. Posebno je važno što je svetu misu pjevala, te koncertom koji je uslijedio uveličala, klapa Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj, dakle klapa pobjedničke hrvatske vojske, u odorama hrvatskog vojnika, vojnika i vojske bez kojih ne bi bilo ni neovisne hrvatske države, Republike Hrvatske čiju smo 34. godišnjicu državnosti proslavili u katedrali oca Europe, Karla Velikog.

Koje su poveznice Aachenske katedrale s Hrvatskom i Hrvatima?

– Nekadašnji biskup Aachena, Heinrich Mussinghoff, u povodu proslave 30. godišnjice postojanja HKM Aachen, 1997. godine, u pozdravnome pismu je napomenuo kako su Hrvati vrlo rano došli u doticaj s gradom Karla Velikoga. Bilo je to još u 8. stoljeću dok je car bio živ jer je granica njegova carstva prolazila uz Hrvatsku, a dijelom i kroz nju, osobito nakon Aachenskoga mira kojim je Karlu priznat carski naslov i suverenitet nad Hrvatskom. Biskup Mussinghof dalje ističe i natpis »Rex Croatiae et Slavoniae«, Kralj Hrvatske i Slavonije koji se nalazi u Mađarskoj kapeli u katedrali. Još u vrijeme Karla Velikoga počeli su europski narodi hodočastiti svake sedme godine u Aachen – tada najveće hodočasničko mjesto na njemačkome govornom području. Kao hodočasnici na Aachenskome hodočašću spominju se u biskupijskome arhivu od 1349. godine i Hrvati.

Spomenimo još nešto o katedrali u Aachenu. Dao ju je sagraditi car Karlo Veliki, utemeljitelj Svetog Rimskog Carstva, danas zvan i ocem Europe.

– Slavljem svete mise u Aachenskoj katedrali bilo je moguće ukazati na jednu od temeljnih vrijednosti Republike Hrvatske, a očituje se činjenicom o višestoljetnoj pripadnosti Hrvatske europskom civilizacijskom krugu. Stoga sam u govoru koji je uslijedio nakon svete mise podsjetio da smo uoči 1100. obljetnice krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava upravo u carskoj katedrali Oca Europe proslavili Dan državnosti Republike Hrvatske. U činjenicu o dugotrajnim vezama može se uvjeriti svatko tko posjeti katedralu jer se upravo u njoj, u jednoj od kapela Aachenske katedrale može vidjeti natpis »Rex Croatiae et Slavoniae«. Svjedočanstvo je to kako je onodobna, a tako i sadašnja Hrvatska u kontinuitetu bila i ostala dijelom zapadnoeuropskog civilizacijskog kruga. Stoljećima su Hrvati u skladu s navedenom civilizacijskom odrednicom gradili vlastita poimanja o političkoj i vjerskoj slobodi, o domovini, o nacionalnom identitetu kao i o vlasništvu te navedena shvaćanja izražavala putem kršćanstva, kulture, umjetnosti i arhitekture.

Kulturno nasljeđe

Koja još događanja pripremate u 2024. godini?

– Nekoliko njih, na primjer, obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja, poglavito žrtvu Vukovara i Škabrnje kao i božićni koncert jednog izuzetnog hrvatskog komornog zbora. Uz potporu Službe za kulturnu diplomaciju Ministarstva vanjskih i europskih poslova omogućeno nam je organizirati dolazak renomiranih hrvatskih glazbenih sastava i osoba iz svijeta umjetnosti i kulture koji su na prvorazredan način u mogućnosti promovirati bogato kulturno hrvatsko nasljeđe. Dostojno predstavljamo hrvatski identitet u Njemačkoj, ali i Europi i svijetu, posredovanjem kolega iz drugih diplomatskih predstavništva akreditiranih u Saveznoj zemlji Sjevernoj Rajni Vestfaliji. Čak 78 zemalja Europe i svijeta kroz naša događanja upoznaju i spoznaju Hrvatsku.

Ove će se godine navršiti sedam godina da ste na mjestu generalnog konzula u Düsseldorfu. S kojim ste se izazovima susreli?

– Vrlo sam brzo shvatio kako mi je poznavanje povijesnih procesa Hrvatske i Njemačke te općenito europske i svjetske povijesti 19. i 20 stoljeća značajno olakšalo komunikaciju i otklanjanje predrasuda s kojima se moguće susresti i u današnje vrijeme. Jedan od dobrih primjera s kojim se nažalost i dan-danas susrećemo je geografska i kulturološka odrednica Republike Hrvatske. I meni se nevjerojatnim čini povezivanje s državom koja više ne postoji, kojoj ne pripadamo 34 godine u kontekstu svrstavanja Republike Hrvatske na Balkan. Tanka je linija kada se spomenutu netočnost poveže s karakterom postanka suvremene hrvatske države. Primjerice, kada se susretnem s terminima poput »građanskog rata« za mene kao generalnog konzula to je trenutak kada doista moram objasniti povijesni kontekst.

A čime ste zadovoljni?

