Većina hrvatskih otoka i dalje se suočava s problemom depopulacije, koji posebno pogađa male i udaljenije otoke. Dosadašnje politike razvoja otoka polučile su slabe ili nikakve rezultate po tom pitanju. Ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijelu Žalac pitali smo, uoči Konferencije o razvoju otoka što će 11. rujna biti održana u Opatiji, u organizaciji Novog lista, kako Vlada kani dugoročno riješiti ovaj problem?

Specifičnosti

– Zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova u Programu Vlade za razdoblje 2016.-2020. čine temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka Republike Hrvatske. Vlada izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na uravnoteženje dobne strukture i održavanje prostorne ravnoteže stanovništva na području cijele Hrvatske pa tako i na otocima. Uz to, ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske, koji uključuje i razvoj otoka, provodi se politikom regionalnoga razvoja koja potiče stvaranje radnih mjesta, konkurentnost, gospodarski rast odnosno sveukupno – bolju kvalitetu života stanovništva.

Dobro ste uočili da se većina hrvatskih otoka i dalje suočava s problemom depopulacije, ali moram naglasiti da je Prijedlog novog Zakona o otocima usmjeren na male i udaljene otoke omogućavajući donošenje Programa mjera za pučinske otoke kao i Programa mjera za otoke sa specifičnim položajem. Otoci sa specifičnim položajem su otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinica lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku, a takvih je otoka i dijelova otoka ukupno čak 45.

Također, Vlada Republike Hrvatske u novom zakonodavnom okviru osmislila je otočna prioritetna područja koja su formulirana kroz otočne razvojne pokazatelje na taj način kreirajući potpuno novi suvremeni pristup razvijenosti/nerazvijenosti otoka. Nisu zaboravljeni ni povremeno nastanjeni otoci kojima će novi zakonski okvir omogućiti puno veću nacionalnu podršku i sustavno osmišljen pristup jer su povremeno naseljeni otoci ogroman, možda još nedovoljno iskorišten, nacionalni potencijal.

EU rezolucija

Problem nestanka otočnog stanovništva prisutan je u gotovo čitavom EU-u, stoga se razvija niz mjera i politika razvoja otoka. Koliko je Hrvatska spremna primjenjivati europske politike razvoja otoka? Što će to konkretno otočanima donijeti?

– Politika razvoja otoka na razini EU-a za sada se ostvaruje kroz razne inicijative i/ili radne skupine, a u kojima aktivno sudjeluju i hrvatski zastupnici u EU parlamentu. Prvi dokument na razini EU-a, kojim se krenulo korak naprijed u odnosu na članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim su prepoznate trajne prirodne i geografske poteškoće karakteristične za situaciju u kojoj se nalaze i otoci je Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka.

Rezolucija je posebno uzeta u obzir prilikom izrade novog Zakona o otocima, te se na njenim načelima pristupilo unapređenju postojećih i osmišljavanju novih mjera otočne politike koje zakon nosi. U Rezoluciji se, između ostalog, poziva zemlje članice da prilikom planiranja nove financijske perspektive 2021.-2027. posebno vode računa o posebnoj situaciji otoka, te smo novim Zakonom stvorili preduvjet za osiguravanje EU sredstava za sljedeće godine.

Nije isto živjeti i raditi na Krku ili, primjerice Silbi. Mogu li stanovnici malih otoka računati na dodatne poticaje i olakšice koje će ih zadržati na otoku?

– Pri izradi novog Zakona o otocima detektiran je »veliki problem malih otoka« i potrebitost povratka života stanovnika na male otoke. Svjesni činjenice da čak 24 otoka, od 50 naseljenih, broji do 250 stanovnika, prema Popisu stanovnika iz 2011. godine i da su stanovnici malih otoka mahom starije životne dobi, te na tim otocima, primjerice, trgovina prehrambenih proizvoda, škola, liječnik i slično, u zimskim mjesecima nema nikakvu ekonomsku isplativost, Vlada će različitim programima, a pogotovo novim zakonskim okvirom otvoriti vrata različitim aktivnostima kojima će se inicirati povratak stanovništva na male otoke.

Kako na otoke privući nove stanovnike?

– Odabir mjesta za život i rad prvenstveno je stvar osobne odluke i želje pojedinca. U svakom slučaju život na otoku nudi niz prednosti: očuvane sastavnice okoliša, povoljnu klimu, dobre preduvjete za život obitelji u smislu sigurnosti i specifičnog ritma svakodnevice. U spomenutom Programu Vlade definirali smo ciljeve i aktivnosti koji se odnose i na jačanje atraktivnosti života na područjima u cijeloj Hrvatskoj koja su pogođena demografskim deficitom pa tako i na otoke.

Na realizaciji zadanih ciljeva svakodnevno rade sva ministarstva, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ima ulogu koordinativnog tijela u dijelu koje se odnosi na otoke. Nastavno na Program Vlade izradili smo novi, već spomenuti, Zakon o otocima, koji zajedno sa izradom Nacionalnog plana razvoja otoka te podzakonskim aktima i programima, čini cjeloviti zakonski okvir za provedbu konkretnih mjera u cilju zadržavanja postojećeg i privlačenja novog stanovništva osmišljavajući nova radna mjesta.

