HUP-Koordinacija veledrogerija zatražila je hitnu intervenciju države od minimalno 500 milijuna eura kako bi se odmah zaustavilo daljnje gomilanje duga prema veledrogerijama koji je na kraju rujna premašio 800 milijuna eura, od čega samo na dospjele i neplaćene obveze otpada čak 600 milijuna eura.

U HUP-u pri tom ističu da je zabrinjavajuća i brzina rasta duga od 40 milijuna eura mjesečno »koja je neodrživa i zahtijeva hitno rješenje«.

– Kontinuirano upozoravamo na neodrživ rast duga bolnica koji financiramo mi, veledrogerije, ali koji značajno negativno utječe i na cijeli lanac proizvodnje i opskrbe lijekovima. Kreditni limiti veledrogerija kod banaka su iscrpljeni do razine da ne možemo u ovakvim uvjetima osiguravati sigurnu i redovitu opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima, rekao je predsjednik HUP-Koordinacije veledrogerija Jasminko Herceg te naglasio da se spremaju tužbe.

Šutnja u bolnicama

– U situaciji nemogućnosti podizanja novih kredita za nabavu robe pojedine veledrogerije su prisiljene na pojedinačne tužbe i blokade bolnica, kazao je Herceg te upozorio da će Medika biti prisiljena blokirati ukupno 34 opće i kliničke bolnice u Hrvatskoj ako do 23. listopada ne odgovore na opomene pred ovrhu. Kaže da su im poslali pozive za plaćanje na koji se nisu odazvale, a od 265 milijuna eura koliko duguju za isporučene lijekove, od Vladinih 80 milijuna eura za podmirenje dugova svih veledrogerija, Medika je dobila samo 12 milijuna eura, što je premalo, navodi Herceg i dodaje da se nada da će »sigurno biti razmijevanja u Vladi«, no nije htio navesti koje su bolnice najveći dužnici, kazavši da su im oni ipak poslovni partneri.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber podsjetila je da je opskrba lijekovima unesena u Zakon o kritičnoj infrastrukturi, a s druge strane »država se prema njoj odnosi neodgovorno, ignorirajući sustavan problem dugovanja veledrogerijama«, dodavši da pojedinim bolnicama neplaćeni dug prelazi i 500 dana. Iako je Vlada odobrila namjensku uplatu 80 milijuna eura, u HUP-u kažu da ni najavljenih 154 milijuna eura osiguranih rebalansom proračuna nisu dovoljni za stabilizaciju sustava prometa lijekova, niti sprječavaju daljnji nekontrolirani rast dugova bolničkog sustava.

– Riječ je o strukturnom problemu kojeg se više ne može rješavati i nema smisla ga rješavati interventnim mjerama, već je nužan strateški pristup. Godinama pozivamo na sveobuhvatnu reformu zdravstvenog sustava koji treba postati održiv i stabilan, poručila je Weber, dok je dopredsjednik HUP-Koordinacije veledrogerija Jasmin Huljaj naveo da zdravstvenom sustavu godišnje kronično nedostaje između 10 do 15 posto sredstava te da nigdje u Europi ne postoje ovakva dugovanja. Europska komisija je, kaže, na to upozorila prije godinu dana, a u međuvremenu se nije ništa dogodilo.

Sustavni problem

Sve veći dug bolnica prema veledrogerijama mogao bi negativno utjecati na deficit državnog proračuna i razinu javnog duga, upozorava glavni analitičar HUP-a Hrvoje Stojić jer se radi o »skrivenom javnom dugu«.

Podsjetio je da je rebalansom proračuna deficit porastao na blizu tri posto BDP-a, dok je javni dug na granici od 60 posto i ako se te mastrihtske granice probiju, Hrvatska bi se kao članica EU-a mogla naći u proceduri prekomjernog deficita.

Time bi lijepo razdoblje fiskalne stabilnosti, kako je rekao, moglo biti iza nas. Prema njegovim riječima, ukupna potrošnja u zdravstvenom sustavu čini 8 posto BDP-a, što je iznad prosjeka EU-a.

Iz HUP-ove Udruge proizvođača lijekova poručuju da su u suradnji s kolegama iz veledrogerija i ljekarnicima, dosad uspjeli opskrbiti sustav na način da ni jedan pacijent nije bio zakinut niti ugrožen.

U HUP-u su još jednom naglasili da je problem dugovanja veledrogerijama višegodišnji i sustavan te da predstavlja ozbiljan problem za poslovanje veledrogerija, a ujedno prijeti sigurnosti opskrbe lijekovima i održivosti čitavog zdravstvenog sustava.

Također upozoravaju da situaciju s dugovanjima za lijekove dodatno pogoršava administrativno snižavanje cijena lijekova koje opterećuje proizvođače i distributere, što ih prisiljava na poslovanje s cijenama koje ne prate realne troškove, a to pak rezultira sve manjim brojem dobavljača, učestalim nestašicama osnovnih lijekova i sve češćim slučajevima da bolnice moraju posegnuti za skupljim terapijama ili interventnim uvozom po višim cijenama što pak nepotrebno financijski opterećuje zdravstveni sustav.