Poduzeća poput Hrvatske elektroprivrede, Hrvatske pošte, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, HC-a, HAC-a, Janafa, Jadrolinije ili ACI-ja ubuduće će morati imati poseban registar imovine koja im ne služi za obavljanje osnovne djelatnosti, nekretnina, pokretnina, dionica, depozita, danih zajmova, te trogodišnji plan za aktiviranje te imovine kako bi im ona donosila prihode.

Nalaže to Odluka o donošenju Smjernica za aktivaciju neoperativne imovine u društvima u državnom vlasništvu, koju potpisuje ministar financija Marko Primorac čije je ministarstvo preuzelo od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine upravljanje društvima od posebnog državnog interesa.

Na toj je listi 36 društava, ali odluka se ne odnosi na Inu jer je u njoj naglašeno da će je primjenjivati tvrtke u kojima je država većinski vlasnik, a ona to u Ini nije.

Osim onih koji su na listi društava od posebnog državnog interesa, odluka će se morati primjenjivati u svim poduzećima u kojima je država većinski vlasnik.

Konačni cilj tog procesa je da državne tvrtke pronađu komercijalnu upotrebu svojim mrtvim kapitalima koje ne koriste za osnovno poslovanje i tako povećaju prihode.

Slaba učinkovitost

Sve tvrtke u državnom vlasništvu morat će do kraja ove godine, točnije do 20. prosinca, sastaviti i Ministarstvu financija dostaviti registar neoperativne imovine, plan aktivacije te imovine za sljedeće tri godine, a do 30. travnja morat će svom redovitom godišnjem izvještavanju o rezultatima poslovanja dodati i ažurirani registar i izvješće o tome što su učinili po pitanju aktivacije imovine.

Tako bi javnost konačno trebala imati puno više detalja o tome kakvu imovinu imaju državne tvrtke te za što je koriste, jer su sve one u trenutku pretvorbe imale značajne nekretnine, poput stanova, zemljišta, neka od njih i odmarališta i hotele, ali to nije bila imovina koju su koristile za osnovno poslovanje.

U samim smjernicama Ministarstvo financija navodi da državne tvrtke imaju značajan portfelj neoperativne imovine, primjerice niz nekretnina, »poput poslovnih prostora, stanova ili napuštenih zemljišta koja se ne upotrebljavaju unatoč velikom neiskorištenom potencijalu koji postoji za komercijalnu uporabu«, ali ona trenutačno »ne generira novčani tok za poslovanje«.

Istovremeno, napominje Ministarstvo u smjernicama, hrvatska su društva manje profitabilna ili imaju veće gubitke od usporedivih poduzeća iz srednje i istočne Europe (CEE) u istom sektoru. Uz to, njihova je zaduženost veća.

– Ta relativno slaba učinkovitost i dalje negativno utječe na javne financije jer subvencije društvima iznose dva posto hrvatskog BDP-a, što je znatno iznad prosjeka EU-a.

Znatan dio imovine u društvima premalo se upotrebljava ili se ne upotrebljava u poslovne svrhe te tako s vremenom zastarijeva i gubi investicijski potencijal, navodi se u dokumentu.

Uz nekretnine, državne bi tvrtke u registar trebale unijeti i pokretnine poput neispravne opreme ili plovila, navodi se u smjernicama, ali i financijsku imovinu poput neraspoređenih novčanih sredstava, vrijednosnih papira, potraživanja od kredita ili udjela u drugim društvima.

Procjena vrijednosti

Tako će ih u tri kategorije, nekretnine, financijska imovina i pokretnine, morati unositi i u registar, s time da će za tu imovinu morati imati i procjenu vrijednosti.

Tako će 30 godina nakon pretvorbe tih društava država kao vlasnik na jednom mjestu dobiti uvid u to koliko nekretnina i dionica imaju njezine tvrtke te koliko su možda zajmova dali povezanim društvima, tvrtkama kojima su osnivači, ali i poduzećima s kojima su proteklih godina samo poslovali.

Pojedine tvrtke, možda i većina njih, valjda imaju jasan popis i pregled svoje imovine, ali država kao vlasnik dosad ga nikada nije imala na jednom mjestu.

Teško da je takvo nešto mogla tražiti od svojih poduzeća kad ni ona sama ne uspijeva ni tri desetljeća nakon samostalnosti u potpunosti popisati na jednom mjestu nekretnine kojima je direktni vlasnik.

Registar imovine koji je sastavila država još uvijek nije potpun, pa se ostaje nadati da će registri državnih tvrtki biti puno pouzdaniji

No, osim popisa, pred tvrtkama je i velik posao procjene te imovine te odluka kako će je najbolje aktivirati kako bi im ipak donosila određeni prihod u idućim godinama.

Ministarstvo i tu nudi smjernice, odnosno nekoliko opcija ovisno o tome koja je od tih opcija povoljnija za određeno poduzeće. Tako poduzeća u državnom vlasništvu mogu izabrati aktiviranje svoje imovine bez promjene vlasništva, mogu sama staviti te nekretnine u upotrebu, nakon obnove ako je ona potrebna, mogu je dati u zakup ili na vanjsko upravljanje.

No, mogu se odlučiti i prodati svoje nekretnine ako smatraju da je to, s obzirom na stanje na tržištu, najbolja opcija za njih. Pri tome moraju sagledati ključne trendove na tržištu nekretnina u Hrvatskoj, regiji i Europi, ali i potencijal određenog segmenta tržišta nekretnina, poput ureda, trgovina, stambenih prostora, hotela, skladišta ili zemljišta.

Aktivacija ostale materijalne imovine, poput opreme ili prijevoznih sredstava, navodi Ministarstvo, može se ostvariti kroz prodaju, najam ili zakup.