Spavanje na polupraznom aerodromu u Frankfurtu. Sve trgovine, osim McDonalds’a, zatvorene su, djelatnici aerodroma s maskama. Potom let za Amsterdam gdje je slika nešto drukčija, trgovine su otvorene, maskice se baš i ne nose. I onda ukrcavanje za let za Japan. Avion slabo popunjen, tek Japanci i pomorci koji idu na ukrcaj.

Po dolasku, štapić u nos i testiranje na koronavirus, a na japanskom aerodromu djelatnici u »svemirskim« odijelima i praktički brojniji nego putnici. Tako je ovih dana izgledao put iz Zagreba do Zemlje Izlazećeg Sunca. Japanci su se među prvima susreli s koronavirusom, ali i drugim krugom pandemije.

Kako ustvari izgleda život u ovoj dalekoistočnoj zemlji u uvjetima pandemije, kako se Japanci nose s ovom situacijom, ali i kako su doživjeli otkazivanje Olimpijskih igara, kojima su ove godine trebali biti domaćini, ispričao nam je Edouard Katayama Tripković, nekadašnji direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Japanu, a danas vlasnik multitask tvrtke Good Idea. Tvrtka ovog turističkog znalca trenutno u Japanu predstavlja Expo 2020 Dubai, turističku agenciju Kompas iz Slovenije i zagrebački Hashcode.

Karantena zabranjena

– Uz to, djelujemo i u organizacijskom dijelu Olimpijskih igara u Tokiju, povezivanjem olimpijskih odbora Austrije, Argentine i Hrvatske, čiji su svi ili pojedini sportski savezi izabrali japanske gradove i regije za kamp destinaciju u kojima bi trebali biti smješteni prije početka Olimpijskih igara. Hrvatski atletski savez odlučio se za kamp u gradu Marugame u prefekturi Kagawa, a konačna je odluka uslijedila nakon inspekcijskog posjeta Sandre Perković i njenog trenera, pojasnio je na početku razgovora Katayama Tripković.

Znamo da je svjetska izložba Dubai Expo odgođena, kao i Olimpijske igre. Što dalje?

– Moja tvrtka od lipnja 2018. predstavlja Expo 2020 Dubai u Japanu i do početka krize aktivno smo promovirali događaj koji će zasigurno biti pamćen po mnogim stvarima kao najinovativnija svjetska izložba u povijesti kojoj je uspjelo okupiti najveći broj sudionika zemalja i regija do sada. Počevši od samog slogana »Connecting Minds, Making the Future« koja objedinjuje tri teme, Opportunity-Mobility-Sustainability, svaka zemlja sudionica predstavit će svoje najnovije inovacije i tehnološka dostignuća, koja će pak sveukupno znatno unaprijediti funkcioniranje i održivost zemlje, a time pridonijeti boljem standardu i stilu života svih nas. I Expo je doživio sudbinu Olimpijskih igara te je prije nekoliko dana i službeno otkazan na godinu dana, s početkom od 1. listopada 2021. do 31. ožujka 2022.

Možete li opisati svakodnevicu u sadašnjoj situaciji u Japanu, kako se stanovnici nose s korona krizom? I kako su Japanci prihvatili otkazivanje Olimpijskih igara za ovu godinu?

– Japanski Ustav ne dopušta nametanje karantene i kažnjavanje neposlušnih građana, već Vlada može tek zamoliti i preporučiti da se domovi ne napuštaju, osim u neophodnim slučajevima. Iako je Japan bio među prvim zemljama koja je prijavila zaražene slučajeve, dugo se čekalo na proglašenje izvanrednog stanja koje je proglašeno 7. travnja unutar sedam najkritičnijih prefektura, no kako se broj zaraženih značajno povećavao, 16. travnja izvanredno stanje prošireno je na područje cijele zemlje. Ankete pokazuju da je tjedan dana nakon, samo 18 posto građana prestalo odlaziti na posao. Japanska karantena trebala je biti okončana 6. svibnja, no dva dana prije vlada je objavila produljenje do kraja svibnja, a ovoga su pak tjedna mediji objavili informaciju po kojoj vlada razmatra prekinuti izvanredno stanje za trideset i devet od četrdeset i sedam prefektura, dok bi Tokyo, Osaka i ostale prefekture bili i dalje u izvanrednom stanju.
Što se tiče Olimpijskih igara, investicije od početka priprema za njihovu organizaciju koštale su Japan dvadeset i šest milijardi američkih dolara, dok će otkazivanje na godinu dana koštati dodatnih 6 milijardi dolara, stoga je razumljivo što vlada do zadnjeg trenutka nije željela otkazati Igre, već se nadala brzom rješavanju COVID-19 krize i održavanja po prvotno predviđenim datumima. Kada je službeno proglašeno otkazivanje Igara, čula su se mišljenja da je mudrije tako značajna sredstva upotrijebiti za unapređenje projekata održivosti i drugih inicijativa koje bi možda direktnije unaprijedile život stanovnika japanskih otoka, no prevladalo je mišljenje da je Japan u Igre već uložio tolika sredstva da je manje bolno rješenje otkazati na godinu dana nego li ne održati ih.

