Rast cijena energenata gura sve veći broj građana u Europi i u Hrvatskoj u energetsko siromaštvo, pa je sve veći broj ljudi koji si ne može priuštiti primjereno zagrijavanje stanova i kuća. Vlada se protiv te prijetnje odlučila boriti projektom po kojem bi se do 2025. godine u potpunosti trebalo sanirati krovišta, limariju i pročelja 387 zgrada.

Tako se Programom suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje i korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi, predlaže da država u potpunosti financira obnovu tih zgrada, iako je u njima vlasnik tek 38 posto od ukupno 5.382 stana.

Tako je u vlasništvu države 2.069 stanova u zgradama koje će se obnavljati.

Uobičajeno je da u sanaciji višestambenih zgrada financijski doprinos daju svi stanari, odnosno vlasnici stanova. No, u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine su zaključili da je, s obzirom na to da su zgrade u lošem stanju i da se nalaze na području od posebne državne skrbi, kod ostalih stanara riječ o ljudima koji su izloženi energetskom siromaštvu.

Novac osiguran

I zato su osmislili program po kojem će se njihove zgrade obnoviti u potpunosti na račun jednog suvlasnika – države i to čak i one gdje država u zgradama nema nijedan stan. U program obnove uključena je 51 zgrada u kojoj država nije vlasnik nijednog stana, a najviše ih je u Drnišu.

Konačni trošak ovisit će o tome hoće li na kraju uključivati i postavljene fotopanele, ali se procjenjuje da će bez obnovljivih izvora energije, ukupan iznos investicije biti od 297 do 355 milijuna kuna.

Dio novca, 105 milijuna kuna, država će osigurati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, odnosno riječ je o bespovratnom novcu iz europskih izvora. Preostalih 205 milijuna kuna planira se osigurati iz državnog proračuna, a novac će Vlada namaknuti iz solidarne naknade koju plaćaju korisnici električne energije i iz koje država plaća račune za struju socijalno ugroženim građanima.

U Ministarstvu su analizom raspoloživih podataka utvrdili da se u državni proračun uplaćuje više sredstava na osnovi solidarne naknade, nego što se iz državnog proračuna isplaćuje ugroženim kupcima za pokrivanje troškova električne energije.

– Stanari (suvlasnici ili korisnici) u zgradama obuhvaćenima ovim Programom, zadovoljavaju uvjete propisane Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, koji uključuje kriterije socijalne ugroženosti.

Stoga, građani obuhvaćeni ovim Programom zbog svoje opće socijalne ugroženosti i rizika od siromaštva, ali i stanja zgrada u kojima žive, nedvojbeno pripadaju skupini građana ugroženih od energetskog siromaštva, objašnjava Ministarstvo razloge zbog kojih je opravdano da ostali korisnici stanova ili suvlasnici u zgradama ne sudjeluju u njihovoj obnovi.

Ušteda novca

Provedba programa značit će, izračunali su u Ministarstvu, uštedu energije od 65 posto. Pretvorili su oni to i u novac, pa kažu da bi ušteda na računima za energiju bila oko 11 milijuna kuna godišnje, kad bi stanari koristili onoliko energije koliko je nužno za pristojan život.

No, kako oni zbog svog lošeg materijalnog stanja štede na potrošnji, pa tako i na grijanju bez obzira na temperature, ta je procjena uštede više hipotetska.

Osim što će se postići ušteda energije, obnova po ovom programu, napominju iz Ministarstva, pridonijet će smanjenju energetskog siromaštva građana, pa će tako imati i bolje grijanje u svojim stanovima, poboljšat će se zdravlje stanara, a poticat će se i lokalno zapošljavanje jer »energetska obnova u ovom slučaju predstavlja ne samo socijalnu i demografsku mjeru te mjeru stambenog zbrinjavanja, već i ekonomsku mjeru jer će dovesti do povećane aktivnosti u građevinskim poslovima«.