Razgovor

Filip Zoričić ima velike planove za novi boom najvećeg istarskog grada: ‘Znam kako ću Pulu dovesti do 100.000 stanovnika’

Edi Prodan

Trebamo građansko društvo oslobođeno aveti prošlosti i centrističku intelektualnu platformu - Filip Zoričić / Foto SAŠA MILJEVIĆ/PIXSELL

Trebamo građansko društvo oslobođeno aveti prošlosti i centrističku intelektualnu platformu - Filip Zoričić / Foto SAŠA MILJEVIĆ/PIXSELL

Pulu vidimo kao grad sa 100 tisuća stanovnika, pravi studentski grad te centar za nomade i želimo na tom putu partnera u Sveučilištu i Infobipu te ostalim značajnim institucijama za koje intenzivno lobiramo da dođu u naš grad, kako bismo potom krenuli u stvaranje vlastitih ljudskih potencijala



Filip Zoričić, gradonačelnik Pule – stotinu dana kasnije. Fenomenalni izborni pobjednik koji je svojim dolaskom na čelo Pule srušio čitav niz predrasuda, prvenstveno onu po kojoj je bilo »nemoguće« u najznačajnijem gradu Istre s vlasti »skinuti« IDS. Znamo li k tome da je Zoričić doseljenik iz Splita, dakle »nulta generacija«, kladionice su isticale kako je njegova pobjeda – nemoguća misija. Ali kad krene rušilačka snaga nezadovoljnog naroda, nemoguće postaje moguće.


Kako u Puli, tako i u Pazinu i Buzetu. No kad se ugase svjetla izborne pozornice, kad se nakon slavlja osvane u uredu pulskog gradonačelnika – počinju problemi. Grad je devastiran u ekonomskom pogledu, k tome čini se kako je vjera stanovnika u bolje sutra Pule na – najnižoj razini. Kako dakle vratiti komunalni, ali i ne manje važni osobni, obiteljski standard, kako vratiti vjeru u ljepotu života na jugu Istre. I to u kratkom vremenu, jer nitko više nema strpljenja za rješavanje problema koje je stvorio desetljetni politički monolit.


Bili ste na godišnjem odmoru?


– Bio sam tri dana u posjetu roditeljima u Splitu.


Turistička sezona vratila je živost na pulske ulice, no neposredno nakon izbora, u lipnju, središte grada u popodnevnim satima, iz vizure gosta grada, znalo je biti poprilično pusto?




– To je jedan od problema Grada i s time ćemo se sada uhvatiti u koštac. Od početka listopada, nakon sezone, kreće ideja »Pulska priča« radnog naziva »Dođi u grad« gdje ćemo tijekom tjedna, a posebno od četvrtka do nedjelje, organizirati razne radionice, događaje, sportske, art i gastronomske susrete i tako oživjeti centar grada. Bit ćemo podrška našim udrugama, klubovima, obrtnicima i vjerujem tako vratiti život u zapušteni centar grada. S mnogim dionicima smo i hoćemo razgovarati i motivirati ih da svoje talente izbace na ulicu u popodnevnim satima i pokažu svoja umijeća, djela, aktivnosti.


Uza sve to, sad završavamo detaljnu analizu stanja stambenih zgrada u užem i širem centru kako bismo donijeli s novim proračunom jasan plan obnove fasada i krovova, čekajući i novi EU paket potpore koji dolazi. Ipak je centar grada dnevni boravak i mora biti najljepši.


Ponosni i u Splitu

Kako vaš pulski trijumf komentira rodbina u Splitu? – Ponosni su i sretni, ali i u strahu, jer znaju da nije lako. Pogotovo što je Pula daleko i ne vidimo se često pa ne doživljavaju emocije izravno i blizu. No, velika su mi moralna potpora i snaga kao i moja obitelj i moji suradnici u Puli. Bez toga ništa.

 


Podrška prosvjedu


Istek vaših prvih stotinu dana na čelu Pule mogao bi proći baš burno. Već za sutra najavljen je veliki prosvjed protiv užasa koji oko sebe širi Kaštijun? Znamo da ste i sami u svojim razmišljanjima na strani stanovnika, no je li uopće moguće riješiti problem koji je strateški postavljen – totalno krivo?


– Mi ćemo biti podrška prosvjedu, jer želimo glasno reći da se više tako neće raditi, da je struka u prvom planu i da će građani znati sve informacije. Strateški je centar postavljen krivo i što se tiče pozicije i tehnologije, ali u ovom trenutku, kada Grad Pula i sve ostale jedinice lokalne samouprave otplaćuju kredit za centar, potrebno ga je dovesti u funkcionalno stanje kako ne bi imao negativan utjecaj na ljude i okoliš. Mi ćemo kao Grad Pula i većinski vlasnik u ovom trenutku, sve učiniti da tako bude s obzirom da sada nema alternative radu centra.


