Možemo!

Dušica Radojčić: ‘Brodogradnja ponovo može postati stup lokalnog razvoja’

Milan Pavlović

Dušica Radojčić

Dušica Radojčić

Posla u EU-u ima, ali kapaciteta nema, kaže nositeljica kandidacijske liste platforme Možemo! u 8. izbornoj jedinici



Za razliku od nekih drugih političkih opcija koje su odlučile širiti osjećaj mržnje i straha, mi smo u ovu predizbornu kampanju krenuli kako bismo širili osjećaj nade. Takav pozitivan odgovor dobili smo i od građana s kojima se susrećemo na predstavljanjima ovih dana i koji prepoznaju entuzijazam koji nas pokreće i s kojim smo ušli u politiku, kazala nam je nositeljica kandidacijske liste platforme Možemo! u 8. izbornoj jedinici Dušica Radojčić.


Jedna od osam nositeljica izbornih lista stranke, koja među rijetkima na ovim izborima ne krši zakonske odredbe o ravnopravnoj rodnoj zastupljenosti, već neko vrijeme prepoznatljivo je lice na političkoj sceni Pule i Istre, a prema predizbornim anketama i s vrlo dobrim izgledima da nakon izbora politički rad nastavi i iz klupa Hrvatskog sabora. No, kako kaže, zasad se uopće ne opterećuje ishodom na biralištima, već joj je cilj što bolje predstaviti stranačku organizaciju i izborni program iza kojeg stoje mjeseci vrijednog i stručnog rada velikog broja ljudi, te poručiti da je Možemo! opcija kojoj intencije nisu kratkoročne, već namjerava jako dugo vremena ostati u politici.


Kvalitetni ljudi


– U ove četiri godine bitno smo osnažili organizaciju te sad imamo svoje lokalne grupe po cijeloj Hrvatskoj, tako da na ovim izborima, s kvalitetnim ljudima koji su se već iskazali u svojim zajednicama, izlazimo u svim izbornim jedinicama. Na vrhu izbornih lista nalaze se ljudi koji su i prije ulaska u Možemo! pokazali želju za promjenom u svojoj lokalnoj zajednici i visoku razinu društvenog angažmana, te su kao takvi prepoznati među svojim sugrađanima i biračima. Ono što bismo željeli donijeti i napraviti kroz naš politički angažman je veliki zaokret u modelu društvenog razvoja. Naime, u posljednjih 30 godina HDZ je gradio društveni model koji se bazirao na klijentelizmu, korupciji, rentijerstvu i uništavanju industrije s fokusom na trgovinu i turizam. Taj je model pokazao svu svoju neuspješnost samom činjenicom što svjedočimo masovnom iseljavanju stanovništva. Čak 240.000 ljudi u najproduktivnijoj dobi napustilo je Hrvatsku samo u Plenkovićevom mandatu, kaže naša sugovornica.




Dodaje da su i Istra i Primorsko-goranska županija, koje se smatraju najrazvijenijim hrvatskim regijama, u zadnjih deset godina upravo zbog takvog modela razvoja izgubile velik broj stanovnika.


– Istra je u zadnjem desetljeću izgubila 6 posto stanovnika, što je na jednom tako malom prostoru kakva je naša županija primjerice grad veličine Labina. Primorsko-goranska županija je u istom razdoblju izgubila čak 10 posto stanovništva, odnosno 30 tisuća ljudi, što je znak da se nešto radikalno mora mijenjati, kaže Radojčić.


Izborni program s kojim Možemo! Izlazi na ove izbore je, kaže, vrlo opširan te je na njemu radilo 13 tematskih skupina koje su analizirale sve aspekte života i rada.


– Model zaokreta u upravljanju i razvoju sastoji se od više elemenata, od kojih bi naglasila neke koje su najvažnije upravo za područje naše dvije županije. Na prvom mjestu je nužnost diverzifikacije gospodarskih djelatnosti. Mi danas previše ovisimo o turizmu, a znamo da je to krhka djelatnost koju lako mogu ugroziti vanjski utjecaji poput nedavne pandemije ili primjerice stanja u okolišu. Samo jedan tanker s naftom, od mnogih koji svakodnevno plove prema tršćanskoj luci, može nas unazaditi desetljeće i više po pitanju turizma jer nam on u velikoj mjeri i dalje ovisi o suncu i moru. Stoga smatramo da trebamo odmak od te monokulture turizma diverzifikacijom gospodarstva, a tu vidimo velike šanse u zelenoj industrijalizaciji, odnosno u razvoju djelatnosti koje su povezane sa zelenom tranzicijom kao što su održivi promet, energetska tranzicija i obnovljivi izvori energije, ali i digitalna tehnologija te razvoj poljoprivrede koji smatramo izuzetno bitnim jer želimo vremenom postići energetsku i prehrambenu neovisnost zemlje u najvećoj mogućoj mjeri, kaže.


Značaj brodogradnje


Jedna od tema koje su izuzetno bitne za prostor obje županije u kojima se kandidirala jest brodogradnja za koju u stranci vjeruju da može ponovno postati jedan od stupova lokalnog razvoja.


