ZAGREB – Vlada planira napraviti registar opreme u svim hrvatskim bolnicama, najavio je to jučer na sjednici Vlade ministar zdravstva Vili Beroš ističući kako će u prvoj fazi utvrditi količinu i stanje bolničke opreme, dok će druga faza značiti njezino obnavljanje. Tako će tri desetljeća nakon svoje samostalnosti država prvi put napraviti inventuru opreme po bolnicama i doznati koliko u njezinim spremištima ima lijekova, medicinskog materijala, ali i pojedinih uređaja.

Ministar nije otkrivao detalje tog zahvata u zdravstveni sustavu, ali potpuno je jasno da je namjera vidjeti s čime raspolažu hrvatske bolnice te nabavljaju li u optimalnim količinama medicinsku opremu. Tako država očito nastoji dobiti kakav-takav nadzor nad javnom nabavom u javnom zdravstvu, koje je ove godine iz proračuna dobilo najviše novca za sanaciju dugova, odnosno plaćanje obveza veledrogerijama za kupnju lijekova i medicinskog materijala, ali dug i dalje raste.

Sukob interesa

Ministar Beroš otkrio je jučer na Vladi i to da je donesena odluka o zajedničkoj provedbi postupaka javne nabave lijekova, ugradbenog i potrošnog materijala za 11 kliničkih bolničkih centara i bolnica u državnom vlasništvu, čime će se, kako je kazao postići ujednačena kvaliteta medicinskog materijala, ali i uštede. Cilj je da isti materijal bolnice nabavljaju po istim cijenama, po mogućnosti što manjim, a ne da dio bolnica plaća značajno veće cijene od kolega u drugim ustanovama.

Ministar kaže da je ta odluka zapravo dio Vladine politike kojom se provodi Nacionalni plan oporavka i otpornosti u kojem je Vlada najavila i promjene u zdravstvu. Kako će izgledati registar, koliko će u njemu biti detaljni podaci o opremi koju imaju bolnice, ministar nije govorio kao ni to kad bi taj posao trebao biti završen.

S jučerašnje sjednice Vlada je u parlament poslala i svoj prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa i u tom prijedlogu nije popustila i Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa neće imati ovlasti donositi odluke temeljene na zakonom propisanim načelima djelovanja, poput transparentnosti ili zabrane dužnosnicima da privatni interes stavljaju ispred javnog. U takvim je odlukama povjerenstvo ranije imalo podršku upravnih sudova, ali posljednjih je godina ta praksa sudova išla u suprotnom smjeru, pa je Vlada to objeručke prihvatila i ugradila u zakonske izmjene.

Vlada pak tvrdi da se novim zakonskim prijedlogom ništa ne mijenja jer deklaratorne odluke o kršenju općih načela nikada nisu ni bile propisane zakonom, nego je Povjerenstvo preuzelo praksu koja nije utemeljena na zakonu. Uz to se pozivaju i na sudsku praksu. Ministar pravosuđa i uprave rekao je da i u novom zakonu ostaje odredba koja propisuje načela djelovanja, ali da je trebalo uzeti u obzir praksu upravnih sudova, Visokog upravnog suda i odluku Ustavnog suda, koji je rekao da opća pravna načela treba primjenjivati tako da ih se poveže s nekom drugom povredom zakona.

»Hlađenje« političara

Vlada u zakonu pomno razrađuje period »hlađenja«, odnosno razdoblje nakon završetka mandata u kojem dužnosnici imaju zabrane zapošljavanja na određenim pozicijama. Nijedan dužnosnik se godinu dana neće moći zaposliti u upravama niti će moći ući u nadzorne odbore trgovačkih društava bez obzira na to u čijem su vlasništvu i ta se odredba odnosi na lokalne čelnike. Ako je riječ o poduzeću s kojima je tijelo kojem su bili na čelu poslovalo za vrijeme njihova mandata, taj se period produljuje za dodatnih šest mjeseci. To znači da župan, gradonačelnik ili načelnik, kao primjerice i ministar neće moći 18 mjeseci ući u upravu ili nadzorni odbor tvrtke s kojom je njihova županija, grad, općina ili ministarstvo poslovalo. Takva odredba kod dijela lokalnih čelnika nije najbolje prihvaćena jer za razliku od primjerice ministra, lokalni čelnici koji tu dužnost obavljaju volonterski, nakon njezina prestanka nemaju pravo na naknadu plaće do godinu dana.

Novi zakon predviđa i da dužnosnici sami moraju deklarirati potencijalni sukob interesa i sami ga moraju otkloniti kako bi zaštitili javni interes, a propisano je i da bi se morali izuzeti od donošenja odluka u situacijama koje bi mogle predstavljati sukob između privatnog odnosa i javnog interesa.

Obveznici zakona morat će imovinske kartice podnositi jednom godišnje, a time se, pojasnio je Malenica, želi osigurati stalna kontrola njihove imovine. Podižu se i kazne za kršenje odredbi, pa će minimalna kazna biti dvije tisuće, umjesto dosadašnje četiri tisuće kuna. Maksimalna kazna i dalje ostaje 40 tisuća kuna.

Nabavljamo lijek protiv COVID-19

Hrvatska će za 29,3 milijuna kuna navabiti lijek za liječenje COVID-19 proizvođača F. Hoffmann – La Roche. koji se sastoji od kasirivimaba i imdevimaba. Europska komisija dogovorila je s proizvođačem nabavu kombiniranog lijeka, a ugovor o nabavi za Hrvatsku potpisat će ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić.

Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da je procjena da Hrvatska mjesečno treba 200 doza tog lijeka u sljedećih devet mjeseci. Lijek košta 2.065 eura po dozi, odnosno bočici, pa je za devet mjeseci osigurano 29,29 milijuna kuna u financijskom planu HZZO-a.