Najveći gubitnici su zaposleni u javnom sektoru na kojima se štedi čak dvije milijarde kuna i poljoprivreda koja ostaje bez trećine poticaja, doduše manje od prvobitno planiranog. Subvencije su srezane i HŽ-u za više od pola milijarde kuna
Objasnio je ministar i kako je proračunski rez pao sa 4,6 milijardi kuna na četiri milijarde kuna. U Vladi su odlučili potrošiti dodatna sredstva na aktivnu politiku zapošljavanja i naknade za nezaposlene, programe regionalnog razvoja, a povećan je je i iznos koji će dobiti poljoprivreda.
potrošit će se oko 600 milijuna kuna iz EU fondova, što nije kredit nego nepovratna pomoć
programi regionalnog razvoja dobivaju dodatnih 238 milijuna kuna iz kredita EIB-a
dodatnih 190 milijuna kuna za aktivnu politiku zapošljavanja i naknadu nezaposlenima
poticaji u poljoprivredi smanjeni su za 817 milijuna kuna umjesto za planiranih 977 milijuna kuna
Najveći dio uštede, gotovo dvije milijarde kuna, »platit« će zaposleni u državnoj upravi i javnim službama, jer im se smanjuju dodaci na plaće, koji su u pojedinim slučajevima iznosili i 30 posto, raskidaju se ugovori na određeno vrijeme, a smanjuje se i prekovremeni rad. Vlada u tom planu nije dirala u prava iz kolektivnog ugovora, ali visoki izvor iz Banskih dvora poručuje da će, ukoliko se ministarstva ne budu držala uštede na dodacima, na red doći i prava iz kolektivnih ugovora.
Najveći gubitnici u ovom proračunu su i poljoprivrednici kojima se subvencije smanjuju za trećinu, odnosno 817 milijuna kuna, te Hrvatske željeznice kojima su subvencije i pomoći iz proračuna srezana za više od pola milijarde kuna.
Tako smanjenu potrošnju Vlada planira pokriti s gotovo 109 milijardi kuna prihoda, pa će minus u državnoj blagajni biti 9,9 milijardi kuna, što znači da će proračunska rupa u odnosu na prošlu godinu biti manja za oko 5,5 milijardi kuna. Uz sredstva za pokrivanje tog minusa država u ovoj godini mora pronaći i 9,25 milijardi kuna za otplatu starog duga, pa je Vlada predložila da joj Sabor da ovlast da se zaduži za 18,85 milijardi kuna. Izvanproračunski korisnici, poput Hrvatskih voda ili HC-a, mogu se zadužiti za još 2,681 milijardu kuna. Vladin je plan da se zaduženje u jednakim iznosima obavi na inozemnom i domaćem tržištu. Na inozemnom tržištu planira se izdati obveznica od najmanje milijardu eura, ali u Vladi zasad ne žele govoriti o tome kad će to točno biti i na koje će se tržište ići po novac. Već danas Vlada će se na domaćem tržištu zadužiti za 700 milijuna eura kroz trezorske zapise, a očekuje se da će kamata biti oko pet posto.
Ministar Linić najavio je i to da će država oko dvije milijarde kuna zaraditi od privatizacije, pa se za taj iznos može smanjiti potreba za zaduživanjem. Plan je prodati Croatia osiguranje, a u Vladi nam je potvrđeno da će država u toj osiguravateljskoj kući zadržati samo 25 posto dionica, dok će u Hrvatskoj poštanskoj banci prodati cijeli udio.
Premijer Zoran Milanović zaključio je da proračun koji donosi njegova Vlada prije svega realan i štedljiv, a osim njega i Linića na Vladi nije govorio nijedan drugi ministar, pa je ova sjednica, za razliku od prošle kad je bilo koškanja među članovima Vlade, prošla mirno.
– Štednja sama po sebi nikada nije bila dovoljna niti je glavna komponenta u razvoju. Trenutačno moramo štedjeti kako bismo se mogli kvalitetnije razvijati. Godinama smo slušali da je proračun razvojan i socijalan. Ovaj ima ambiciju razvoja i zaštite onih kojima je najteže i u tome je smislu human, ali je prije svega realan, pojasnio je premijer. Najavio je da će Vlada svoj plan obvezne srednje škole realizirati tako da ga financijski potpomogne, pa će se kroz amandmane u proračun dodati i sto milijuna kuna za financiranje prijevoza učenika.
Više vjerskim zajednicama
Ured za socijalno partnerstvo, kao što je i najavljeno, ukida se. Tako je proračunom za funkcioniranje tog Ureda u prva dva mjeseca ove godine izdvojeno 153,5 tisuće kuna. Međutim, iako bi ured u kojem je trenutno zaposleno dvoje radnika na neodređeno i četvero na određeno vrijeme formacijski trebao prijeći u resorno ministarstvo rada, na stavki tog ministarstva nisu planirana nikakva sredstva za posao koji je do sada obavljao Ured. Primjerice, za sustav mirenja u radnim sporovima ove godine ne planira se niti jedna kuna, dok je lani za to izdvojeno 83,5 tisuća kuna. No, novoosnovani državni ured za trgovinsku politiku, državnu kasu koštat će 15,5 milijuna kuna.
Za vjerske zajednice država će ove godine izdvojiti oko dva milijuna kuna više, odnosno ukupno 272,7 milijuna kuna. Najveći dio tih sredstava odnosi se na financiranje Ugovora sa Svetom stolicom koji će proračun koštati kao i lani – 245 milijuna kuna. S druge strane, kroz obrazovni resor Vlada planira gotovo upeterostručiti potporu Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Lani je u proračunu za to sveučilište planirano 1,19 milijuna kuna dok je ovogodišnji plan čak 5,7 milijuna kuna.
