Uz bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, sporazum s Uskokom sklopio je i bivši direktor HEP-Operator distribucijskog sustava Nikola Šulentić, koji je uvjetno osuđen na devet mjeseci zatvora s rokom kušnje od godinu dana te 10.000 eura sporedne novčane kazne.

Prema Uskokovoj optužnici, Žalac je 2019. preko bivše državne tajnice i nekadašnje kninske gradonačelnice Josipe Pleslić, ranije Rimac, sredila polaganje državnog ispita za svojeg brata Ivana Ivankovića kojeg tužiteljstvo nije zahvatilo optužnicom.

Ivanković je, prema pisanju medija, radio u Upravi Grada Zagreba na mjestu pomoćnika pročelnika za energiju i klimu, a u srpnju 2022. je imenovan predstavnikom Grada Zagreba u vijeću članica Mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju.

Josipa Pleslić je pak 2019. preko Šulentića zaposlila svoju sestru Biserku Vujić u Elektri Šibenik, podružnici HEP-a koju je vodio sporazumno osuđeni bivši direktor. Tužiteljstvo je do saznanja o zapošljavanju došao preko poruka koje je Pleslić razmjenjivala sa Šulentićem.

Uskok je u veljači 2022. protiv Pleslić i još 26 osoba podigao optužnicu u aferi Vjetroelektrane kojom ih tereti za trgovanje utjecajem, poticanja na trgovanje utjecajem, zloporabe položaja i ovlasti, poticanja za zloporabu položaja i ovlasti, davanja i primanja mita te davanja mita za trgovanje utjecajem.

Optužnicom je, uz Pleslić i Žalac, bilo obuhvaćeno više državnih dužnosnika, između ostalih i bivši ravnatelj Carine Hrvoje Čović, bivši načelnik Policijske akademije Dubravko Novak te pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac, a koji su se u zamjenu za blaže kazne nagodili s tužiteljstvom.

Prvim dijelom optužnice Pleslić se na teret stavlja da je pogodovala poduzetnicima u izgradnji vjetroelektrana, 2019. i 2020. godine, koristeći položaj i autoritet državne tajnice u Ministarstvu uprave, kao i društveni utjecaj koji je stekla višegodišnjim obnašanjem dužnosti gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru.

Moguća nagodba i s europskim tužiteljstvom

Dijelom optužnice koji se odnosi na sređivanje zapošljavanja preko veze i polaganja državnih ispita bilo je, uz Pleslić, obuhvaćeno još šestero osoba koji su ta zapošljavanja i ispite sređivali te jedanaestero koji su tražili zapošljavanja i sređivanje ispita nekome njihovome.

Mediji su ranije izvijestili da Žalac pregovara o mogućoj nagodbi i s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu u aferi Softver. Nastavak procesa zakazan je za lipanj ove godine, do kada bivša ministrica mora odlučiti između priznanja krivnje i prihvaćanja sporazumne osuđujuće presude ili nastaviti negirati krivnju do okončanja sudskog postupka.

Žalac je, zajedno s nekadašnjim ravnateljem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Tomislavom Petricom te dvojicom poduzetnika Mladenom Šimuncem i Markom Jukićem, optužena za preplaćivanje softvera za Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova kojem je Žalac bila na čelu.

Žalac je optužena za zlouporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, Petric za zlouporabu položaja i ovlasti, dok su Šimunac i Jukić optuženi za poticanje, odnosno pomaganje u tim nedjelima.

Softver je plaćen 1,7 milijuna eura, no kasnijim vještačenjem utvrđeno je da je njegova vrijednost bila oko 360.000 eura.

Prema navodima europskog tužiteljstva, Jukić i Šimunac su nakon isplate odmah podigli novac, a ukupna šteta za proračun EU iznosi najmanje milijun eura. Hrvatski državni proračun, tvrde tužitelji, oštećen je za gotovo 300 tisuća eura.