Foto Davor Puklavec / Marko Jurinec PIXSELL
Ministar zdravstva Vili Beroš najavljuje strože kontrole u sklopu izmjena zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
povezane vijesti
- Dovele u zabludu i oštetile Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u ukupnom iznosu od oko 24 tisuće eura
- Trudnice, teški invalidi i bolesni branitelji izgubili zdravstveno osiguranje! Pogledajte što je HZZO napravio ljudima
- Kontrolori su lani prekinuli svako treće bolovanje, a protiv dva liječnika su pokrenuti i postupci raskida ugovora
Hrvati su, prema posljednjim podacima HZZO-a, lani oborili rekord kad je riječ o danima bolovanja – bilo ih je preko dvadeset milijuna. U prosjeku, dnevno je na bolovanju bilo oko 33 tisuće ljudi.
Gledano po gradovima, najviše su bolovanja otvarali Riječani, gdje je svaki zaposleni lani na bolovanju bio prosječno 14 dana. Slijede radnici u Zagrebu, Gospiću i Čakovcu, piše HRT.
Liječnik obiteljske medicine dr. Leonardo Bressan kaže da je u ordinacijama porast bolovanja lani bio za šezdesetak posto. Dobar dio odnosi se na oboljele od koronavirusa i one koji su išli u obavezne samoizolacije.
“Zabrinjavajuće je da je 2,3 milijuna dana bolovanja više na teret poslodavca nego godinu prije. Kada se pogleda ukupan porast stopa porasta ukupna je bila 13,2 posto na teret poslodavca. Ta stopa je značajno veća, to je 18,3 posto. Naše su kontrole pokazale da se bolovanja ne koriste isključivo prema potrebi”, rekla je Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Ministar zdravstva Vili Beroš najavljuje strože kontrole u sklopu izmjena zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju do kraja godine.
“Predviđa se da će kontrolori moći na licu mjesta tijekom kontrole zaključiti bolovanje kod izabranih liječnika, što do sada nije bio slučaj. Isto tako, predviđene su i određene izvanredne kontrole ako poslodavac poglavito ima neku informaciju o zlouporabi tog instituta”, rekao je Beroš.
U ordinaciji dr Milana Mazalina u Zagrebu trenutno je na bolovanju 35 pacijenata. Popis povećavaju dugotrajna liječenja, čekanja na fizikalnu terapiju, nestanak invalidskih mirovina, njega djece, ali i nezadovoljstvo na poslu.
“Značajan udio tih ljudi koji su na bolovanju je vezano na situaciju na poslu, nezadovoljstvo, frustraciju pa i onu prenapregnutost, preopterećenost, umor, zamor ili nekakve sukobe”, rekao je Mazalin za HRT.