– Posebno mi je drago bilo surađivati s hrvatskim udrugama koje djeluju na području za koje smo odgovorni. Zajedno smo organizirali koncerte za sve hrvatske državljane, promovirali najnovija književna, kulturna ili povijesna izdanja. Osobito zadovoljstvo, meni osobno, a i Hrvatima koji žive na području Sjeverne Rajne-Vestfalije, tradicionalni je božićni domjenak Generalnog konzulata. Svake smo godine zajedno uz hrvatske božićne pjesme proslavili Božić. Spontano smo mu i dali ime »Hrvatski Božić u hrvatskom generalnom konzulatu«. Generalni konzulat je i poveznica u gospodarskom kontekstu. Poznato je kako je Savezna zemlja Sjeverna Rajna Vestfalija, njemačka savezna zemlja s najvećim udjelom u ukupnosti njemačkog BDP-a kao i činjenica da je najmnogoljudnija savezna zemlja. Izuzetna gospodarska snaga potiče i hrvatske izvoznike na izlaganje na svjetski renomiranim sajmovima poput primjerice sajma prehrane u Kölnu ANUGA kao i sajmova u Düsseldorfu: nautike BOOT, sajma vina ProWein ili sajma medicinske opreme Medica. Svakom od sajmova prethodi priprema i komunikacija hrvatskih izlagača s Generalnim konzulatom, aktivno sudjelovanje Generalnog konzulata tijekom provedbe, ali i nakon provedbe, spoznajama o vidljivosti te sugestijama o učinkovitijoj prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda na njemačkom tržištu. I dakako, ne propuštam priliku sudjelovati na sportskim natjecanjima koje organiziraju Hrvati u Njemačkoj kao i sportaši koji dolaze iz Hrvatske, a kao potpora njihovim nastojanjima kako za zajedničkim okupljanjima tako i sportskim uspjesima. Svakog dana nastojim proaktivno i konstruktivno djelovati. Steći povjerenje hrvatskih građana koji ovdje žive kao i onih koji traže poslovnu prigodu. Da znaju da nisu sami, već da u zgradi koju resi hrvatska zastava, imaju mjesto u kojem se trebaju osjećati svoji na svome, da znaju da imaju mjesto gdje će dobiti pomoć.

Vrijednosni sustav

Na predstavljanju 2017. rekli ste da je »Generalni konzulat središnje mjesto za sve hrvatske državljane kojima treba potpora. Međutim, generalni konzulat treba biti i više od toga. Treba biti središnje mjesto za sve Hrvate, mjesto koje okuplja sve Hrvate, nikako ono koje odbija, mjesto u kojem se promiču hrvatske vrijednosti, a ne mjesto koje podsjeća na propale državnopravne tvorbe, tvorbe koje su suprotnost Hrvatskoj i hrvatskim vrijednostima.« Možete li nam pojasniti drugi dio izjave, koje hrvatske vrijednosti treba promicati?

– Time sam javno i jasno izrekao temeljnu misao vodilju koju provodim evo već skoro sedam godina. Podsjećati što se stoljećima događalo na hrvatskom prostoru u sinergiji sa zemljama s kojima smo zajedno živjeli stoljećima te kojem civilizacijskom krugu pripadamo. Neprestano naglašavati ono što je oku vidljivo i što je utkano u naš vlastiti identitet. Gradili su se romanički zvonici uzduž jadranske obale, gotički objekti u sjevernoj Hrvatskoj, barokni Varaždin, dvorci Hrvatskog zagorja te dvorci i utvrde smještene uz Dunav, najdužu rijeku u Europskoj uniji. Dakle, oku je vidljivo kako je hrvatska odrednica srednjoeuropska, mediteranska i podunavska. Nikako balkanska, jer državnopravni diskontinuitet dviju jugoslavenskih tvorevina doista ne određuje Republiku Hrvatsku niti utječe na njen vrijednosni sustav. To su bila totalitarna razdoblja u hrvatskoj povijesti. Međutim, poradi njene neposredne vremenske bliskosti te određenog naslijeđa, pojedinačnog i interesnog karaktera, a u medijskom kontekstu i šire percepcije, potrebno se vratiti na ishodišta te shvatiti cjeloviti povijesni razvoj.

Do kada vam traje mandat generalnog konzula? Planirate li se vratiti na HKS?

– Budući da ovu dužnost obnašam već godinama, a prethodno sam prenosio znanje iz povijesti na Sveučilištu studentima imanentne su mi obje sastavnice, i diplomatska i visokoobrazovna i znanstvena. U središtu obje je znati objasniti i uvjeriti osobu nasuprot sebe, bila ona student, kolega diplomat ili pak netko iz društvenog, političkog ili gospodarskog sustava, u istinitost i opravdanost onoga što zastupate. U spomenutom kontekstu doista sam spreman prihvatiti obje mogućnosti, kako nastaviti djelovati u plemenitoj i izuzetno svrhovitoj službi vanjskih poslova tako i opetovano preuzeti kolegije hrvatske i svjetske povijesti 19. i 20. stoljeća na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Jeruzalemske relikvije u katedrali u Aachenu

U katedrali u Aachenu okrunjeno je 30 njemačkih kraljeva i 12 kraljica, a njezino najveće blago su relikvije iz Jeruzalema koje čuva od 799. godine: Gospina haljina koju je prema tradiciji nosila u noći kada je rodila Isusa, platno u koje je Gospa umotala Isusa kada ga je rodila, platno u koje je bila umotana glava Ivana Krstitelja nakon pogubljenja te platno kojim je Isus bio pokriven oko bokova na križu. Na istaknutom mjestu u katedrali nalazi se prijestolje Karla Velikog, u koje je, prema predaji, ugrađen kamen s Isusova groba, a u sklopu prijestolja nalazi se i prah s mjesta gdje je kamenovan sv. Stjepan Prvomučenik. U središnjem prostoru katedrale nalazi se zlatni sarkofag s posmrtnim ostacima Karla Velikog.