Pametni otoci

Što je cilj koncepta Pametnih otoka?

– Inicijativa »Pametni otoci« temelji se na načinima osiguranja optimalnog korištenja i upravljanja otočnim resursima te doprinosi održivom i ravnomjernom razvoju koji će maksimalno iskoristiti otočne potencijale te obuhvaća potencijalne prilike za financiranje projekata na otocima koji su u funkciji održivog energetskog planiranja na lokalnoj razini.

Glavni katalizator suradnje među otocima je Pact of Islands, politička inicijativa sa 117 otočnih potpisnika u EU-u. Cilj Pametnih otoka je uspostava pametnog, uključivog i uspješnog društva kroz aktivno sudjelovanje u prilagodbi i izbjegavanju klimatskih promjena te jačanje otpornosti na lokalnoj razini kroz korištenje naprednih tehnologija, smanjenje upotrebe fosilnih goriva povećanjem korištenja značajnih resursa obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, smanjenje nedostatka vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima, jačanjem socijalne uključenosti, edukacije te osnaživanje građanske svijesti itd.

Deklaraciju o pametnim otocima potpisali su u ožujku 2017. godine Grad Krk, Općina Baška, Grad Korčula, Općina Vela Luka, Općina Mljet i druge otočne jedinice lokalne samouprave. Inicijativu sam i osobno potpisala pošto ju je podržalo i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, a odrednice Deklaracije uvrštene su i u novi Zakon o otocima prema kojem će se projekti koji se provode u skladu s ovim odrednicama smatrati prioritetnima. Uvjerena sam da ćemo ovime otoke moći bolje usmjeriti prema budućnosti, održati ih čistima i iskoristiti njihove bogate potencijale.

Veliki iskorak

Što biste izdvojili kao najvažnije dijelove novog Zakona o otocima?

– Značajne nove mjere definirane novim Zakonom o otocima su: donošenje Državnog programa sređivanja i usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga na otocima, gospodarenje otočnim otpadom na način uklanjanja otpada s područja otoka koristeći principe kružnog gospodarstva, otočna samoodrživost i samodostatnost kroz korištenje otočnih resursa, rješavanje nedostatka vode korištenjem nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima, diversifikaciju otočnog gospodarstva u skladu s posebnostima otoka, provođenje projekata čiste energije korištenjem novih tehnologija, prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima, eksploatacija mineralnih sirovina na otoku radi lakše dostupnosti za proizvodnju građevnog materijala i industrijsku preradu u svrhu ekonomičnije gradnje, uvažavanje i primjenjivanje mjera na otoke sa specifičnim položajem, novi modeli razvrstavanja otoka i novi pristup razvijenosti/nerazvijenosti otoka kroz otočne razvojne pokazatelje.

Važno je naglasiti da je novi Zakon o otocima kompleksan jer pokriva specifičan geografski dio i multisektorski zadire u sve sfere otočnog života i razvoja. Svjesni smo da će i dalje trebati, ulagati dodatne napore u koordinaciju svih nadležnih tijela da bi se sagledale i uvažile stvarne potrebe lokalne otočne zajednice i pretočile u provedbene mjere i aktivnosti.

Hrvatski otočni proizvod

Otočna tradicija i baština izuzetno su bogate. Kako ih brendirati i iskoristiti u tržišnom smislu, prvenstveno u turizmu, ali i drugim granama, poput poljoprivrede, s obzirom na uspješne primjere paškog sira ili vrbničke žlahtine?

– Oslanjanjem na otočnu tradiciju i baštinu početkom 2007. godine pokrenut je Projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom »Hrvatski otočni proizvod« (HOP) s namjerom poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda. Temeljni je cilj identificiranje, proizvodnja, distribucija i promidžba izvornih i kvalitetnih otočnih proizvoda koji će kao takvi biti prepoznati i u Hrvatskoj i izvan nje.

Otočni proizvođači kroz samozapošljavanje stvaraju proizvode iznad prosječne kvalitete i ostaju živjeti i raditi na našim otocima, dok se potrošači susreću s novim kvalitetnim proizvodima koje kupuju i konzumiraju s punim povjerenjem. Projekt je od početnih 14 proizvođača i 22 proizvoda s oznakom kvalitete »Hrvatski otočni proizvod« u proteklih dvanaest godina dostigao respektabilnu brojku, te zaključno s 2018. godinom broji 335 otočnih proizvođača i 971 proizvod i proizvodnu liniju s 24 otoka i poluotoka Pelješca. Radi se o prehrambenim proizvodima – vinu, rakiji, likerima, maslinovom ulju, sirevima, slasticama, ribi, salatnim marinadama, džemovima, medu, kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima i nematerijalnoj baštini.

Kako zaustaviti betonizaciju i apartmanizaciju otoka? Trebaju li oni biti odredišta masovnog turizma ili nešto drugo?

