Reakcije na presudu

Državni vrh: 'Nismo zadovoljni, ali poštujemo presudu'

P. N.

"Rat koji je iza nas je bio vrlo skup i stradali su mnogi ljudi. Hrvatska je bila žrtva agresije, no nažalost, Sud o tome nije mogao odlučivati", zaključio je



Predsjednik Ivo Josipović izjavio je po izricanju presude kako današnja presuda predstavlja jedan od vjerojatnih scenarija koji su se mogli dogoditi.


– Ovo je bio jedan od vjerojatnih scenarija. Nismo zadovoljni činjenicom da nije utvrđen genocid, ali smo dobili sliku i opomenu o strašnim zločinima koji su se dogodili. Sud je zauzeo konzervativno stanovište po pitanju genocida, a vidjeli smo i da su neki strašni zločini poput Vukovara ispali iz mogućnosti da se uopće odlučuje o genocidu. Konačnim ishodom sigurno nismo sretni, rekao je i dodao kako je Hrvatska pripremajući tu tužbu odradila dug prema žrtvama i prema povijesti.


Apostrofirao je i da je jednoglasnim odbacivanjem protutužbe pokazalo da Hrvatska ne može biti smatrana zemljom koja je željela počiniti genocid.




“Rat koji je iza nas je bio vrlo skup i stradali su mnogi ljudi. Hrvatska je bila žrtva agresije, no nažalost, Sud o tome nije mogao odlučivati”, zaključio je.


Prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić navela je kako Hrvatska ne bi išla na sud da nije smatrala da tužba ima utemeljenja. No genocid je, kako je dodala, jedno vrlo specifično pravno određenje.


“Ovakva presuda ne znači da nije bilo rata ili zločina i ubijanja. Te činjenice ne čine korpus djela koje određuju genocid, a to je svjesna namjera uništenja jedne grupe u cjelosti ili djelomično. Bitno je istaknuti i da su sva djela počinjena na teritoriju Hrvatske, u agresiji na nju. I sam Sud je konstatirao da je jedna od glavnih zadaća utvrditi sudbinu nestalih. To je zadaća koja ima najdramatičniju ljudsku dimenziju”, rekla je. Izrazila je nadu da su iza nas vrlo mučni događaji i da nam je dužnost gledati u vrijeme koje je pred nama i osigurati da se bilo što slično isključi kao mogućnost za generacije koje dolaze.“Nadam se da je u tom smislu ova presuda jedna vrsta doprinosa da se završi jedno povijesno razdoblje u ovom dijelu Europe”, zaključila je.

Premijer Zoran MIlanović rekao je na početku svog obraćanja novinarima da je hrvatska tužba, nažalost odbijena. Nije utvrđen genocid, ali jesu teški ratni zločini i etničko čišćenje.


“Prošlo je više od 20 godina. Hrvatska je članica EU, dobila je rat i sada ima pravo napredovati u društvu najrazvijenijih europskih zemalja. Srbiji želimo sve najbolje u tom smislu, a od naših zahtjeva vezanih za sudbinu nestalih i povratak kulturnog blaga ne možemo odustati. To je moralna obveza koja će čekati svaku Hrvatsku vladu”, napomenuo je, dodajući kako odlukom suda nismo zadovoljni, ali je moramo civilizirano prihvatiti.


Hrvatski ministar pravosuđa Orsat Mljenić ističe kako je presuda pokazala da cilj operacije nije bio sustavni i organizirani progon Srba.


»To je bila čista vojna operacija s ciljem oslobađanja zauzetog područja. Dogodile su se određene loše stvari koje treba sankcionirati, no to je nešto što se rješava pred hrvatskim sudovima gdje se vode postupci i vodit će se i dalje«, istaknuo je Miljenić. »Mi smo oslobodili svoju zemlju i to je Oluja. Sada to osporavati je potpuni aspurd«, dodao je.


Voditeljica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić podsjetila je na ocjenu suda da su brijunski transkripti »daleko od toga da ih se može smatrati namjerom ili genocidnim planom«. »To je dokaz svima da u toj akciji nije bilo planirano uništenje krajinskih Srba«, ustvrdila je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke.


Obje strane u postupku koji je Hrvatska pokrenula 1996. zadovoljne su odbacivanjem tužbe protiv sebe, ali ne i stavom suda da nisu dokazale krivnju druge strane.Iako je odbijena hrvatska tužba, Miljenić kaže da je zadovoljan što je hrvatski pravni tim pokazao što se stvarno dogodilo u ratu devedesetih.

»Ponovno je potvrđeno ono što smo uvijek tvrdili, da je na Hrvatsku izvršena agresija JNA i srpskih snaga i da je vođena iz Srbije. Ono što je najvažnije je da je sve bilo vođeno i organizirano iz Srbije«, istaknuo je hrvatski ministar.


On je spreman su na suradnju u rješavanju sudbine nestalih i kažnjavanju ratnih zločinaca na koje ih je u presudi pozvao ICJ.


Miljenić smatra da presuda ICJ-a ne predstavlja neki prijelomni trenutak u odnosima Hrvatske i Srbije, dviju susjednih zemalja koje su osuđene na suradnju.


»Dužnost svih je da istraže i procesuiraju sve ratne zločine«, rekao je. »No, problem je što nisu procesuirani najviši dužnosnici, ne samo Milošević, nego i generali JNA i politički čelnici. Bez njihova procesuiranja, ne možemo ići dalje u našim odnosima«, istaknuo je hrvatski ministar.


Od Srbije, koja koja želi postati članicom EU-a, očekuje da sudi ratnim zločincima na svome teritoriju ili ih preda Hrvatskoj. »To će se dogoditi prije ili kasnije. Za žrtve to traje predugo. Pravda nije došla ni na ICTY-u, ovdje se dogodilo to što se dogodilo. Ali pravda ne zastarjeva i nitko ne treba imati iluziju da će Hrvatska od toga odustati«, rekao je.


Uz progon zločinaca, rješavanje sudbine nestalih ključno je za buduće odnose Srbije i Hrvatske. »To je ljudska drama, ljudi su nestali, njihove obitelji ne znaju što je s njima. To je područje gdje moramo raditi dalje. To nam je stvarni zadatak«, istaknuo je Miljenić.