Hrvatske vlasti bi trebale zatražiti zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla na europskoj razini i to mogu učiniti već danas, ne čekajući 1.srpnja i ulazak u EU-u.
ZAGREB - Desertno vino prošek proizvodi se u nas od kad se uzgaja vinova loza na hrvatskome uzmorju, izjavio je za Hinu poznati vinogradarski stručnjak Nikola Mirošević, dugogodišnji profesor i predstojnik Zavoda za vinogradrstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta u povodu rasprave o tome hoće li hrvatski proizvođači moći proizvoditi desertno vino pod nazivom prošek nakon ulaska u EU.
Po njegovim riječima nekada su liječnici prošeke, od pojedinih sorata grožđa, propisivali kao lijek i izdavali u ljekarnama na recept, kao primjerice prošek maraškinu u Šibeniku i prošek od dubrovačke malvasije u ljekarni Male braće u Dubrovniku.
“Prošek je desertno vino dobiveno preradom grožđa sušenog u hladu (potkrovlju kuće, nadstrešnici i sl.), pečeno vino je također desertno vino, ali dobiveno preradom grožđa sušenog na suncu”, podsjetio je, dometnuvši kako postoji organoleptička razlika u okusu, jer kod pečenog vina se osjeti karamel, a kod prošeka okus prosušenoga grožđa, s dojmljivim okusom suhica. Pritom upozorava kako se za pečeno vino često rabi naziv prošek, što u tradiciji vinogradara istočnog Jadrana nije ispravno.
Za razliku od hrvatskog prošeka i pečenog vina, kako napominje, talijanski prosecco, koji je dobio naziv po istoimenoj općini u blizini Trsta, pjenušavo je vino, u kategoriji naše izvrsne kraljevine.
Jedna od najstarijih sorta koje su se koristile u proizvodnji prošeka i pečenog vina je grk bijeli, rekao je, dodavši da su glavne sorte za proizvodnju tih desertnih vina rukatac (maraština), vugava, zlatarica, pošip, istarska malvazija i dubrovačka malvasija, a od crnog grožđa – plavac mali, okatac, drnekuša, galica, lasina, muškat-ruža omiški i t.d.
U Hrvatskoj su zaštićeni i kvalitetni i vrhunski prošek, iako vinarski stručnjac kvalitetni prošek smatraju industrijskom tvorevinom i negacijom vrhunskog, odnosno izvornog prošeka i pečenoga vina.
Kakvoću prošeka propisuje i hrvatsko zakonodavstvo. Desertna vina su vina s najmanje 15 posto alkohola (etilnog) i odgovarajućom količinom neprovrela šećera, koji bi povećao količinu alkohola najmanje na 18 posto, a najviše na 22 posto, pri čemu se jedan kilogram šećera računa kao 0,59 volumnih postotaka alkohola. Tome se može dodati da su to estraktivna vina s više od 20 grama suhog ekstrakta po litri i ukupne kiselosti od 5 do 7 g/l.
Jedan od glavnih pregovarača s EU u području poljoprivrede Miroslav Božić, bivši tajnik u Ministarstvu poljoprivrede izjavio je kako nitko u pregovorima s EU nije zahtijevao prestanak proizvodnje prošeka u Hrvatskoj.
Nikola Mirošević (Blato, 1943.) autor je, uz ino, Atlasa hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, monografija o dingaču i grku te u suautorstvu Ampelografskog atlasa, sveučilišnog udžbenika Vinogradarstvo te monografija o graševini, žlahtini i Iločkome tramincu.
Stručnjaci Europske komisije o hrvatskom prošeku
Hrvatska će od 1. srpnja trebati poštovati pravila EU-a, što znači da ne smije dovoditi u zabludu potrošače plasiranjem proizvoda čiji naziv podsjeća na neki proizvod koji je već zaštićen na europskom tržištu poput talijanskog pjenušavog vina prosecco, ali to ne mora automatski značiti da se neće moći nastaviti s proizvodnjom prošeka, objašnjavaju stručnjaci Europske komisije.
»Hrvatske vlasti od 1. srpnja moraju poštovati pravila, što znači, ako nema u pristupnim pregovorima dogovorenog izuzeća, a u slučaju prošeka ga nema, da potrošači ne smiju biti dovedeni u zabludu u vezi s nekim proizvodom čiji naziv podsjeća na talijansko vino prosecco«, službeno je stajalište Europske komisije koje za Hinu iznio glasnogovornik za poljoprivredu Rogere Waite.
Međutim, u neslužbenom razgovoru sa stručnjacima Europske komisije za vinski sektor, na upit koji su mogući scenariji ako Hrvatska nastavi proizvoditi prošek pod tim imenom, Hini je rečeno da postoji nekoliko mogućnosti, a jedna od njih je da Komisija pokrene postupak protiv Hrvatske zbog kršenja pravila, što opet ne znači automatsku zabranu, jer se mora čekati na završetak toga postupka, čiji je ishod teško unaprijed predvidjeti.
Prema tim stručnjacima, koji su željeli ostati neimenovani, hrvatske vlasti bi, ako je prošek zaštićen u Hrvatskoj, trebale zatražiti zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla na europskoj razini i to mogu učiniti već danas, ne čekajući 1.srpnja i ulazak u EU-u.
»Hipotetički govoreći, ako Hrvatska ne učini ništa i nastavi proizvoditi prošek pod tim imenom nakon 1. srpnja, Komisija će, ako se u EU-u netko bude žalio, pokrenuti postupak protiv nje zbog kršenja pravila, a onda treba vidjeti kako bi se taj postupak završio«, rekao je stručnjak Komisije. »Budući da su prosecco i prošek različiti proizvodi, rekao bih da postoje neke mogućnosti za pronalaženje rješenja s obzirom na dugu tradiciju proizvodnje prošeka u Hrvatskoj«, rekao je isti izvor, dodajući da bi se možda moglo ići s argumentom da naziv prošek ne dovodi potrošače u zabludu.
Moglo se bi također razjasniti je li Hrvatska već prema odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bila dužna poštovati pravila o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti. »To bi mogao biti pravni argument – da se prošek proizvodio, a nitko se nije žalio«, rekao je taj izvor.
