Opatijski centar Gervais i popularno-znanstveno predavanje meteorologinje Dunje Mazzocco Drvar. Vrsna znanstvenica, znana nam ponajprije s RTL Televizije i svih RTL-ovih platformi, dopire široko i zato što ozbiljne znanstvene činjenice zna vješto učiniti da su lako razumljive. Stoga i ne čudi što je za predavanje vezano uz klimu i klimatske promjene sročila najavu koja je lijep vab.

Naslov predavanja je »Thunderbolt and lighting very very frightening me!« Stih je to iz pjesme Bohemian Rhapsody grupe Queen. Još je intrigantnija najava, onaj njen dio u kojem Mazzocco Drvar kaže: »Klimatske promjene su puno sporije i znatno kompleksnije nego u filmovima katastrofe, ali se ipak događaju puno brže nego što mislimo.«

Štoviše, pita se ona »tko će, koliko, i kojim redom nastradati«, taman da oni koji manje poznaju njen rad i ono zrno humora i optimizma kojeg ima i u najcrnjim prognozama, premru od straha. Je li nas to uistinu čekaju neka grda vremena klimatološka!?

– Čekaju nas definitivno grde stvari. Ali, ljudi koji me bar donekle znaju, znaju da kada neke stvari donosim činim to na neki malo pomaknut, zanimljiv način. Tako ni ovo predavanje o klimatskim promjenama nije ex cathedra. Odlučila sam se za pristup preko filmova katastrofe kako bih na slikovit, filmski način prikazala što se sve očekuje da će se događati vezano uz klimatske promjene. Pri tom je zanimljivo da smo većinu toga što će se događati već vidjeli na filmskom platnu, samo nismo svjesni da su to stvari koje ćemo sve češće i češće gledati u prirodi, za stvarno – veli Mazzocco Drvar.

Dunja Mazzocco Drvar / Foto N. REBERŠAK

I korona je učinila svoje, ljudi su, kaže Mazzocco Drvar, svjesni da se nešto događa. Iz teorije smo prešli u praktično, osjetivši na svojoj koži što nam se sve događa i može dogoditi, a pri tom su, ističe, mnogi znanstvenici vezali pojavu korone i uz klimatske promjene. Pandemija je jedna od posljedica, veli Mazzocco Drvar, ali se i brzo pri tom ispravlja.

– Neću reći posljedica. Neodgovarajuća je to riječ jer sugerira da se nešto događa pa će to imati neke posljedice koje trebamo čekati, koje se možda hoće a možda neće dogoditi. Međutim, klimatske promjene se događaju sada i te efekte klimatskih promjena, ne posljedice, osjećamo stalno. Pojavnosti klimatskih promjena, možda je pojavnost bolja riječ nego posljedica – pojašnjava Mazzocco Drvar.

Ljudski utjecaj

Pitanje je stoput postavljeno, no, što se to nama s klimom zapravo dogodilo!? Začudo, ili baš naprotiv, Mazzocco Drvar kaže da je to što se dogodilo vrlo jednostavno.

– Mi smo nešto napravili našoj atmosferi, a ona nam sad to na neki način vraća. Industrijskim procesima i spaljivanjem fosilnih goriva unijeli smo prevelike količine stakleničkih plinova u atmosferu i ona jednostavno više ne može držati taj balans koji je držala prije. I zbog toga se klima mijenja. Ono što ljudi, neki, ne žele prihvatiti je to da se tu radi o ljudskom utjecaju, ali mislim da je sada već i previše dokaza o tome da to je ljudski utjecaj – ističe Mazzocco Drvar.

Pače, da bi se u startu »obračunala s neprijateljima«, s onima koji imaju problem s tim da je na čovjeku krivnja, na predavanje dolazi ‘naoružana’ s velikom količinom utemeljenih znanstvenih članaka i radova koji pokazuju da zaista jest riječ o ljudskom utjecaju.