Zbog čega se ne krene u model zbrinjavanja dijela otpada spalionicama koje imaju i mogućnost proizvodnje energije?


– Zakon o gospodarenju otpadom usvojen u srpnju ove godine, ali i prethodni Zakon o održivom gospodarenju otpadom, nalaže svim jedinicama lokalne samouprave s određenog područja, a koje su potpisale sporazum o gradnji centra, predaju miješanog komunalnog otpada u navedeni centar. U Hrvatskoj nema spalionica miješanog komunalnog otpada.
Grad Pula preuzeo je odgovornost i započeo s planiranjem sortirnice koja bi trebala biti u funkciji do kraja ove godine, a prijavit će se i na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za nabavu kanti za biootpad koje će se podijeliti građanima kada Fond obradi sve prispjele zahtjeve i odobri i sufinancira njihovu nabavu, a što očekujemo do početka idućeg ljeta.


I kad se odmaknemo od ekstremnih komunalnih problema, muke. Gašenje Uljanika, gubitak tisuća radnih mjesta za grad veličine Pule u rangu je ekonomske katastrofe. Kako, kojim tipom poslova otvoriti radna mjesta i zaustaviti iseljavanje iz grada?


– Od stupanja na dužnost gradonačelnika održao sam više sastanaka s direktorom i predstavnicima brodogradilišta Uljanik na kojima smo otvoreno pružili podršku i ukazali na važnost brodogradilišta u Gradu.
Svjesni smo činjenice da je stečajem Uljanika veliki broj radnika pronašao posao u susjednim zemljama, no osnivanjem novog poduzeća Uljanik brodogradnja 1856 i iskazanom podrškom predsjednika Vlade i resornog ministra, Uprava brodogradilišta je u procesu zapošljavanja radnika koji su uglavnom bivši radnici Uljanika, a bit će angažirani na završetku zaustavljenih gradnji brodova. Očekuje se da će na tom poslu biti angažirano, odnosno novozaposleno oko 700 radnika. Ponovno pokretanje proizvodnje u Uljaniku pokrenut će i poslove u manjim poduzećima i obrtima.
U kampanji smo govorili o osnivanju zone male brodogradnje gdje bi se potaknulo okupljanje know-howa koji Pula zasigurno ima, a sve u smjeru toga da Pula postane centar inovacija u brodogradnji i pomorstvu.
Grad će i u 2021. godini isplatiti 1,5 milijuna kuna za potpore poduzetnicima, a u planu imamo poboljšanje postojećeg programa potpora i nove aktivnosti u svrhu razvoja malog i srednjeg poduzetništva s posebnom pažnjom prema mladima i ženama.
Budući da Pulu vidimo kao grad sa 100 tisuća stanovnika, kao pravi studentski grad te centar za nomade želimo na tom putu partnera u Sveučilištu i Infobipu te ostalim značajnim institucijama za koje intenzivno lobiramo da dođu u Pulu. Kako bismo potom krenuli u stvaranje vlastitih ljudskih potencijala. Grad će pomoći novom i boljom stambenom politikom i poticajima. Pula je predivan grad za život i to želimo i možemo postići. Čim osiguramo preduvjete krećemo u kampanju »Dođi u Pulu, ostani u Puli«.


Brijuni zaslužuju veća ulaganja

Brijuni. Njih uporno želi Fažana, dijelom i zbog toga što su pod pulskom upravom poprilično nedorečeni. I oni kao da su osuđeni na vječno čekanje ideja koje će pokrenuti investitorski ciklus? – Brijuni zaslužuju veća ulaganja posebno kad govorimo o kategorizaciji postojećih hotela. Mi kao grad podupiremo, a dogodine i još više, rad teatra Ulysses i to je ono što nas čini posebnima. Na državi je pak da otok poboljša u infrastrukturnom smislu.

 


Čvrsta koalicija


Iako se Pula, kao i Rijeka, oduvijek žali na svoju površinu, stječe se dojam da se i s tih vaših pedesetak »kvadratnih« kilometara nedovoljno odgovorno gospodari. Mislimo tu prvenstveno na Muzil koji je godinama čekao turističke investitore da biste vi nakon svega rekli – ne turizmu?


– Svakoj temi, a posebno osjetljivoj i važnoj kao Muzil, moramo pristupiti ozbiljno i slušati glas naroda. Mi želimo što prije Muzil otvoriti građanima pa smo zato i oformili tim stručnjaka koji će osmisliti taj zeleni prostor šetnicama, poučnim biostazama i javnim sadržajima kao što su land art, penjanje…, ali i osigurati da je siguran, prohodan i čist. Središnju tvrđavu vidimo kao interpretacijski muzej grada Pule, a kamenolom kao koncertnu zonu. Ujedno i kroz Strategiju paralelno osmišljavamo taj prostor koji bi bio mirna oaza za naše sugrađanke i sugrađane. Svojom ljepotom taj prostor biti će zanimljiv turistima i u tom smislu mišljenja smo da nije potrebno više od navedenog.


