DRŽAVNA TAJNICA

RAZGOVOR Nikolina Brnjac: ‘Unatoč pandemiji, naših šest mjeseci na čelu Vijeća EU-a zaslužuje visoku ocjenu’

Boris Pavelić

Osobito želim istaknuti dogovore Vijeća oko dva paketa investicijskih inicijativa koje su bile prvi odgovor Unije na krizu i koji su raspravljeni u Vijeću i usuglašeni s Europskim parlamentom za manje od mjesec dana. Time je članicama omogućeno usmjeravanje kohezijskih sredstava iz tekućeg financijskog okvira za suočavanje s posljedicama krize, uz sto posto europsko financiranje



Nikolina Brnjac državna je tajnica za suradnju s Europskim parlamentom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Imala je istaknutu ulogu u hrvatskome predsjedanju EU, a sudjelovala je i u dogovaranju za niz važnih infrastrukturnih projekata na riječkom području, koji bi trebali biti financirani iz europskih fondova. O svemu tome razgovarali smo s državnom tajnicom Brnjac.


Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a bilo je, bez sumnje, najneobičnije od svih predsjedanja dosad, zbog pandemije koronavirusa. Kako ga ocjenjujete?


– Čim me pitate za ocjenu odmah moj profesorski duh proradi. Svakako, ova globalna kriza bez presedana uzrokovana pandemijom COVID-a 19 utjecala je na rad i program hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. No, usprkos svim nedaćama, Hrvatska je još jednom pokazala da je najbolja kad je najteže i uspješno se prilagodila novonastaloj situaciji te smo uspjeli zadržati na agendi svoje političke prioritete. Izrazito rano, već 28. siječnja, prepoznali smo ozbiljnost situacije i aktivirali razmjenu informacija s relevantnim dionicima u EU putem mehanizma Integriranog političkog odgovora na krizu (IPCR).


Također, kako bismo osigurali kontinuitet rada i donošenja odluka u Vijeću, dogovorili smo privremeno odstupanje od poslovnika Vijeća, koje su njemački kolege odlučili zadržati najmanje do 10. srpnja. Najvećim uspjehom ipak smatram činjenicu da smo omogućili ministrima u svim formacijama Vijeća redovne sastanke putem videokonferencija. Od ožujka do danas održano je više od 60 takvih neformalnih sastanaka, čime je osigurana neprekinuta politička rasprava na ministarskoj razini, kao i podrška radu stalnih predstavnika u Bruxellesu koji su se sastajali uživo. Osobito želim istaknuti dogovore Vijeća oko dva paketa investicijskih inicijativa koje su bile prvi odgovor Unije na krizu izazvanu koronavirusom.




Ti su paketi raspravljeni u Vijeću i usuglašeni s Europskim parlamentom u rekordnom roku, za manje od mjesec dana. Time je državama članicama omogućeno usmjeravanje svih preostalih kohezijskih sredstava iz tekućeg financijskog okvira u suočavanje s posljedicama krize, uz sto posto europsko financiranje, bez nacionalnog udjela. Također su sva raspoloživa sredstva iz godišnjeg proračuna Unije za 2020. godinu usmjerena na kupnju zaštitne opreme i podršku zdravstvenim sustavima. Zbog svega toga smatram da naših šest mjeseci na čelu Vijeća EU-a zaslužuje visoku ocjenu.


Otvaranje pregovora


Smatrate li da su ispunjeni ciljevi predsjedanja? Višegodišnji financijski okvir nije dogovoren. Kakvi su učinci summita sa Zapadnim Balkanom?


– Krajem 2019. godine, uoči objave programa i prioriteta našeg predsjedanja imali smo jasnu ideju o ključnim temama europske agende u naših šest mjeseci. Među našim planovima istaknuto je mjesto imao novi Višegodišnji financijski okvir (VFO), koji treba započeti 2021. godine. Međutim, dogovori država članica nisu napredovali očekivanom dinamikom od svibnja 2018., kada je prijedlog novog VFO-a predstavila Junckerova Komisija, pa su šefovi država i vlada na summitu u prosincu 2019. odlučili da će pregovore o najvažnijim elementima preuzeti predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Inače, cijeli paket VFO-a sastoji se od velikog broja zakonodavnih akata, od kojih se samo nekoliko horizontalnih i najosjetljivijih sada dogovara na razini lidera, odnosno Europskog vijeća, dok rasprave o pedesetak sektorskih akata vodi predsjedništvo.


Mi smo nastavili s tim raspravama tamo gdje su stali kolege iz Finske, međutim, u travnju je već postalo jasno da zbog zdravstvene i gospodarske krize postojeći prijedlozi više ne odgovaraju potrebama Unije. Kao što znate, Europska komisija je predstavila Plan oporavka i novi VFO 27. svibnja, a hrvatsko predsjedništvo je sve nove akte odmah stavilo na dnevni red Vijeća, kako bismo osigurali temelje za raspravu lidera, koja je održana 19. lipnja. Rekla bih da smo u pogledu VFO-a odradili sve što je bilo moguće i nastavljamo i dalje raditi svoj dio posla paralelno uz gospodina Charlesa Michela, koji upravo priprema novi sastanak Europskog vijeća u srpnju. Odradili smo preko 1.600 sastanaka, u Bruxellesu, Zagrebu, uživo i preko video poziva.