– Ima jako puno onih koji smatraju da se radi o prirodnim ciklusima i to ne poriče nitko od znanstvenika koji se bave klimatskim promjenama. Svi se slažemo s time da tu ima i prirodnih ciklusa, bez obzira da li se ponavljaju desecima, stotinama, tisućama ili desecima tisuća godina, ali činjenica je da je na sve to dodan ljudski utjecaj koji je, na neki način, ta kap koja je prelila čašu – kaže Mazzocco Drvar.
Laiku se tu nameće zaključak; ako su ljudi to pokvarili, ljudi bi mogli i popraviti. Samo, je li rješenje tako jednostavno kako se čini da jest!?
– Vidjeli smo u zadnja dva mjeseca kako to izgleda kad mi nešto ‘jednostavno’ pokušamo riješiti, kako to itekako teško podnesemo. Najjednostavniji način da riješite zagađenje je da maknete sve ljude s ceste, odnosno da im ne date da voze automobile. Imali smo priliku vidjeti kako to izgleda i jako brzo smo se riješili zagađenja. Uopće nije bio problem. Ali, kako smo to zapravo podnijeli, koliko je ljudi ostalo bez posla, koliko će ih trpjeti ekonomske posljedice!? Sve to ćemo tek vidjeti. Uvijek je to dvosjekli mač i nije problem koji se može plošno rješavati. Zato ga i nismo do sada riješili – upozorava Mazzocco Drvar.

Jesmo li ga barem osvijestili za pandemije!? Mazzocco Drvar u to baš i nije sigurna. Kaže da bi bila zadovoljna već i s tim da su ljudi, makar u manjoj mjeri, vidjeli da pitanje pandemije ima veze i s klimatskim promjenama. Uostalom, pandemija i dani od restrikcija su sasvim konkretno, i narodski rečeno, očistile zrak. U Rijeci je bio čišći nego inače za velikih 87 posto.

– Zanimljiv je taj bazen rijeke Po i sjevernog Jadrana. Tu je talijanska industrija. Vidjeli smo satelitske snimke i pokazatelje zagađenja od dušičnih oksida, najvećeg zagađivača koji dolazi od industrije i prometa i to je područje koje je jako brzo palo jer je Italija morala u kompletan lockdown. Kod nas se to vidjelo manje zato jer mi industrije i nemamo, ali se svejedno lijepo vidjelo – kazuje Mazzocco Drvar.

Vruće i suho ljeto

U svakom slučaju pandemija je učinila da se meteorologe sluša pažljivije nego ikad prije, no s druge strane imaju oni posve legitimno pravo biti nezadovoljni što ih se nije slušalo i prije. Smije se na ovu konstataciju Mazzocco Drvar, ali i kaže da istraživanja vezana uz klimu i svijest da s klimom nešto ne štima i jesu nove neke stvari u odnosu na daleko dužu povijest meteorologije kao takve.

Dunja Mazzocco Drvar / Foto N. REBERŠAK

– Ali da, trebalo je o tome misliti prije, trebalo je slušati stručnjake već u prošlom stoljeću, tako da su ovo stoljeće i ova zadnja desetljeća samo nekakvo vrijeme u kojem smo sretni da smo napokon došli u fokus, u tih zadnjih godinu, dvije, tri – mišljenja je Mazzocco Drvar.
Globalno i lokalno. Tu, čini se, ne može čovjek protiv sebe. Primjerice, koliko god je zadnjih dana i mjeseci Mazzocco Drvar govorila o klimi, o vezi klime i pandemije, ništa nije toliko zaintrigiralo javnost kao njena predviđanja vremenskih prilika za ovo ljeto, valjda zato jer ćemo to osjetiti sigurno na svojoj lokalnoj koži. A predviđanje jest da će ljeto biti i vruće i suho. Njenu analizu su s portala RTL-a preuzeli valjda svi drugi portali u nas i u regiji, pri čemu nije bilo rijetko da su se naslovi ‘napumpavali’ u odnosu na original.

