IMA LI TO SMISLA?

Državni poticaji: Više od 130.000 zaposlenih mladih ne plaća zdravstveno osiguranje

Jagoda Marić

Foto/Goran KOVAČIĆ/PIXSELL

Foto/Goran KOVAČIĆ/PIXSELL

Nisu svi oni mlađi od 30 godina, uvjet za oslobađanje od plaćanja doprinosa pet godina bio je da su u trenutku sklapanja ugovora imali najviše 29 godina 11 mjeseci i 29 dana. I da s istim poslodavcem nikada nisu imali potpisan ugovor na neodređeno vrijeme. Dakle, prethodno su za istog poslodavca mogli godinama raditi na određeno vrijeme i stalno potpisivati novi ugovor



ZAGREB – Od siječnja ove godine država je odlučila poticati zapošljavanje mladih, a samim time i njihov ostanak u Hrvatskoj tako što na plaće mladih do 25 godina uopće neće ubirati porez na dohodak, pa samim time niti prirez, a na plaće onih od 25 do 30 godina plaćat će se samo polovina poreza.


Ta olakšica predviđena je za mlade ljude koji mjesečno imaju bruto plaću do 30 tisuća kuna, odnosno 360 tisuća kuna godišnje.


Ta mjera, oko koje su se lomila koplja, pa čak se vodila i rasprava je li ustavna, državu će godišnje koštati od 700 milijuna kuna, govore sadašnje procjene Ministarstva financija.




Koliko će doista mladi ljudi dobiti od ove mjere, vidjet će se dogodine kad bi trebali dobiti povrat poreza, jer će im se olakšica vraćati kroz takozvani povrat poreza.


Nisu svi mlađi od 30


No, već pet godina Hrvatska ima sličnu olakšicu za mlade koja je zapravo subvencija poslodavcima za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme, ali koliko ona godišnje košta državu, nismo uspjeli doznati od institucija koje su po logici stvari trebale pratiti učinke te mjere u posljednjih pet godina.


Riječ je o potpunom oslobađanju poslodavca od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za svakog mladog radnika kojem prvi put daju ugovor na neodređeno vrijeme.


U tom slučaju poslodavci su od 2015. godine bili oslobođeni plaćanja 15 posto doprinosa na plaću, od ove godine to je oslobođenje i veće i iznosi 16,5 posto. Koliko je taj poticaj smanjio troškove poslodavcima, koliko se novca država odrekla u zdravstvenom fondu u Ministarstvu financija, odnosno Poreznoj upravi nismo uspjeli doznati, jer na naš upit nisu odgovorili. No, sasvim sigurno radi se o milijardama kuna u proteklih pet godina.


Jedine službene podatke o tome kako se ta mjera kreće ima Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.


Prema njihovim službenim podacima u prosincu je među osiguranicima bilo 130.937 mladih ljudi za koje su poslodavci koristili mjeru po kojoj im pet godina nakon zapošljavanja ne moraju plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje.


Naravno, nisu svi oni mlađi od 30 godina, uvjet za oslobađanje od plaćanja doprinosa pet godina bio je da su u trenutku sklapanja ugovora imali najviše 29 godina 11 mjeseci i 29 dana.


I da s istim poslodavcem nikada nisu imali potpisan ugovor na neodređeno vrijeme. Dakle, prethodno su za istog poslodavca mogli godinama raditi na određeno vrijeme i stalno potpisivati novi ugovor.


Primamljiva povlastica


Poslodavci su, pokazuje statistika HZMO-a, od 2015. godine sve više koristili tu mjeru.


U ožujku 2015. godine tako je bilo zaposleno nešto više od deset tisuća mladih, a na kraju prošle godine njihov je broj bio veći 13 puta. Takvi podaci bi sugerirali da su mladi odjednom počeli puno lakše dobivati posao ili da je Hrvatska preko noći dobila desetke tisuća mladih ljudi, ali puno je vjerojatnije da su poslodavci, primamljeni povlasticom, onima koji su već radili za njih ponudili ugovore na neodređeno vrijeme.


Ne čudi to jer tako poslodavac mjesečno na mladom čovjeku koji zaradi prosječnu neto plaću od oko šest i pol tisuća kuna može uštedjeti tisuću i pol kuna mjesečno, što je na godišnjoj razini 18 tisuća kuna, odnosno gotovo još tri neto plaće takvog radnika.


Iako pravi iznos poticaja koji su tako dobili poslodavci može dati samo Porezna uprava, ako se tamo uopće bave takvim izračunima, sve kombinacije koje smo mi sačinili sugeriraju da je u prvim godinama sigurno bila riječ o stotinama milijuna kuna, a da je sada riječ o iznosu koji je veći od milijardu kuna godišnje.


Da su, primjerice, poslodavci lani u prosjeku svim mladima kroz godinu, a u svakom ih je trenutku bilo najmanje 120 tisuća, isplaćivali prosječnu plaću, to je za njih značilo godišnju uštedu od 18 tisuća kuna po svakom radniku, što je na godišnjoj razini više od 2,16 milijardi kuna.


Nije zanemariv ni onaj iznos koji se dobije na izračunu od neto plaće od pet tisuća kuna, koja je za svaki mjesec značila uštedu veću od 1.100 kuna, odnosno 13.200 kuna na godišnjoj razini, što opet dovodi do ukupnog iznosa od gotovo 1,6 milijardi kuna.


Godinu dana ranije na taj je način u prosjeku bilo zaposleno 97 tisuća mladih i da je na svakome od njih poslodavac uštedio po tisuću kuna mjesečno to znači da je država tako poticala zapošljavanje mladih s gotovo 1,2 milijarde kuna.


Pitanja bez odgovora


Novac je to bez kojeg je ostao zdravstveni sustav, a od države bi se očekivalo najmanje to da objavi točne iznose, ali i rezultate te mjere, odnosno što se nakon njezine primjene dogodilo na tržištu rada.


Primjerice jesu li poslodavci zaposlili mlade ljude koji su ionako već radili kod njih na određeno vrijeme, ili su možda otpustili starije radnike koje su stekli uvjete za prijevremenu mirovinu, kako bi na mladima ostvarili olakšice, a iskusnije radnike poslali na teret mirovinskom fondu.


Pitanje je i koliko je tih mladih ljudi bilo ranije bez velikog izbora pa su za iste poslodavce radili na crno.


Statistike HZMO-a pokazuju i to da je oko 40 posto radnika za koje poslodavci ne plaćaju zdravstveni doprinos zaposleno u građevinarstvu, trgovini i turizmu, odnosno smještaju i pripremi hrane te ostalim uslužnim djelatnostima.


U tim sektorima u prosincu je radilo gotovo 50 tisuća mladih za koje se na plaća doprinos na plaću, a riječ je djelatnostima u kojima poslodavci stalno ističu kako nemaju dovoljno radne snage, pa je za pretpostaviti i da bi te ljude svejedno morali zaposliti.


S obzirom na to da je država uz neplaćanje zdravstvenog doprinosa, oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak za mlađe od 30 godina, odlučila ugostiteljstvu, odnosno pripremi hrane od ove godine smanjiti i PDV na 13 posto, bit će zanimljivo vidjeti koliko će doista u toj djelatnosti porasti plaće, što su ugostitelji najavljivali dok su se borili za sve te pogodnosti.