Planirali smo i više, ali u korona uvjetima, u trenutku kada je sigurnost ljudi na prvom mjestu odraditi u prosjeku 13 sastanaka dnevno držim da je puno i uspješno. I dopustite mi upravo ovdje zahvaliti svim kolegama i službenicima koji su dolazili u urede, neovisno o strahu za vlastiti život, potresu koji nas je zadesio u Zagrebu i mnogim drugim otežavajućim okolnostima. Kada se radi o proširenju, iznimno smo dobro i intenzivno surađivali s Europskom komisijom i sa svim, pa i skeptičnim, državama članicama, prvo kako bi se usvojila nova metodologija proširenja, a zatim i na svim ostalim važnim političkim koracima.


Posebno smo ponosni na dogovor država članica oko otvaranja pregovora o pristupanju za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Ta je odluka triput bila odgađana od 2018., a mi smo tijekom vrhunca krize uspjeli postići dogovor svih država članica, i to samo dva dana nakon šokantnog potresa u Zagrebu. Također nismo željeli odustati ni od summita EU-a i šest država Zapadnog Balkana, pa je i Zagrebačkom deklaracijom poslana snažna poruka solidarnosti i podrške europskom putu naših susjeda. Zagreb Summit je nakon sastanka lidera u Sofiji prije dvije godine bio prvi sastanak europskih čelnika i čelnika država Zapadnog Balkana i stoga je imao posebnu simboličku i političku važnost. Kao država koja je prošla prilično trnovit i dugotrajan europski put, znamo koliko našim susjedima znači ovakav poticaj i priznanje da ih u budućnosti vidimo kao dio europske obitelji.


Posao nije trpio


Kakve su reakcije u institucijama Unije na hrvatsko predsjedanje?


– Općenito su pozitivne, a brojni kolege su nam čestitali na snalaženju u izvanrednim uvjetima. Dobra suradnja i jasnoća u komunikaciji bile su ključne tijekom razdoblja »lockdowna«, a pomaže i prijateljski odnos kojeg naša Vlada i premijer Andrej Plenković imaju s čelnicima EU institucija. Mi smo prva dva mjeseca predsjedanja odradili prema planu, u nekim dosjeima čak i iznad očekivanja, ali nakon toga smo morali donositi fleksibilne i inovativne odluke o svim aspektima rada, kako sadržajnim, tako i tehničkim.


Na zadnjoj sjednici Europskog parlamenta na kojoj sam sudjelovala kao predstavnica hrvatskog predsjedanja, svi su hvalili naše krizno funkcioniranje, a predsjedniku Vlade su posebne zahvale prenijeli i kancelarka Merkel i predsjednik Europskog vijeća Michel.


Kako ocjenjujete ulogu hrvatskog predsjedanja u koordinaciji rada s Europskim parlamentom, te rad hrvatskih europarlamentaraca?


– Kroz svoju ulogu delegirane dužnosnice Vlade RH za suradnju s Europskim parlamentom, zastupala sam stav Vijeća i zapravo sam bila u ulozi posrednika između tih institucija. Moj odlazak na plenarnu sjednicu početkom svibnja bio je prvi posjet hrvatskog dužnosnika Bruxellesu od uvođenja epidemioloških mjera.


Vjerujem da smo odradili kvalitetan posao, koji unatoč izvanrednim okolnostima nije trpio. Osobno mi je bilo jako važno da se i hrvatski interesi zastupaju s punom odgovornošću, stoga sam tijekom rasprave o migracijama, tijekom koje su iznošene nepravedne optužbe na račun naše granične policije, reagirala i u nacionalnom svojstvu.


Luka Rijeka


Posebno mi je emotivan trenutak bio jedno od zadnjih obraćanja koje sam željela izgovoriti na hrvatskom jeziku i u kojem sam najavila usvajanje stajališta Vijeća o Konferenciji o budućnosti Europe. Naši europarlamentarci često sudjeluju u raspravama, posebno u temama koje su od velikog interesa za Hrvatsku. Međutim, na plenarnoj sjednici svatko ima svoju ulogu, ja predstavljam Vijeće, oni hrvatske građane i svoju političku opciju.


U Rijeci se planiraju neki infrastrukturni projekti koji bi mogli za godine unaprijed oblikovati novi gospodarski i prometni identitet grada i regije. Možete li nam reći u kojoj su fazi?


– Ne samo u Rijeci. Podsjetila bi da je Vladu Andreja Plenkovića dočekalo mizernih devet posto ugovorenih EU projekata a da smo sada skoro došli do sto posto ugovorenih EU projekata, od čega smo u sektoru prometa na sto ugovorenih projekata vrijednih više do 15 milijardi kuna. Konkretno, kada govorimo o Rijeci, neizostavna tema je luka Rijeka u kojoj se u ovom trenutku od strane Lučke uprave Rijeka provodi sedam lučkih projekata vrijednosti približno milijardu kuna.


