Dan državnosti

FAMOZNI 30. SVIBNJA: Kad je doista stvorena hrvatska država?

Dražen Ciglenečki

snimio Davor Kovačević

snimio Davor Kovačević

Saborski stenogrami iz 1991. govore da u hrvatskoj politici nije bilo suglasja oko toga da 30. svibnja, na dan kad su HDZ-ovci načelu s Tuđmanom 1990. preuzeli vlast, postane Dan državnosti.



ZAGREB – Na konstituirajućoj sjednici Sabora 30. svibnja 1990. godine su, između ostalog, određeni hrvatski delegati u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ, s obzirom na to da je starima istekao mandat. U Beograd su, primjerice, tada poslani Branimir Glavaš, Drago Krpina i Petar Šale.


– Članovima delegacije Sabora čestitam na izboru i želim da u iduće četiri godine s uspjehom obavljaju ovu veoma odgovornu društvenu funkciju – rekao je predsjednik Sabora, HDZ-ovac Žarko Domljan, nakon što je objavio odluku o novoizabranim delegatima u jugoslavenskoj Skupštini.


Drukčija tumačenja


Uslijedio je, kako se navodi u saborskom stenogramu, pljesak prisutnih. Domljan je, dakle, tog 30. svibnja 1990. vjerovao da će se Jugoslavija održati još barem četiri godine i da će Glavaš i ostali za to vrijeme predstavljati Hrvatsku u Vijeću republika i pokrajina. Ipak, 21. ožujka 1991. godine, samo desetak mjeseci kasnije, tri doma Sabora donijela su Zakon o blagdanima i neradnim danima, kojim je upravo 30. svibanj proglašen Danom državnosti.




Dovoljno je citirati spomenute Domljanove riječi da bi se osporilo taj datum, 30. svibanj 1990. nema apsolutno nikakve veze s hrvatskom državnošću, u pitanju je običan povijesni falsifikat. Opozicijski zastupnici tako su to i shvatili 21. ožujka 1991. godine, ali HDZ je bio odlučan da na ovaj način ovjekovječi dan kad su na čelu s Franjom Tuđmanom preuzeli vlast.


Ni u trenutku kad je 30. svibanj ozakonjen kao Dan državnosti nije, znači, o tome postojao konsenzus u hrvatskoj politici, pa je malo vjerojatno da će ga postići premijer Andrej Plenković, koji je najavio povratak tog praznika. Saborski stenogrami sjednica Vijeća udruženog rada (VUR), Vijeća općina (VO) i Društveno-političkog vijeća (DPV) 21. ožujka 1991. otkrivaju s kakvim je argumentima HDZ opravdavao odabir 30. svibnja za Dan državnosti i kako ih je kompletna oporba, od ljevice do desnice, pokušavala uvjeriti da to jednostavno nema smisla.


Desnica je predlagala da Dan državnosti bude 7. lipnja, jer je tog datuma 879. papa Ivan VIII. poslao pismo knezu Branimiru iz kojeg »nesumnjivo proizlazi da je priznao Hrvatsku«. Originalno je to bila inicijativa Društva hrvatskih književnika, a u amandman na Zakon o blagdanima i neradnim danima pretočila ju je Hrvatska demokratska stranka.


– Vladajuća stranka želi mi nametnuti da Dan državnosti slavim 30. svibnja. Ja to nikad neću prihvatiti jer hrvatska povijest počinje puno prije 30. svibnja 1990. godine, rekao je na sjednici VUR-a HDS-ovac Ivan Šipek.


Slično su govorile njegove stranačke kolege poput Ante Prkačina i Ivana Kovača.


– U zajedničkom nam je interesu da Dan državnosti bude utemeljen na 7. lipnju 879. godine, jer malo se koji narod u Europi može time ponositi – kazao je Kovač.


Prvak HDS-a Vladimir Veselica je, pak, na sjednici DPV-a imao drukčiji prijedlog za 30. svibanj.


– Primjerenije je da 30. svibnja bude Dan hrvatske slobode i uspostave višestranačke parlamentarne demokracije. Slažem se da je taj datum vrlo značajan u našoj povijesti, ali malo je pretenciozno dati mu dimenziju koju nema – upozorio je Veselica.


Zasjedanja ZAVNOH-a


To je bila i poanta istupa HSS-ovca Josipa Pankretića na sjednici VUR-a.


– Ne slažem se da 30. svibnja bude Dan državnosti jer ja ne smijem slobodno ići po cijeloj Hrvatskoj. Taj 30. svibnja može samo biti Dan Sabora – naglasio je Pankretić.


Zastupnici SDP-a također su isticali da 30. svibnja 1990. nije stvorena država.


– Čin izbora Vlade, imenovanja rukovoditelja upravnih resora, izbor Predsjedništva Republike Hrvatske je formalan čin, a ne utemeljenje demokratske države – kazala je SDP-ovka Manon Giron na sjednici VUR-a.


Isto je sjednici DPV-a objašnjavao Nikola Visković.


– Bila je to 30. svibnja promjena političkog sistema, to nije bila promjena konstitutivna za državnost. HDZ svoju izbornu pobjedu čini državnim praznikom, ocijenio je Visković.


Bivši komunisti nudili su u zamjenu za 30. svibnja dan kad je 1944. u Topuskom održano Treće zasjedanja ZAVNOH-a.


– Predlažemo amandmanom da Dan državnosti bude 9. svibnja. Kao što je poznato, 9. svibnja 1944. na zasjedanju ZAVNOH-a donijete su povijesne odluke kojima je s državno-pravnog spekta ozakonjeno stanje stvoreno dotadašnjom antifašističkom borbom – rekao je Petar Bošnjaković.


Vladu je na sjednicama sva tri saborska doma predstavljao pomoćnik ministra za rad i socijalnu skrb fra Tomislav Duka.


– Najprikladniji je za Dan državnosti 30. svibnja. Na prvim slobodnim izborima ostvarene su sve povijesne vrednote hrvatskog naroda, po prvi put je na demokratski način izabran Hrvatski sabor, koji je nositelj suvereniteta Republike Hrvatske. Kroz 30. svibnja vrednujemo cijelu hrvatsku burnu i slavnu prošlost – opravdavao je Duka prijedlog Vlade, koji je, zbog premoći HDZ-a u sva tri saborska vijeća, naposljetku uvjerljivo prošao.