– Ima i naslova koji su preuveličani i onda je za čitatelje, one koji čitaju samo naslove i temelje svoja razmišljanja na tome, to naravno bilo puno strašnije nego što prognoza zaista jest. Ja prognoziram jedno od tri ili četiri najtoplija ljeta u povijesti, što je po meni zapravo umjereno ljeto. Naime, kada govorimo o klimatskim promjenama, kada govorimo o tome da nam je realno za očekivati da će nam svaka slijedeća godina, pogotovo ljeta, biti sve toplija, onda mislim da četvrto ljeto po redu i nije nešto strašno. Druga stvar je ta što je ovo prognoza za Europu, a u Europi bi to moglo biti jedno od najtoplijih ljeta, prvo ili drugo. E sad, ako ne pročitate tekst kako treba opet bi mogli shvatiti da se to odnosi na Hrvatsku, makar se odnosi na kontinent. Na koncu tu je suša i to je već ozbiljno. To je onaj dio gdje sam s pravom prenesena sa »ovo nikad nisam vidjela«. Zaista nikada nisam vidjela da su svi meteorološki modeli tako unisono prognozirali suho ljeto. I svi ti naslovi »ovo je neviđeno u mojoj dugoj karijeri« odnose se na tu suhoću i na činjenicu da sam zapravo iznenađena ponašanjem meteoroloških modela a ne nužno ponašanjem vremena. A to možete pročitati samo ako pročitate cijeli članak a ne samo naslov – kazuje Mazzocco Drvar.

Bilo očekivano ili ne, činjenica jest da ta ekstremna suhoća jest legitiman dio onih katastrofa viđenih u filmovima. Zanimljivo je pri tom i to da je Grad Zagreb izdao publikaciju, odnosno Procjenu rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba. U njoj su redom pobrojani; potres, poplava, industrijske nesreće, ekstremne temperature, epidemije i pandemije.

– Mislim da bi ove godine mogli imati tri od pet katastrofa koje prijete Zagrebu. Odradili smo potres, odradili smo epidemiju, a sad bi nam mogli doći i toplinski valovi koji su, s ovim klimatskim promjenama postali naša realnost. Jednostavno ne prođe ljeto a da nemamo barem jedan – podsjeća Mazzocco Drvar.

Toplinski val traži od čovjeka da se brani i hladi, to znači da ćemo i opet upaliti sve klime, a onda ćemo i opet zagaditi klimu da se krug zatvori po lošem!?

Problem kratkovidnost

– Tu i jest problem. Priča se kako je korona povoljno utjecala na prirodu, kako su se biljke i životinje vratile na neka mjesta odakle su otišle, kako smo imali bistro more tamo gdje ga odavno bistrog nije bilo, a kako je pala emisija CO2. Međutim znanstvenici su jako brzo izračunali da su to jako mali padovi i da ćemo se jako brzo vratiti tamo gdje smo bili taman da sve bude kao da ništa nije ni bilo. Tako da je taj mali, kratki period smanjenja nepovoljnog utjecaja na prirodu apsolutno premali i vrlo brzo će se u brojkama izgubiti da nećemo ni primijetiti da se dogodio – veli Mazzocco Drvar.

Dunja Mazzocco Drvar / Foto N. REBERŠAK

Reklo bi se, dakle, da je onda ponajveći problem ta kratkovidnost u ljudske vrste, gledanje na kratke staze!? Slaže se s tim Mazzocco Drvar, ali itekako ima razumijevanja.

– Tko ne bi to razumio pogotovo u našim uvjetima gdje ostajemo bez posla, jedva spajamo kraj s krajem, brinemo se hoćemo li sutra dobiti termin kod liječnika… Naravno da u takvoj perspektivi, takvom načinu života i ne možemo razmišljati o nečem što će biti za 20, 30, 50 godina. Međutim moramo! Moramo stati, udahnuti duboko i shvatiti da smo na putu da sve ode k vragu ako se ne počnemo ponašati drugačije – upozorava Mazzocco Drvar.

I zbog toga da sve ne ode k vragu Mazzocco Drvar na svojim predavanjima rado, ili bolje reći često spomenom bolesti objašnjava klimatske promjene. Razlog za to jednostavan i logičan.