– Brodogradnja je bila u krizi dulje vrijeme, te je stav Europske unije bio da treba privatizirati europska brodogradilišta, međutim u međuvremenu su shvatili koliki je značaj te djelatnosti te proglasili strateškom industrijom ne samo brodogradnju, već i sve srodne djelatnosti koje ona može potaknuti. Zato se odustalo od inzistiranja na privatizaciji te su počela velika ulaganja u njezinu modernizaciju, nove tehnologije i nova goriva koja će unaprijediti tu proizvodnju. Držim da s Uljanikom i ostalim našim brodogradilištima moramo iskoristiti tu šansu i brzo uskočiti u taj vlak jer ne bi bilo mudro da definitivno izgubimo jednu potencijalno vrlo moćnu polugu lokalnog razvoja. Brodogradnja sutra može biti isto što je bila nekad za Pulu, premda smo svjesni da Uljanik nikad više neće biti onako velik i zapošljavati tako puno ljudi kao prije nekoliko desetljeća. Novo financiranje Uljanika ne bi smjelo biti puko održavanje na životu, već nužni korak u osiguravanju nastavka brodogradnje, gdje se uz brigu o planu razvoja radi i na jasnoj proizvodnoj orijentaciji i modernizaciji. Jer posla u EU-u ima, ali kapaciteta nema, tržište je gladno navoza i prostora za gradnju brodova. Za to je potrebna iskusna uprava i industrijska strategija u kojoj brodogradnja ima važno mjesto. A Puli treba novi plan i razvoj jer ona već neko vrijeme polako odumire i to se vidi na svakom koraku. Jedino što prosperira je apartmanska izgradnja, kaže Radojčić.


Apartmanizacija je, dodaje, direktna posljedica neplanskog i neodrživog razvoja turizma što je, nastavlja, rezultiralo padanjem kvalitete života lokalnog stanovništva, pretjeranim pritiskom na infrastrukturu te suludim trošenjem prostora uzrokovanim poreznom politikom koja potiče štednju investiranjem u nekretnine.


– S druge strane, takav prekomjerni turizam doveo je do toga da su cijene za kupovinu ili najam stambenih kvadrata za dobar dio lokalnog stanovništva postale nedostižne. Taj problem može se riješiti na više načina. Jedan od njih je izjednačavanje poreznog opterećenja kratkoročnog i dugoročnog najma, a drugi gradnja javnih stanova. Primjer kako se to može ostvariti imamo u gradu Zagrebu gdje je gradska vlast već započela postupak nabave za gradnju čak 300 stanova za priuštivi najam. Dakle, ne radi se o socijalnim stanovima, već drugoj kategoriji koja ima za cilj da si svaka mlada obitelj može priuštiti najam u skladu s primanjima. Ako se iz proračuna budu redovito izdvajali dovoljni iznosi za javnu stanogradnju, onda će to regulirati i tržišnu cijenu najma ostalih stanova, kaže Radojčić, dodajući kako se dosadašnja politika POS-a i APN-a pokazala pogrešnom jer su takvi poticaji doveli do porasta cijene stambenih kvadrata u zemlji.


– Ono što želimo poticati i u čemu vidimo veliku mogućnost za razvoj proizvodnih djelatnosti je masovna solarizacija, prije svega krovova javnih i privatnih zgrada. Izračunali smo da sa »solarkama« možemo dobiti svu energiju koja nam je u Istri potrebna, a isto tako sigurni smo da se i proizvodnjom hrane i poljoprivredom može postići dovoljna razina samodovoljnosti. Držimo da je to izuzetno važno i u smislu zaokreta prema održivom turizmu koji, da bi postao takav, mora stvarati veću kvalitetu života u lokalnoj zajednici te povezivati se s drugim sektorima. Na taj bi se način odmakli od turizma »mora i sunca«, a značajno veći dio novca ostajao bi u lokalnoj zajednici koja bi se onda uz pomoć turizma i razvijala, kaže Radojčić.


Uz poticanje lokalne poljoprivredne proizvodnje i za potrebe turističkog sektora jedan od planova je zelena javna nabava za vrtiće, škole i bolnice, koja se također već provodi kao pilot-projekt u Zagrebu. Za to je, kaže, potrebno povezati i okrupniti poljoprivredne proizvođače te im osigurati nužnu infrastrukturu za obradu i pohranu poljoprivrednih proizvoda.


Graditi dnevne boravke i ostale sadržaje za starije osobe

Značajno mjesto u stranačkom programu zauzima i vraćanje dostojanstva sugrađanima treće životne dobi.


– Ono čime se HDZ danas hvali je zapravo neka vrsta milostinje umirovljenicima. Ti ljudi su svoju mirovinu pošteno zaradili i ne bi trebali živjeti ispod ili na granici siromaštva kao što je to danas slučaj. Rast mirovina u mandatu HDZ-a nije pratio rast životnih troškova i inflacije, te ako se usporedi koliko danas prosječna mirovina iznosi u odnosu na prosječnu plaću, jasno je da je, bez obzira na ta povećanja, umirovljenička populacija u ovom mandatu dodatno osiromašena, kaže. Program Možemo! predviđa na početku mandata uz redovito šestomjesečno usklađivanje mirovina s inflacijom, dodatnih 2,5 posto rasta na godišnjoj razini, odnosno 10 posto do kraja mandata. To će omogućiti da za puni radni staž mirovine budu na razini 67 posto prosječne plaće. Jedan od ciljeva je i uspostavljanje sustava za bolju pomoć u kući starijim osobama.


– Ideja nam je i da se grade dnevni boravci i ostali sadržaji za starije osobe kako bi riješili problem usamljenosti i društvene izoliranosti, ali osim toga, smatramo da su mlađi umirovljenici ljudi s velikom energijom koji mogu sudjelovati u društvenom, ekonomskom i kulturnom životu samo ako im se pruži prilika, a to je naša najozbiljnija namjera, zaključila je naša sugovornica.