Sezonska bolest

EPIDEMIJA U ZAMAHU Školarci i skijaši donijet će gripu nakon Tri kralja

Ljerka Bratonja Martinović

snimio Sergej Drechsler

snimio Sergej Drechsler

Gripa najčešće nastupa naglo, pojavom povišene tjelesne temperature, iznad 38°C, zimice, drhtavice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti i klonulosti, glavobolje, grlobolje, kihanja i curenja nosa te suhog kašlja.



U Hrvatskoj je, prema posljednjim podacima kojima raspolažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), službeno potvrđeno više od 650 oboljelih od gripe, a stvarni je broj oboljelih, kažu stručnjaci, višestruko veći. Prijave novooboljelih stižu iz različitih dijelova Hrvatske, većom iz kontinentalnog dijela, no epidemiolozi HZJZ-a kažu kako to ne pokazuje stvarnu rasprostranjenost bolesti, već su samo neki krajevi, za razliku od drugih, revniji u prijavljivanju novih slučajeva.


Epidemija gripe ide svojim tokom, u mnogočemu podsjeća na lanjsku gripu, a u laboratoriju Nacionalnog referentnog centra za gripu u potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A (99 posto), i to podtip A/H1N1/09 (96 posto) i manjim dijelom podtip A/H3N2 (četiri posto uzoraka). Sporadično ima i virusa gripe B.


Prema riječima Vladimira Draženovića, voditelja Nacionalnog centra za gripu, 10-tak posto oboljelih od gripe razvilo je pneumoniju, odnosno upalu pluća, što je ujedno najčešća komplikacija gripe. Oko 12 posto oboljelih od gripe djeca su mlađa od godinu dana. Ovi su podaci uobičajeni, govori Draženović, te ne upućuju na epidemiju koja bi bila bitno različita od one koju smo imali prošle sezone 2018/2019.




Vrhunac gripe već se tradicionalno očekuje u siječnju. Ove zime mogao bi se dogoditi nešto ranije, jer zimski praznici traju tjedan dana kraće nego inače, pa će se djeca ranije vratiti u školske klupe.


– Vrhunac gripe obično dolazi kad se djeca vrate u školu, a skijaši natrag u Hrvatsku, oslabljenog imunološkog sustava. Epidemija gripe zato obično bukne u drugoj polovini siječnja – objašnjava Draženović. Dodaje da su svi krajevi Hrvatske jednako zahvaćeni virusom gripe, a u nekima je prijavljen veći broj oboljelih jer redovitije uzorkuju pacijente i prijavljuju oboljele. “Gripa je svuda jednako prisutna. Dominantan je soj H1N1/Brisbane koji je bio vodeći i u prošloj sezoni. Ne znam hoće li se nešto promijeniti u narednih mjesec-dva, to je teško prognozirati, no činjenica je da je puno ljudi u Hrvatskoj bilo neotporno na taj soj, što znači da on i dalje ima veliki epidemijski kapacitet”, ocjenjuje Draženović.


Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti (ECDC), i na širem području Europe aktivnost gripe je u porastu. U većini laboratorijski potvrđenih slučajeva gripe potvrđen je virus gripe A, i to oba podtipa (A/H1N1 i A/H3N2), s tim da pojedine države bilježe značajnu cirkulaciju virusa gripe B.


Drugim riječima, treba se štititi od gripe, a to se, savjetuju stručnjaci, najbolje čini izbjegavanjem zatvorenih prostora prepunih ljudi, i redovitim i temeljitim pranjem ruku. Osoba koja se razboli, treba ostati kod kuće i liječiti se uzimanjem dovoljno tekućine, najbolje čaja, i snižavanjem temperature. Gripa se prenosi kapljičnim putem prilikom kihanja, kašljanja i šmrcanja i indirektnim kontaktom kada respiratorni sekret oboljelih dođe na ruke, maramice i na ostale površine. Inkubacija kod gripe varira od jednog do pet dana, no osobe su zarazne već jedan dan prije izbijanja simptoma te četiri do pet dana nakon početka bolesti.


Gripa najčešće nastupa naglo, pojavom povišene tjelesne temperature, iznad 38°C, zimice, drhtavice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti i klonulosti, glavobolje, grlobolje, kihanja i curenja nosa te suhog kašlja.


Povišena temperatura i opća slabost traju nekoliko dana, dok grlobolja i kašalj traju duže. Kod uobičajenog tijeka bolesti, ona traje sedam dana, nakon čega se oboljeli potpuno oporavlja. U nekim slučajevima bolest poprima teži oblik zbog intenzivnijeg širenja virusa po tijelu ili kao posljedica bakterijske infekcije. Komplikacije se najčešće javljaju kao virusna upala pluća s teškom kliničkom slikom ili bakterijska upala pluća te upala uha i sinusa. Moguće je i pogoršanje kronične bolesti kod srčanih i plućnih bolesnika, kao i osoba oboljelih od šećerne bolesti. Iako se komplikacije gripe mogu dogoditi kod svake oboljele osobe, one se ipak češće razvijaju u populaciji pod povećanim rizikom, odnosno starijih osoba i kroničnih bolesnika. U slučaju dodatnih simptoma ili pogoršanja općeg stanja savjet je javiti se svom liječniku.