– Kad pričaš ljudima o klimatskim promjenama imaš osjećaj, ja sam ga barem imala, da uopće to ne razumiju jer ne znaju kako to na sebe primijeniti. Pričamo o polarnim medvjedima koji nemaju stanište pa izumiru, pričamo o crvenim pandama, o ledu na Artiku koji se topi i sve nam je to jako daleko. Ne možemo pojmiti, ne želimo pojmiti da je to nešto će se događati nama direktno. Međutim, klimatske promjene su puno više od toga i itekako imaju utjecaj na svakoga od nas. Prije svega su tu bolesti. Bolesti su uvijek bila ona najbolja točka da osvijestim ljude da je to nešto što se događa njima – kazuje Mazzocco Drvar.

Daje i primjer, podsjeća na to kako smo prije dvije godine imali šestoro ljudi koji su bili zaraženi groznicom zapadnog Nila kojeg su donijeli komarci što se zbog klimatskih promjena šire na puno veća područje nego do sada.

– U roku od nekoliko dana tad su se rasprodali svi repelenti. Sada kad je došla korona svi smo pokupovali dezinficijense. Jednostavno, ljudi se počinju brinuti tek kad osjete da je to nešto što se događa njima, a ne polarnim medvjedima. Zato mi je bolest dobar medij kroz koji mogu ljudima pokazati da je to direktno posljedica klimatskih promjena – kazuje Mazzocco Drvar.

Treba odgajati mlađe

Mišljenja je ona da se ipak počelo dosta razmišljati, pa i djelovati vezano uz problem klimatskih promjena. I novi saziv Europskog parlamenta pokazuje, smatra, da se stvari mijenjaju.

Dunja Mazzocco Drvar / Foto N. REBERŠAK

– Ali, opet je sve to presporo. U krajnjoj liniji u Hrvatskoj kad kreneš u nešto i gradiš nešto, kad imaš zakone i provedbene propise, dogodi se da shvatiš da je na vjetroelektranama netko maznuo neke pare!?! Znači, idemo u nešto korisno i dobro, počeli smo nešto raditi za dobrobit svih, ali se vratimo učas šest koraka unatrag jer je netko ili previdio nekakav papir, ili je klimatsku prilagodbu iskoristio za vlastitu korist. Tako ćemo jako teško naprijed i nećemo daleko dogurati. Odnosno, bit ćemo prespori, jer sve što se s klimom događa, događa se prebrzo. I ako mi čekamo da netko mazne neke pare na nekakvom projektu, onda ćemo propustiti sve vlakove i sve prilike – upozorava Mazzocco Drvar.

A što je nama ljudima činiti, osim pripremiti se za vrelo ljeto!?

– Mislim da moramo više početi razmišljati o široj slici i klimi, a puno manje o kratkoročnim rješenjima – poručuje Mazzocco Drvar.
Samo, živimo u državi u kojoj će skoro parlamentarni izbori a opet nema skoro pa nijedne stranke koja misli da je mudro one mlade birače, nesumnjivo zainteresirane za zelenu politiku, privući temom klimatskih promjena.

– Mene veseli da ima mladih ljudi koji pokušavaju ukazati na problematiku klimatskih promjena, ali opet nailaze na hrpu tih administrativnih prepreka, baš kao i na stajališta u starijih koji su teško promjenjivi. Često me pitaju kako razgovaram s mladima u školama i vrtićima, a ja velim kako se najčešće suočim s tim da djeca u vrtićima i nižim razredima osnovne škole znaju više od odraslih. Oni uče o odvajanju otpada, štednji vode, zelenom gospodarenju, sadnji namirnica ispred svojih vrata.. A onda dođu doma i vide roditelje koji ništa od toga ne prakticiraju. Treba odgajati mlađe, ali treba osvijestiti starije ako ništa ono zbog toga što se sve već događa. Kad ti mali iz vrtića budu naše dobi već će biti kasno. Ne možemo čekati da oni odrastu i da se počnu drugačije ponašati nego moramo mi odraditi svoje – zaključuje Mazzocco Drvar.

Elem, čekaju nas, što se klime tiče, zanimljiva vremena. COVID je, lako moguće, bio samo trailer a pravi film tek dolazi. Da nije to, na žalost, jedini trailer koji je na snazi pokazat će predavanje opatijsko. To koji ćemo film u konačnici gledati još uvijek u dobroj mjeri možemo odlučiti sami.