– Intenzivna izgradnja turističkih objekata i prateće infrastrukture specifična je i za otoke i za priobalje, kao posljedica rasta i razvoja turističkog sektora i toga što je naša zemlja prepoznata kao poželjna turistička destinacija. Međutim, otoci kao prostorno ograničena područja svakako ne mogu podnijeti niti ekspanziju izgradnje, a ni posljedično okolišno opterećenje u svim aspektima koje porast priljeva turista nosi.

Velika odgovornost je pri tom na jedinicama lokalne samouprave, koje svojim prostornim planovima uvelike mogu zaštititi otočni prostor, a turističke zajednice na lokalnom i županijskom nivou, uz nadležno ministarstvo, usmjeravati i razvijati alternativne, dugoročne, održive i odgovorne načine turizma u svojim sredinama na koji način neće štetiti otoku i lokalnom stanovništvu.

Most Pelješac, Čiovo…

Kakav je plan razvoja prometne, prvenstveno pomorske infrastrukture na otocima, i što je do sad po tom pitanju učinjeno?

– Život na otocima kao i razvoj otoka u svakom smislu u najvećoj mjeri ovisi o prometnoj povezanosti otoka s kopnom i otoka međusobno, a osnovni je preduvjet izgradnja cjelovitog sustava prometnog cestovnog, pomorskog i zračnog povezivanja. Cestovno se povezivanje značajno unaprjeđuje – uz most Krk, upravo je završila izgradnja novog mosta za otok Čiovo, započela je izgradnja mosta Pelješac, a ostala otočna cestovna infrastruktura se stalno obnavlja i osuvremenjuje.

Prometna infrastruktura vezana uz zračno povezivanje otoka razvijena je te se održava i unaprjeđuje na otoku Krku, Lošinju i Braču.Za hrvatske otoke i dalje je najznačajnije pomorsko povezivanje kroz razvoj sustava trajektnog, brodskog i brzobrodskog povezivanja. Broj pomorskih linija do otoka stalno se povećava i prilagođava potrebama otočnog stanovništva, uvedena je sezonalnost, za neke otoke uvedene su i noćne linije, a pomorska je flota sve brojnija, novija i suvremenija. Na razini godine u održavanje pomorskog prometa iz državnog proračuna se izdvoji oko 320 milijuna kuna. Stalno otočno stanovništvo ima subvencionirane cijene karata za pomorski prijevoz kako za fizičke osobe tako i za osobna i gospodarska vozila.

Sve navedeno Republika Hrvatska poduzima kako bi se otočnom stanovništvu omogućilo bolje, brže i kvalitetnije putovanje, prilagođeno današnjim potrebama, a time potaklo na njihov ostanak pa i povratak na hrvatske otoke.

Postoje novi planovi pa i već započete aktivnosti na daljnjem razvoju i osuvremenjivanju otočnog prometnog povezivanja. Tako je u izradi Nacionalni plan razvoja obalnog linijskog pomorskog prometa, a postoje i planovi za izgradnju novih zračnih luka na otocima.

Treba li otoke brendirati kao destinaciju ekološkog turizma, s obzirom na očuvanu prirodu, ali i uspješne ekološke projekte, poput sustava prikupljanja otpada na Krku, ili novu solarnu elektranu koja će se graditi na Cresu?

– Naši otoci odlikuju se očuvanim okolišem i prirodnim resursima i svakako predstavljaju veliki potencijal u svrhu razvoja ekološkog turizma. Na otocima se nalaze tri nacionalna parka Mljet, Kornati i Brijuni te dva parka prirode Telašćica i Lastovsko otočje. Projekti s ekološkim predznakom čine dodanu vrijednost pa smo kroz novi Zakon o otocima, kao jedan od glavnih ciljeva razvoja otoka, dali naglasak upravo zaštiti otočnog okoliša i poticanju projekata koji su ekološki, prostorno, gospodarski, tehnološki i društveno održivi.

Održivi razvoj

Koliko u svemu mogu pomoći fondovi EU-a, općenito, a posebno oni namijenjeni isključivo razvoju otoka?

– Fondovi EU-a svakako nude prilike za integrirani i održivi razvoj hrvatskih otoka – od unapređenja gospodarstva, društvenih djelatnosti, kulture, okoliša, prometa do općih uvjeta u kojima otočani žive.

Sredstva iz fondova EU-a ne zamjenjuju nacionalna sredstva, već osiguravaju dodatno financiranje, što u konačnici rezultira značajnijim razvojnim učincima. U Operativnom programu »Konkurentnost i kohezija«, kroz definirane specifične ciljeve, prepoznata je posebna situacija otoka i alocirana su sredstva za aktivnosti iz područja uspostave širokopojasnog interneta, unapređenja javnog vodoopskrbnog sustava te sustava prikupljanja i obrade otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja voda, poboljšanje dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike, poboljšanje prijevoza i njege u hitnim medicinskim slučajevima s otoka uspostavom hitne pomorske medicinske službe.

Za novu financijsku perspektivu 2021.-2027. planira se programiranje posebnog operativnog programa za održivi razvoj otoka, čime želimo omogućiti još intenzivniji, organiziraniji i učinkovitiji razvoj otoka.