Pored lučkih projekata, prije dva tjedna je potpisan i ugovor o izgradnji ceste D403 vrijedan 456 milijuna kuna. Ta bi cesta trebala spojiti budući kontejnerski terminal Zagrebačke obale s cestovnom mrežom RH. Svi ovi projekti financirani su sa 85 posto bespovratnih sredstva EU. To je naša ostavština naraštajima koji dolaze. Koristimo EU bespovratna sredstava umjesto zajmova. Tako ćemo i nastaviti i nakon 6. srpnja, kada ćemo, vjerujem, ponovno dobiti povjerenje građana RH.


Koje velike infrastrukturne projekte u Rijeci smatrate najvažnijima?


– Uz već spomenutu cestu D403 te određene željezničke projekte – izgradnju industrijskih kolosijeka na Brajdici, Zagrebačkoj obali, Bazenu Bakar i Bazenu Rijeka – zasigurno najznačajniji infrastrukturni projekt u luci Rijeka je izgradnja novog Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala. Ovaj terminal bi trebao imati dubinu uz pristanište od minimalno 20 metara, kako bi omogućio prihvat brodova svih veličina. Ukupni godišnji kapacitet terminala trebao bi biti preko milijun kontejnerskih jedinica. Stoga, ovaj projekt zasigurno treba predstavljati prekretnicu budućeg razvoja luke Rijeka.


Entry point


Koliko će pandemija i gospodarska kriza koju će izazvati negativno utjecati na njihovu provedbu?


– U ovom trenutku najvažnije je znati da su svi ovi projekti ugovoreni te je za njih osigurano europsko financiranje. Pandemija Covida je izazov s kojim se bori cijeli svijet i koji svima donosi niz neočekivanih prepreka. Ova Vlada je pokazala da je sposobna pravovremeno i odgovorno rješavati sve izazove s kojima se do sada suočila. Ne sumnjam da ćemo tako i nastaviti.


Kako Rijeka izgleda s gledišta razvoja europskog gospodarstva? Drugim riječima, ima li Rijeka potencijala da postane važna gospodarska točka u Europi, i zašto?


– Rijeka je za ovu Vladu, pa i prethodne HDZ-ove vlade, uvijek bila iznimno važna. Ta činjenica se možda nedovoljno ističe, ali mislim da djela govore i više od riječi. Naša Vlada želi luku Rijeka pozicionirati kao »entry point« ili ulaznu točku tereta koji dolaze s Bliskog i Dalekog istoka. Cijeli jadranski bazen sa svim talijanskim lukama, lukom Kopar te hrvatskim lukama trenutno preuzima neznatne postotke tereta koji se prekrcavaju u lukama EU 27.


Taj trend već dugi niz godina želimo promijeniti prvenstveno kvalitetnim projektima. Izgradili smo kontejnerski terminal na Brajdici koji postiže značajne rezultate, izgradili smo cestovnu mrežu, gradimo D403, te u ovom trenutku provodimo više željezničkih, lučkih i cestovnih projekata. Svi ovi projekti koje sam nabrojala generiraju nova radna mjesta i bolju budućnost ne samo u gradu Rijeci već i u cijeloj riječkoj regiji. Dodatno bih istaknula i perspektivu luke na Krku gdje se već nalazi LNG terminal.


Proračun EU te VFO nisu još dogovoreni, i mnogo je oko njih neizvjesnosti. Što predviđate, kako će na kraju izgledati dogovor o proračunu i VFO-u, te čemu se Hrvatska može nadati?


– Ovdje se radi o prioritetu Unije. Šefovi država i Vlada će sigurno pravovremeno postići dogovor koji će svim državama članicama omogućiti oporavak od krize, ali i daljnji ravnomjerni razvoj Unije. Na nama je da u pregovorima izborimo najviše što možemo za Hrvatsku, a tu vjerujem, imamo najbolje šanse ako nas u pregovorima bude zastupao premijer Plenković.


Podsjetila bih da je prema postojećem prijedlogu Europske komisije iz svibnja ove godine u okviru prijedloga modificiranog Višegodišnjeg financijskog okvira i Instrumenta za oporavak (Next Generation EU), prema preliminarnim izračunima, Hrvatskoj namijenjen iznos veći od 22 milijarde eura. Paralelno Vlada Andreja Plenkovića kontinuirano priprema kvalitetne projekte kako bismo sva sredstva koja će nam biti na raspolaganju u idućoj financijskoj perspektivi, a osobito bespovratna sredstva koja su nam najvažnija, utrošili na dobrobit Republike Hrvatske i svih naših građana. Naglasak je na bespovratna sredstva jer nama nije cilj zadužiti našu djecu nego koristiti bespovratna EU sredstva kao što smo i do sada dokazali da znamo i možemo.