Akcija Vlade

Država preduhitrila Metis: Kupili tisuće tona starog čelika iz Uljanika, potrošili milijune

Orjana Antešić

Srecko Niketic/PIXSELL

Srecko Niketic/PIXSELL

U pitanju su dijelovi brodskog trupa, oko 6.500 tona obrađenog čelika za koje je Ministarstvo financija izdvojilo 5,8 milijuna kuna



Nakon broda za prijevoz automobila koji je u »3. maju« u fazi završnog opremanja, država je postala vlasnikom još jednog Uljanikovog broda u izgradnji. Premda se u Upisniku brodova vodi kao novogradnja 531, zapravo se radi o izrađenim sekcijama nečega što je trebalo zaploviti kao ro-ro brod za jednu luksemburšku kompaniju.


U pitanju su, dakle, dijelovi brodskog trupa, oko 6.500 tona obrađenog čelika za koje je Ministarstvo financija izdvojilo 5,8 milijuna kuna.


Je li to konačni ceh, tek će se vidjeti, jer prema rješenju o dosudi ove imovine koje je ovih dana donio Trgovački sud u Pazinu nakon zaključenja elektroničke javne dražbe, Ministarstvo financija dužno je pokriti troškove unovčenja ove imovine koji su utvrđeni u iznosu od 1,35 milijuna kuna, ali je isto tako sud odredio da se dodatnih 4,5 milijuna kuna državnog novca iz uplaćene jamčevine ima rezervirati na posebnom depozitu do okončanja sudskog spora koji se vodi između Uljanika u stečaju i Uljanik brodogradilišta u likvidaciji.




Utvrdi li se da su računi koje je bivši pulski škver ispostavljao za skladištenje dijelova novogradnje 531 tijekom stečajnog postupka osnovanim, s tim će se onda novcem zatvoriti ta obveza.


Zainteresirani Metis


Što je državu ponukalo da preuzme u vlasništvo sekcije broda locirane u Puli i s čijom se izgradnjom još nije dospjelo ni do navoza, također ostaje za vidjeti.


Vrlo zainteresiran da dođe do tih čeličnih sekcija bio je i riječki Metis iz kojeg su također bili uplatili jamčevinu od 7,2 milijuna kuna da bi mogli pristupiti dražbi. Čak su i krenuli prvi, podigavši cijenu s početne 1 kune na 20.000 kuna, no tu se stalo jer do »pripetavanja« između njih i države nije došlo.


Pet dana prije završetka elektroničke javne dražbe, naime, iz Ministarstva financija istupili su s izjavom o prijeboju potraživanja s obzirom na svoj status prvoupisanog razlučnog vjerovnika i samu visinu tražbine.


Valja spomenuti i to da ukupan iznos hipoteka koje Ministarstvo financija ima na novogradnji 531, bolje rečeno njezinim dijelovima, po osnovi izdanih, a početkom 2019. godine protestiranih državnih jamstava, iznosi ukupno 45 milijuna eura, a HBOR još dodatnih 40 milijuna eura.


Vrijednost novogradnje 531 u stečajnom postupku Uljanika procijenjena je na 72,3 milijuna kuna i sve dosad činilo se najizglednijim da će te sekcije završiti kao sekundarna sirovina na tržištu.


Ponuđača nije bilo sve do ove zadnje, četvrte dražbe, kada je početna cijena pala na jednu kunu, ali i s visokom cijenom »ulaznice« jer je valjalo položiti 7,2 milijuna kuna jamčevine da bi se moglo pristupiti samom dražbovanju.


Neočekivan potez


Za pretpostaviti je da su u resornom ministarstvu procijenili da im se više isplati izjaviti prijeboj potraživanja i platiti troškove unovčenja imovine nego ići dražbovati. Jer, pitanje je do koje su to cijene bili spremni ići u Metisu za tih 6.500 tona njima vrijedne sekundarne sirovine.


Ispostavilo se, međutim, da bi troškovi s 1,35 milijuna kuna mogli narasti na ukupno 5,8 milijuna zbog faktura koje je Uljanik brodogradilište u likvidaciji, kao tadašnji potkoncesionar, ispostavljao Uljaniku u stečaju za skladištenje sekcija i oko čega ova dva stečajna dužnika vode spor.


Pazinski sud zauzeo je stav da je riječ o potencijalnim dodatnim troškovima stečajne mase Uljanika vezanim uz novogradnju 531, pa se od gotovo milijun eura uplaćene jamčevine državi, odnosno Ministarstvu financija, zasad vraća tek petina iznosa, odnosno 1,37 milijuna kuna.


Da će država zagristi u novogradnju 531, čini se, malo je tko očekivao, tim više što je riječ o dijelovima broda s kojim se nije dospjelo ni do faze polaganja na navoz. Dosad se u javnosti nisu mogle čuti čak ni špekulacije o tome da bi se u Puli završila ta novogradnja, koja je ugovorena kao brod za prijevoz kamiona, automobila i kontejnera na prikolicama.


S druge strane, na Fini je upravo u tijeku nadmetanje za druga dva Uljanikova broda, novogradnje 526 i 527, koji su dovedeni do faze gradnje na navozima u pulskom i riječkom škveru i također se sada prodaju za 1 kunu, ali raspoložive informacije upućuju da za njih nema valjanih ponuda, odnosno da nitko nije uplatio jamčevinu.


Upravo se na novogradnji 526, brodu za prijevoz žive stoke, projicirao ponovni početak proizvodnje u pulskom brodogradilištu, kroz tvrtku Uljanik brodogradnja 1856.


Hitno osloboditi navoze


Druga novogradnja, 527, na navozu je u »3. maju« i riječ je o još jednom samoiskrcavajućem brodu za prijevoz rasutih tereta koji je bio ugovoren s kanadskom Algomom.


Da hitno treba nešto poduzeti s ovom novogradnjom, nedavno je javno upozorio predsjednik Nadzornog odbora »3. maja« Juraj Šoljić, ako ni zbog čega drugog, onda barem da bi se oslobodio navoz za druge poslove koje bi trećemajci mogli odrađivati.


Argumentirao je to Šoljić i podatakom da su zbog zauzeća tog navoza, jednog od ukupno dva s kojim riječki škver raspolaže, morali odbiti ili odgoditi poslove u vrijednosti od oko 100 milijuna kuna.


Nadmetanje za novogradnje 526 i 527 završava 18. svibnja u ponoć. Kako nema ponuđača, ostaje za vidjeti hoće li do tog roka Ministarstvo financija postupiti po istoj špranci i izjaviti kupnju kroz prijeboj potraživanja i za ova dva broda u izgradnji, što sa statusom prvog razlučnog vjerovnika mogu napraviti i bez da su uplatili jamčevinu i sudjelovali na dražbi.