Željko Uhlir

Državni tajnik iz redova HNS-a uvjeren je da bi obnova Zagreba mogla biti hrvatski New Deal

Tihana Tomičić

snimio Davor Kovačević

snimio Davor Kovačević

Nažalost, do danas novi Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu nije donesen i tu se izgubio zamašnjak 4R.



Državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir jedan je od onih koji su koordinirali pripremu Zakona o obnovi Zagreba, koji je u javnoj raspravi, i nakon izbora trebao bi biti donesen te obnova napokon može početi.


Što je Zagrebu potrebno da bi obnova zaista započela?


– Mogu reći da se u potpunosti slažemo oko postavljene teze da bi obnova Zagreba nakon potresa mogla biti novi hrvatski New Deal. U recesiju sigurno ulazimo zbog COVID-19. I od te činjenice ne treba bježati. A imali smo i potres u glavnom gradu s oko 25.000 oštećenih zgrada, među kojima se nalaze i zgrade koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra. Mogu li takva dva događaja zapravo poslužiti da kriza postane prilika? Znanje imamo iz svih ranijih katastrofa kroz koje je naša država prolazila, od poslijeratne obnove, obnove nakon potresa u Dubrovniku i Stonu, poplave, klizišta koje su rješavali naši eksperti iz struke i MGIPU, uvažavajući strana iskustva. Nemojmo zaboraviti da je Ministarstvo graditeljstva nadležno tijelo za upravljanje projektima u gradnji. A što je obnova nakon potresa nego veliki građevinski projekt. Svjetska iskustva govore da odgovor na katastrofu mora biti u okviru 4R: Rapid Response, Rapid Repair, brzi odgovor, brzi popravak. Mnogo je razloga za to, od psihološkog utjecaja na ljude zahvaćene katastrofom, preko smanjenja novih potencijalnih šteta, do dokazivanja efikasnosti Vlade.




Ipak, zakon je poslan u dužu proceduru, a građani su tražili hitne mjere.


– Ministarstvo graditeljstva je momentalno pristupilo izradi zakonskog okvira kojim bi se postupalo u obnovi nakon potresa. I zakon je bio spreman za usvajanje 30. ožujka. Nažalost, do danas novi Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu nije donesen i tu se izgubio zamašnjak 4R. Trebate znati da Ministarstvo graditeljstva nije samo u Vladi i odluka o usvajanju zakona ne ovisi o njemu samome. No, još uvijek se može popraviti propušteno s brzom reakcijom u nastavku. Odluke se u katastrofama ne mogu izbjegavati, one se moraju donositi. Ministarstvo graditeljstva je postavilo preduvjete, a u nastavku je potrebna odlučna provedba.


Odluke Vlade


Je li novi Zakon sve što se poduzelo u vezi obnove nakon potresa?


– Naravno da nije, niz paralelnih aktivnosti je poduzimano i trenutačno se provode. Donesene su dvije odluke Vlade kako bi se građanima pomoglo u nužnom smještaju i hitnim i nužnim popravcima, zamjenama bojlera, popravcima dimnjaka… Promijenjen je tehnički propis za građevinske konstrukcije, kako bi se moglo prilagoditi projekte sanacije za potrebe starih zidanih zgrada, napravljen je Vodič za obnovu poslije potresa i izvršena je priprema i prijava za Fond solidarnosti EU-a. Nadalje, sa Svjetskom bankom i Građevinskim fakultetom napravljena je studija RDNA (Rapid Damage Needs Analysis). Iz nje proizlazi da su sredstva potrebna za obnovu i konstrukcijska pojačanja zgrada procijenjena na 42 milijarde kuna. To je vrijednost kao primjerice 10 posto BDP-a Hrvatske ili 18 Peljeških mostova. S druge strane, naše graditeljstvo zauzima 5,5 posto domaćeg BDP-a s ukupnim godišnjim prihodima 10 vodećih tvrtki iz područja visokogradnje od 5 milijardi kuna. Potrebno je osnažiti graditeljstvo, posebno u visokogradnji, jer je poznato da je upravo ta gospodarska grana generator proizvodnje i zapošljavanja u širokom profilu zanimanja.


Što je osnova zakona koji je sada u javnoj raspravi?


