Republika Hrvatska u srijedu se uspješno zadužila na međunarodnom tržištu kapitala izdavši desetogodišnju euroobveznicu u ukupnom iznosu od 2 milijarde eura, a u Ministarstvu financija navode da je interes ulagača više nego četverostruko premašivao konačni iznos izdanja. Međunarodna obveznica je izdana u vrijeme prvog kruga upisa novog izdanja trezorskih zapisa u kojemu mogu sudjelovati građani, od kojih država planira posuditi 900 milijuna eura, što znači da će se u samo sedam dana Vlada zadužiti za 2,9 milijardi eura; dvije milijarde u inozemstvu i 900 milijuna eura kod kuće.

Oporavak i sigurnost

Taj iznos nije ništa u usporedbi s ovogodišnjim potrebama države za financiranjem koje su planirane u ukupnom iznosu od 17,3 milijarde eura, od čega se 14,6 milijardi eura planira osigurati zaduživanjem.

Iako se radi o velikom iznosu zaduženja, on je za 1,1 milijardu eura manji u odnosu na planirano zaduživanje u prošloj godini. Kratkoročnim zaduživanjem, odnosno izdavanjem trezorskih zapisa, država u ovoj godini planira posuditi 5,8 milijardi eura, a dugoročnim zaduživanjem na domaćem tržištu 2,7 milijardi eura, i to izdavanjem obveznica u iznosu od 2,5 milijardi eura i kreditnim zaduženjem na domaćem tržištu u iznosu od 806 milijuna eura. Na inozemnom tržištu predviđeno je zaduživanje putem izdavanja obveznica u iznosu od 1,5 milijardi eura, ali i inozemnih kredita i zajmova u ukupnom iznosu od 4 milijarde eura. Državne obveznice izdavat će se za potrebe financiranja dugoročnih obveza državnog duga, odnosno obveznica koje stižu na naplatu, kao i ostalih obveza državnog proračuna tijekom godine.

Od 4 milijarde eura planiranog zaduženja kroz inozemne kredite i zajmove u ovoj godini, najveći dio od 3,1 milijardu eura odnosi se na zajam koji Republika Hrvatska ostvaruje u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje 2021.-2026., a 510 milijuna eura na zajam SAFE »Sigurnosna akcija za Europu«, novi instrument za jačanje obrambene sigurnosti koji je Europska unija uspostavila u svibnju 2025. godine.

S druge strane, ukupne otplate državnog duga u 2026. godini iznosit će 8,4 milijarde eura. U strukturi ukupnih otplata u ovoj godini, na kratkoročni dug otpada 5,3 milijarde eura i u cijelosti se odnosi na izdatke za otplatu glavnice za izdane trezorske zapise. U strukturi otplata dugoročnog duga, koji u 2026. godini iznosi 3,1 milijardu eura, za otplatu glavnice domaćih obveznica, kredita i zajmova treba osigurati 2,8 milijardi eura, dok otplate glavnice inozemnih kredita iznose 323,0 milijuna eura.

Od ukupno planiranih 14,6 milijardi eura ovogodišnjeg zaduženja, 5,8 milijardi eura država planira posuditi od građana kroz kratkoročno zaduživanje izdavanjem trezorskih zapisa.

Sedam izdanja

Prema kalendaru zaduživanja Ministarstva financija, u ovoj godini se očekuje ukupno sedam izdanja trezorskih zapisa u kojemu će moći sudjelovati i građani, od toga tri izdanja ročnosti godinu dana i četiri tromjesečna izdanja koja dospijevaju za 91 dan, a u tijeku je upis prvog ovogodišnjeg izdanja narodnih »trezoraca« koje traje do 23. veljače.

Upis sljedećeg izdanja tromjesečnih trezorskih zapisa počinje već 9. ožujka, krajem svibnja u planu je izdavanje jednogodišnjeg narodnog »trezorca«, a 8. lipnja novo izdanje tromjesečnih »trezoraca«.

Nakon ljetne stanke, u rujnu je planirano izdavanje novog tromjesečnog trezorskog zapisa, a krajem godine u planu su jedno jednogodišnje i jedno tromjesečno izdanje kratkoročnih vrijednosnih papira namijenenih građanima. U prošloj je godini država realizirala sedam izdanja narodnih trezorskih zapisa u koje su građani uložili čak 8,9 milijardi eura.

Kod trezorskih zapisa vidljiva je sve niža zarada jer je prvo izdanje narodnih »trezoraca« iz studenog 2023. građanima nudilo kamatu od 3,75 posto, da bi se tijekom vremena počela smanjivati pa je zadnje izdanje iz prosinca prošle godine imalo prinos od 2,5 posto.

No, i to je građanima dovoljno da štednju usmjere u državne vrijednosne papire kao alternativu štednji u bankama zbog većih kamata. S obzirom na to da snižavanje ključnih kamatnih stopa nije u fokusu Europske središnje banke, u ovoj će godini zarada na trezorske zapise ostati na razini lanjske.

Proračunski manjak ispod granice od 3 posto

Manjak u državnom proračunu ove se godine projicira na 4,1 milijardu eura, odnosno na razini 2,9 posto BDP-a, dok će u 2027. i 2028. godini proračunski manjak iznositi 2,8 posto BDP-a. Planira se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to po prosječnoj stopi od 0,2 postotna boda u razdoblju od 2026. do 2028. godine. Projicira se udio javnog duga u BDP-u od 56,3 posto BDP-a u 2025. godini, dok će u 2026. godini udio javnog duga u BDP-u iznositi 56 posto. U 2027. i 2028. godini se projicira daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, i to sa 55,9 posto na 55,8 posto.

– Kretanje manjka proračuna opće države i javnog duga u promatranom srednjoročnom razdoblju zadržat će se ispod referentnih granica od 3 posto BDP-a, odnosno 60 posto BDP-a, te će biti u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, navodi se u Smjernicama upravljanja javnim dugom od 2026. do 2028. godine Ministarstva financija.