Turbulencije nakon izbora

Dvostruki kriteriji HDZ-a: U Zagrebu im je 11,96 posto glasova uspjeh, u Kninu 40,06 posto – katastrofa

Dražen Ciglenečki

Foto Duško Jaramaz / PIXSELL

Foto Duško Jaramaz / PIXSELL

Svi predsjednici tih organizacija već su prethodno svoje mandate stavili na raspolaganje, što je, primjerice, u slučaju Josipe Rimac Gradski odbor HDZ-a odbio – rekao nam je jučer Nediljko Dujić



ZAGREB   U Zagrebu je na nedavnim izborima HDZ-ova lista dobila 11,96 posto glasova, a stranački kandidat za gradonačelnika Drago Prgomet samo 5,60 posto.


To nije izazvalo  turbulencije, kamoli promjene u vezi Gradskog odbora HDZ-a. U Plenkovićevoj stranci vjerojatno procjenjuju da više od ovoga u Zagrebu ne mogu. Ali, za primjerice, Knin vrijede neki drugi kriteriji.


Taj grad za HDZ predstavlja simbol, smatra se prirodnim da njima upravljaju i gubitak vlasti je razlog za raspuštanje stranačke organizacije.




Zato je Županijski odbor HDZ-a Šibensko-kninske županije to i učinio nakon što je HDZ na proteklim izborima u Kninu prešao u opoziciju. Makar je HDZ-ova lista za Gradsko vijeće Knina dobila 40,06 posto glasova, samo četiri postotna poena manje nego četiri godine ranije.


Ni predsjednica kninskog HDZ-a Josipa Rimac nije kao kandidatkinja za gradonačelnicu u prvom krugu imala bitno manju podršku u odnosu na izbore 2013., pet postotnih poena, ali u drugom krugu ju je prije dva mjeseca pobijedio nezavisni Marko Jelić.


– Prvi put nakon Oluje HDZ neće biti na vlasti u Kninu i to je za nas slab rezultat. Zato je Županijski odbor prošle srijede donio odluku o rekonstrukciji stranačke organizacije HDZ-a u Kninu, ali i u Tribunju, u kojem smo također izgubili vlast te u Primoštenu, Pirovcu i Tisnu, gdje smo zabilježili loše rezultate. Svi predsjednici tih organizacija već su prethodno svoje mandate stavili na raspolaganje, što je, primjerice, u slučaju Josipe Rimac Gradski odbor HDZ-a odbio – rekao nam je jučer Nediljko Dujić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Šibensko-kninske županije.


Uskoro će se u svim tim organizacijama imenovati povjerenstva koja u roku od šest mjeseci moraju provesti unutarstranačke izbore.


– Što će ti izbori biti prije, to bolje. S tim da nema nikakve statutarne prepreke da se svi koji su bili na čelu tih ogranake ponovno kandidiraju za dužnosti koje su obnašali – naglašava Dujić.


Najzanimljivija je u priči Josipa Rimac, koja ne uspijeva zaustaviti svoj politički pad. Ona je početkom rujna 2015. podnijela ostavku na mjesto kninske gradonačelnice, kako bi preuzela vođenje HDZ-ove kampanje za parlamentarne izbore. Osvojila je tada zastupnički mandat i bila u kombinaciji za preuzimanje nekog od ministarskih resora, no tu nije prošla. Zatim ju je HDZ htio za zamjenicu ministra uprave, ali su im  njihovi koalicijski partneri iz Mosta na to stavili veto. Od tada je politička karijera  Rimac na nizbrdici. Nije  ušla na HDZ-ovu listu za posljednje parlamentarne izbore, poražena je na lokalnim izborima, a sada je raspuštena stranačka organizacija koju je godinama vodila.