– Ovakav lex specialis skraćuje sve procedure i koncentrira se na ono bitno što se želi postići. Cilj je ovakvog zakona da država maksimalno pomogne građanima i da zaštiti njihovo zdravlje i živote. Osim toga, u potresu su devastirane i javne zgrade tako da ovdje imamo puno složeniju situaciju nego u prijašnjim nepogodama. Različita je struktura i tipologija oštećenih objekata, imamo obiteljske kuće, bolnice, fakultete, osnovne škole, muzeje, crkve i stambene zgrade, kojih je najviše. Kada govorimo o građanima, njihovim kućama i stanovima, nacrt zakona propisuje pomoć države u konstrukcijskoj sanaciji. Kada je riječ o javnim zgradama, tu bi država financirala cjelovitu sanaciju, odnosno obnovu u cijelosti.


Što konkretno znači konstrukcijska sanacija?


– Država bi financirala potpunu konstrukcijsku sanaciju, odnosno osigurala bi se mehanička otpornost i stabilnost zgrada, a s time i sigurnost zgrade za njene korisnike i prolaznike u blizini. To predstavlja zaštitu javnog interesa. Unutrašnje uređenje – otpale pločice, gletanje, farbanje, zamjenu parketa ili prozora i uređenje fasade građani financiraju sami.


Nastavak provedbe programa POS-a

Kandidat ste HNS-a u 7. izbornoj jedinici. Osim ove teme, što je za vas još važno kad se predstavljate biračima?


– Za nas u HNS-u važan je nastavak provedbe programa POS-a za najam i kupnju stanova, dakle nastavak rješavanja stambenog pitanja mladih putem povoljnog najma i kupnje stanova. Potom, energetska obnova obiteljskih kuća i višestambenih zgrada – nastaviti i povećati intenzitet energetske obnove uz bespovratna sredstva iz EU-a. Jedna od tema je i zelena infrastruktura u urbanim područjima, ali i izgradnja domova za umirovljenike i domova zdravlja. Na koncu, razvoj može počivati samo na sinergiji poduzetništva, obrazovanja i investicija uz digitalizaciju uprave, rasterećenje od nepotrebnih nameta, i novih programa poput zapošljavanje starijih osoba, kako bi baza zaposlenih bila što šira.

Radi se o vrlo zahtjevnim poslovima u kojima država organizira obnovu na stručan način. Na inicijativu našeg ministarstva na Građevinskom fakultetu okupili smo tim stručnjaka koji je napravio smjernice za projektiranje i sanaciju obiteljskih kuća i zgrada. Iz tih smjernica proizašla je i preliminarna analiza troškova u iznosu od 42 milijarde kuna. Hoće li ta preliminarna analiza otići prema gore ili prema dolje, to će se znati tek kada projektanti izađu na teren, obiđu svaku obiteljsku kuću i stambenu zgradu i naprave projekte za obnovu i troškovnike


Zamjenski smještaj


Što još može učiniti država?


– Država se obavezuje osigurati privremeni zamjenski smještaj ako će netko morati iseliti za vrijeme popravka zgrade. Za sada je dogovoreno da u Zagrebu to osigura Grad Zagreb. Ako Grad neće imati dovoljno stanova, onda će to preuzeti država. Tako smo za sada uredili u nacrtu zakona jer još ne znamo koliko ćemo kuća i stanova zbog sanacija morati isprazniti, također još ne znamo koliko ćemo zgrada i kuća trebati srušiti. Važno je istaknuti da država ili Grad osiguravaju privremeni smještaj. Onima kojima su kuće neupotrebljive, država će izgraditi nove, ali ne po principu restitucije, potpunog vraćanja onog što su imali, nego prema formuli koliko im pripada po zakonu. Ministarstvo brine o kvaliteti i cijeni svih tih radova.


Mnogi se boje nove nacionalizacije jer neće imati privatnih izvora za tako velike radove na zgradama te bi država mogla masovno preuzimati privatno vlasništvo?


– Ministarstvo graditeljstva nije predložilo ništa slično, niti smo razmišljali u tom smjeru. Iskreno se nadam da u nastavku neće biti takvih zahvata u Zakonu o obnovi i da će Vlada RH prepoznati namjere onih koji ne misle za dobrobit građana, već krupnog kapitala koji namjerava iskoristiti krizu. Nažalost, Uprava Grada Zagreba s gradonačelnikom Bandićem iskazuje namjeru opterećivanja građana s hipotekama za obnovu, jer jasno daju do znanja da svatko treba obnoviti svoje i još pod zakonskom prijetnjom. To su vrlo opasne teze koje mogu cijeli proces obnove odvući u nekom drugom smjeru. Nažalost, od gradonačelnika Bandića je već puno toga viđeno tako da uopće ne iznenađuju njegovi pogledi na obnovu Zagreba.