ZAGREB Hrvatska će uskoro dobiti zakon u kojem će se kao niti u jednom dosad realizirati ideja o nacionalnom pomirenju koju je naročito zastupao Franjo Tuđman. Naime, Vlada  će danas, kako doznajemo, predložiti zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih grobalja, grobalja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. To se odnosi na sve  poginule u Drugom svjetskom ratu ili umrle uslijed rata,  u razdoblju od 6. travnja 1941. do 9. svibnja 1945. godine. Zakon posebno propisuje brigu o vojnim grobljima, pa kaže da su to groblja  i grobovi vojnika poginulih u Drugom svjetskom ratu, što znači da će  država istraživati i uređivati grobove svih vojnika  bez obzira na kojoj su strani ratovali, dakle partizana, domobrana, ustaša, Nijemaca…. Isto se odnosi i na sve vojske koje su sudjelovale u Prvom svjetskom ratu na području Hrvatske.  Skrbit će se i posmrtnim ostatcima vojnika s područja Hrvatske  poginulih u Drugom svjetskom ratu, ako se njihovi grobovi nalaze u inozemstvu te o grobovima  osoba prisilno deportiranih u logore ili onih koji su prisilno mobilizirani. 

Javna rasprava 

Iznimno je zanimljivo i kako zakonski prijedlog precizira tko su žrtve poslijeratnog razdoblja. Uz osobe koje su smrtno stradale u oružanim sukobima nakon 9. svibnja 1945. godine, to su i »žrtve komunističkog režima na području Hrvatske i u inozemstvu«, što uključuje – ubijene u izvansudskim egzekucijama, zlostavljanjem u zatvorima ili zarobljeništvu, terorističkim i gerilskim napadima kao i atentatima uslijed neslaganja s politikom i političkim uređenjem tadašnje države. 

Ovako široko definiranje žrtva poslijeratnog razdoblja otvara niz pitanja na koje će moći odgovoriti samo Vlada nakon što  zakon krene u javnu raspravu. Primjerice, hoće li hrvatska država uređivati i grobove  stradalih pripadnika gerilske, takozvane Bugojanske skupine, koja je 1972. godine pokušala podignuti ustanak protiv jugoslavenskog režima? 

Svima mir

Hoće li se u ovako postavljenu definiciju uklopiti  čak i grob Maksa Luburića, zapovjednika koncentracijskog logora u Jasenovcu, koji je u odsutnosti osuđen za ratni zločin, a udbaški atentatori ubili su ga 1969. godine u Španjolskoj, gdje je i pokopan?  

Ministar branitelja Predrag Matić, čiji resor predlaže zakon, nije želio govoriti o pojedinačnim slučajevima.

– Cilj je ovog zakona da sve žrtve, sve kosti dobiju svoj mir. Mislim da je došlo vrijeme da se to napravi, da je Hrvatska zrela za ovakav čin. I žrtve Jazovke i žrtve Jadovnog i žrtve komunističkog režima zaslužile su da se država prema njima dostojno odnosi, rekao nam je Matić. 

Kad ovaj zakon stupi na snagu prestat će  važiti svi akti kojima se trenutačno regulira briga o grobljima žrtava Drugog svjetskog rata, ali i komunističkih zločina. S radom prestaje i Ured  za pronalaženje i obilježavanje  žrtava komunističkih zločina,  osnovan prošle godine temeljem zakona kojeg je predložio Andrija Hebrang. Sav posao tog ureda preuzima Ministarstvo branitelja.