NL arhiva
Naši građani pokazuju najmanje povjerenja u nacionalnu centralnu banku. Svega 47 posto ispitanika vjeruje Hrvatskoj narodnoj banci
Za dvije godine
Kao i u ranijim istraživanjima o zajedničkoj europskoj valuti anketa nije obuhvatila Dansku i Veliku Britaniju. Prema Eurobarometru 53 posto građana Hrvatske izjašnjava se u korist uvođenja eura, 55 posto građana Bugarske, 60 posto Mađarske te 68 posto Rumunjske. S druge strane, protiv uvođenja eura izjašnjava se 70 posto ispitanika u Češkoj, 66 posto u Švedskoj i 53 posto u Poljskoj.
Više od osam od 10 ispitanika u Hrvatskoj (82 posto) vjeruje da će euro zamijeniti kunu u nekom trenutku u budućnosti. Pritom, njih 22 posto misli da će Hrvatska zajedničku valutu uvesti za dvije do tri godine, 36 posto računaju da će se to dogoditi 2019-2020. godine, a 22 posto misli da će se to zbiti nakon 2020. godine. Istovremeno, šest posto ispitanika smatra da euro nikada neće biti valuta plaćanja u Hrvatskoj.
Više od devet od 10 ispitanika u sedam zemalja vidjelo je novčanice eura, a njih sedam od 10 ih je koristilo. Pritom, udio ispitanika koji su vidjeli novčanice eura varira od 98 posto u Hrvatskoj do 84 posto u Bugarskoj.
Većina ispitanika (51 posto) u svim zemljama smatra da će posljedice uvođenja eura biti pozitivne. No, na nacionalnim razinama pokazatelji su različiti. Tako najmanje 53, a najviše 61 posto ispitanika u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Poljskoj dijeli mišljenje da će posljedice uvođenja eura u njihovim zemljama biti pozitivne. S druge strane, relativna većina ispitanika u Češkoj (53 posto) te po 47 posto ispitanika u Hrvatskoj i Švedskoj misle da bi uvođenje eura u njihovim zemljama imamo negativne posljedice. Uz to, 53 posto ispitanika u Hrvatskoj misli da bi zemlja uvođenjem eura izgubila dio svoj identiteta.
Švedsko povjerenje
Među ispitanicima iz svih sedam zemalja, Hrvatski pokazuju najmanje povjerenja u nacionalnu centralnu banku. Naime, nacionalna centralna banka je u šest zemalja najpouzdaniji izvor informacija o prelasku s nacionalne valute na euro. No, ne i u Hrvatskoj gdje svega 47 posto ispitanika vjeruje Hrvatskoj narodnoj banci.
Šveđani, u globalu, pokazuju najveću razinu povjerenja u nacionalne institucije (74 posto), a Hrvati najnižu (27 posto). Namjesto domaćim, oni više vjeruju europskim insitucijama – 49 posto, što je u odnosu na raniju godinu porast od sedam postotnih bodova.