Okrenemo li se »čistoj politici«, vaša koalicija je umjetnost mogućeg. No, čini nam se da će Možemo! u relativno kratkom vremenu agresivnije krenuti po poziciju prve violine ljevice. Pokazuju to i ankete na nacionalnoj razini, nema baš nikakvog razloga da se to ne počne događati i u Istri.


– Moram reći kako je tužno da kao društvo nemamo jasnu intelektualnu ljevicu i kako će se u tom smjeru morati profilirati jedna od dviju navedenih stranaka. To je nacionalna razina. Na lokalnoj razini ipak, a pokazali su to i ovi zadnji izbori, ljudi ne gledaju strane, lijevo ili desno, koliko ime i prezime, rad pojedinca i kvalitetu osobe. To će se preliti i na nacionalnu razinu, ali, naravno, s dozom ideologije. Kako će biti i hoće li se u Istri što mijenjati u pogledu strana, tek ćemo vidjeti. Znam samo da nam treba građansko društvo oslobođeno aveti prošlosti i siguran sam da nam treba centristička intelektualna platforma koja je ipak, čini mi se, većini ljudi prihvatljivija.


Istok Drosine


Posjećujete li utakmice Istre? Iduće nedjelje na Drosini je – Hajduk? – Ne idem baš na utakmice, jer mi samo i uglavnom nedjelja ostaje za obitelj. Naravno da kad su tu Rijeka i Dinamo idem, a kad bude Hajduk ići ću tradicionalno sa sinom i prijateljem na Istok.

 


Može li se to negativno odraziti na pulsku koaliciju? Želi li napredak, Možemo! se mora odmaknuti od SDP-a?


– Pulska koalicija je čvrsta, a rekao bih i sve čvršća. Što se tiče SDP-a Pula i Možemo! Pula, svaki dan sam u kontaktu s kolegicama lidericama tih stranaka u gradu i odnosi su fantastični. Naravno, politika je ćudljiva i nepredvidiva, ali u Puli to funkcionira. Ujedno, ne miješam se u njihove političke ambicije i poglede kao i eventualna (od)micanja. Odmicanje sada, za Grad i novi početak i promjene ne bio dobar potez.


IDS ne popušta, ne miri se s pozicijom, za nekoliko dana dolaze im unutarstranački izbori? Može li novo vodstvo inicirati promjene i potaknuti veću kooperativnost pa i prema izvršnoj vlasti u Puli?


– Nadam se i vjerujem u kooperativnost u ključnim projektima i vizijama Grada. Mislim da je to nova politika i nada povratka povjerenja građana u politiku. Za sad to opozicija ne pokazuje i bave se trivijalnim pitanjima. Na dosadašnjim gradskim vijećima svaku konstruktivnu sugestiju s njihove strane smo prihvatili i pokazali kooperativnost. Mislim da je to najbolji put za demokraciju u našem »malom mistu«. IDS se ne miri s porazom u Puli, Pazinu i Buzetu, ali brzo će to morati osvijestiti i shvatiti koliko je katarza važna za čovjeka, društvo pa i stranku.


Kakvu jesen očekujete? Tradicionalno se velik sukobi odvijaju u rujnu i listopadu, nakon godišnjih odmora, kad odu turisti, a sva »ljepota« ekonomskih problema ispliva na površinu.


– Jesen je u Puli započela već usred ljeta, početkom lipnja, kada smo došli u gradsku upravu i počeli se baviti ne samo kosturima, već i papirusima. Do dan danas do nas dolaze čudni računi, nepotrebni ugovori i slične stvari koje nisu samo ekonomski koliko i moralni problemi koji su se godinama gomilali. Odlučili smo se boriti protiv toga objavljivanjem takvih ugovora, imenima pojedinaca koji su živjeli od javnog novca ne radeći ništa, ali paralelno gradeći posve novu strukturu i način rada na transparentan i profesionalan način.
Ljudi očekuju od nas puno i što prije i to je jasno, jer i mi to očekujemo. Puno je paralelnih radnji i dajemo sve od sebe da sredimo grad, u komunalnom i organizacijskom smislu. Proteći će puno vremena da sve sredimo kako mi to i građani vidimo, ali obećajem da već s novim proračunom stvaramo novi i bolji grad, organizacijski i infrastrukturno: promet, komunalni red, transparentan proračun, jednosmjenski rad, problem otpada i grad bez klijentelizma, veza i pogodovanja.