Korona razvod

Kako izgleda japanska karantena?

– Japanska karantena izgleda sasvim drukčije od recimo hrvatske ili većine europskih zemalja i bila bi bliža švedskom modelu. Velik broj ljudi i dalje svakodnevno ide na posao, dućani, restorani, frizerski saloni, banke i pošte su otvoreni, ali uz skraćeno radno vrijeme, dok se restoranima preporučuje zatvaranje u 20 sati kako bi se izbjeglo okupljanje velikog broja ljudi u istom prostoru. Kazališta, kina, karaoke, cyber cafei, dvorane i druga mjesta s mogućnošću okupljanja mnoštva su zatvoreni, ali su zato parkovi otvoreni i vikedom je posjećenost velika, čime se dovodi u pitanje sam smisao karantene.
I u Japanu je online način života doživio preporod i sve je više i poslovnih, ali i privatnih inicijativa koje se održavaju posredstvom manjih, odnosno većih ekrana. Zanimljiva je činjenica da već postoji izraz »korona razvod« jer ni supružnici nisu navikli toliko vremena provoditi zajedno.

Koje restrikcije su još na snazi?

– Japanska je karantena slobodnog tipa u kojoj svaki građanin ima slobodu postupanja u skladu sa svojim svjetonazorima. Vlada preporučuje ne izlaziti iz domova i ne putovati, osim kada je doista neophodno, stoga su za strane turiste, agencije i organizatore sva domaća i inozemna putovanja otkazana. I dalje postoje dnevni domaći i inozemni redovni letovi, no popunjenost je mala. Kako su mnogi dućani, iako rade skraćeno, otvoreni, izuzev šoping kvartova, ponekad je teže steći dojam izvanrednog stanja.

Nedavno ste u jednom razgovoru spomenuli kako Japanci već imaju naviku nošenja maski. Koliko je ta svijest o svojem i tuđem zdravlju prisutna u načinu života?

– Japan je, ako ne naj, tada zasigurno među prve tri zemlje s najvišim higijenskim standardima na svijetu. Uvriježeno je svakodnevno kupanje jer i nakon petnaestak minuta provedenih u kadi, tijelo se pročisti, javni toaleti mogu se naći doslovno na svakom koraku, a ako ih kojim slučajem nema, gotovo svi dućani i restorani dozvolit će korištenje, a da niste nužno mušterija. Nošenje maski je isto tako dio kulture življenja i Japana i susjednih zemalja poput Južne Koreje ili Tajvana. Maske se nose iz dva razloga, prehlađena osoba ne želi zaraziti druge, dok zdrava preventivno štiti sebe. Izbjegavanje rukovanja, odnosno drugih oblika tjelesnih kontakata još je jedna japanska kulturološka posebnost koja se tijekom ove krize preporučuje. Svi smo imali prilike vidjeti japanske filmove s klanjanjem prilikom susreta, a koje nije samo značajka borilačkih vještina, već životni stil. Mnogoljudnost japanskog stanovništva je sigurno jedan od razloga da se tradicionalno i kulturološki Japan zasniva na brizi i uvažavanju drugih, bili to članovi obitelj, kolege ili ljudi u vlaku na putu prema poslu. U svakom trenutku trebalo bi se ponašati u skladu s kolektivnom harmonijom.

Hrvatska zanimljiva

Kakav imidž Hrvatska ima u Japanu?

– Hrvatski imidž u Japanu je vrlo pozitivan. Lijepa turistička destinacija s mnoštvom kulturnih i prirodnih baština pri UNESCO-u, prekrasnim Jadranskim morem, odličnom i bogatom gastronomskom ponudom i vinima. Sport je isto tako odličan promotor, a posljednje finale Svjetskog nogometnog prvenstva dodatno je uljepšalo već pozitivnu sliku.

Izvjesno je, dakle, da japanski turisti ove godine još neće na odmor u Hrvatsku, ali koje pretpostavke moramo ispuniti kada se turističke veze vrate, što ponuditi japanskim gostima?

– Japanski turisti cijenjeni su u cijelom svijetu jer putuju tijekom cijele godine. Nije realno očekivati da ćemo ih vidjeti tijekom ljeta, no ako Hrvatska otvori granice i počne primati inozemne goste, možemo se nadati prvim dolascima krajem jeseni i početkom zime, dok sa sigurnošću možemo reći da će proljeće biti pravi oporavak dolazaka japanskih turista. Hrvatska turistička ponuda u mnogim segmentima ispunjava očekivanja japanskih gostiju. Često se traže twin sobe, iako je riječ o paru, dok je kada neizostavna. Povećanje broja turističkih vodiča, ali i drugog osoblja koje se služi japanskim jezikom, u hotelijerstvu i drugim turističkim granama, ozbiljno bi moglo utjecati na porast dolazaka jer mnogi Japanci ili doista malo, ili uopće ne govore engleski jezik. S obzirom na to da mnogi trenutno nisu u mogućnosti putovati, staviti naglasak na prirodne ljepote mogao bi biti dobar način privlačenja japanskih turista.