Hrvatska će uskoro, sukladno preporukama Europske unije, također skratiti trajanje covid-potvrda na devet mjeseci. Potvrdila je to danas epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Iva Pem Novosel u emisiji “U mreži Prvog”.

“Do sada smo smatrali da nakon preboljenja i potpunog cijepljenja s dvije doze ta zaštita traje 12 mjeseci, odnosno i COVID potvrde su vrijedile 12 mjeseci. Međutim sada, u sklopu novih okolnosti širenja omikrona Europom, a vjerojatno i kod nas, i mi ćemo morati revidirati njihovo trajanje u skladu s preporukama europskih stručnjaka. Bit će kraće, na nivou EU-a se najavljuje skraćenje na 9 mjeseci”, objasnila je Pem Novosel.

U emisiji je govorio i imunolog sa Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, koji je komentirao tvrdnje da bi omikron varijanta mogla biti manje “uspješna” u napadu na pluća od prethodnih varijanti koronavirusa.

“Mi smo sada u jednoj vrsti utrke između širenja virusa i naših pokušaja da saznamo što više o njemu. To istraživanje je pokazalo da omikron slabije zaražava stanice pluća, međutim, to su samo stanice “u kulturi”, dakle in vitro, dakle to je vrlo detaljan eksperiment ali na izoliranim stanicama, tako da treba biti oprezan u interpretaciji tog rezultata. On je optimističan, mi svi želimo u njega vjerovati, ali treba vidjeti kako se virus ponaša u živom organizmu”, poručio je Lučin.

Ono što sve brine jeste pitanje – može li omikron varijanta virusa zaobići imunost koju su brojni stekli što preboljenjem što cijepljenjem.

“Sva su predviđanja da, s obzirom na mutacije koje su se našle, može zaobilaziti imunost i to onu koja je nama u ovome trenutku u borbi protiv širenja virusa, a to je imunost protutijelima. Pitanje je koliko te mutacije koje je nakupio utječu na biološko ponašanje. Ono što je sigurno – puno brže se širi, čini se da se broj novih slučajeva duplicira unutar dva dana, infekcija se puno brže širi te postoji opasnost od naleta velikog broja infekcija ovim virusom”, ustvrdio je Lučin, dodajući da su prva istraživanja koja su se radila pokazala da serumi, odnosno antitijela slabija štite, što je bilo za očekivati s obzirom na mutacije.

“Kasnije su se pojavila istraživanja koja su sugerirala da booster doza značajno povećava učinkovitost zaštite, tih je istraživanja već poprilično. Ono što treba očekivati je da će cijepljenje i docjepljivanje sigurno štititi od ovog virusa neovisno o tome što su antitijela malo slabija, ona postoje i ona su ključna za sprječavanje težih kliničkih oblika bolesti što će sigurno smanjiti pritisak na bolnice kojeg se svi najviše plašimo”, rekao je Lučin.

Profesor Lučin kaže kako cjepiva koja trenutno imamo su razvijena relativno brzo i to nam je trenutno najbolji alat koji imamo na raspolaganju u borbi protiv pandemije.

“Ovo cjepivo postiže jedan važan cilj, a to je smanjenje broja hospitalizacija i težih slučajeva, ali ovo cjepivo nije naročito uspješno u širenju zaraze što je, obzirom na to kako djeluje (stvara staničnu imunost), bilo i za očekivati. Bilo bi puno bolje kada bi cjepivo poticalo stvaranje imunoglobulina A koji se izlučuje na sluznicama i praktički ratuje s virusom praktički na ulazu u organizam prije nego što krene s zaražavanjem stanica. Znam da se razvijaju takva cjepiva i vjerojatno moramo čekati da se prođu sve procedure. Postojeća cjepiva su najbolje što u ovom trenutku imamo i ako se pokaže da omikron varijanta ipak slabija u izazivanju težih kliničkih slika onda ta kombinacija može biti itekako učinkovita u suzbijanju, zaključio je Lučin.

Pem Novosel nije htjela komentirati trebaju li nam strože ili možda blaže mjere tijekom nadolazećih blagdana.

“Za donošenje mjera je nadležan Nacionalni stožer civilne zaštite, a ja mogu reći ono što je preporuka Europskog centra za prevenciju i suzbijene bolesti koje sugeriraju da se te mjere pojačaju, tako da bi bilo korisno ako želimo izbjeći zarazu da osobe koje su osjetljivije ili nisu preboljele ili se cijepile, izbjegavaju veća okupljanja te se pridržavati osnovnih epidemioloških mjera”, rekla je Pem Novosel, piše HRT.