U stranci ne kriju da postoje šalabahteri, pa Arsen Bauk pojašnjava da se primjenjuje sustav koji se zove »blokovsko glasanje«, a u kojem bolje prolaze oni koji se povežu u neku vrstu bloka te uspjeh ovisi o tome koliku potporu ima blok među delegatima
Došao je dan D: oko 2.200 delegata SDP-a danas u Domu sportova u Zagrebu bira Glavni odbor i Predsjedništvo stranke, nakon što su prije dva tjedna povjerenje za novi mandat predsjednika stranke povjerili Zoranu Milanoviću.
Glavni odbor broji 103 člana, a delegati danas biraju i 17 članova Predsjedništva. Oba stranačka tijela biraju se na općem tajnom elektronskom glasanju, ali kandidati prolaze sukladno regionalnom ključu, te u Predsjedništvu sve regije imaju po dva člana, osim Zagreba koji ima tri, a ulaze još četiri kandidata s ukupno najvećim brojem glasova. Nakon izbora Predsjedništva, slijedi drugi krug u kojem se biraju četiri potpredsjednika stranke.
Jučer su svim kanalima kolali šalabahteri obje struje, a Središnja izborna komisija zaprimila je niz odluka kandidata o odustanku od kandidature, što je također rezultat šalabahtera s obzirom da manji broj kandidata svakog od tabora znači veću mogućnost ulaska onih koji u utrci ostaju.
Zadnjih dana tako su, primjerice, od kandidatura s Milanovićeve strane odustali Fred Matić, Franko Vidović, Damir Tomić, Domagoj Hajduković, a s Komadinine Rajko Ostojić, Matko Kuzmanić, Damir Krstinić itd.
Legitiman način
U stranci i ne kriju da postoje šalabahteri, pa tako Arsen Bauk pojašnjava da se na konvenciji primjenjuje sustav koji se u teoriji zove »blokovsko glasanje«, a u kojem bolje prolaze oni koji se povežu u neku vrstu bloka, te pritom uspjeh ovisi o tome koliku potporu ima blok među delegatima i koliko je homogen te o tome postoji li samo jedan ili više takvih blokova.
– Osobno bih volio da smo »blokovsko glasovanje« zamijenili preferencijalnim, što sam osobno i predlagao, ali sad očito nije bio trenutak jer su neke druge teme bile u fokusu. Na žalost, s obzirom na ishod nekih prijašnjih konvencija, što nacionalnih, što lokalnih, takvo organiziranje, popularno zvano »šalabahter demokracija« postalo je legitimni način borbe, iako ono u osnovi ne djeluje dobro na jedinstvo organizacije. Situaciju bi najbolje mogla opisati poslovica da se pune puške boji jedan, a prazne obojica, kazao je Bauk.
Zlatko Komadina, koji nakon izbora za predsjednika stranke više nije u igri za funkcije, ali se natječu njegovi ljudi, otvoreno je pozvao delegate da glasaju na način da većina u stranačkim tijelima bude iz bloka suprotnog predsjedniku stranke jer bi kohabitacija po njemu bila dobra za SDP. Po njemu, ne bi se trebao preslikati sastav SDP-ovog kluba u Saboru jer bi takav sastav Predsjedništva i Glavnog odbora onemogućio raznolikost političkog razmišljanja u SDP-u koji bi, kaže, kao stranka ljevice trebao biti »cijepljen od jednoumlja«.
Demokratski ukras
– Inače će vodstvo stranke izabrati samo sebe, odnosno na državnim i stranačkim funkcijama sjedit će isti ljudi, čime se gubi potencijal stranke. Sabor je mjesto provođenja stranačke politike. Ako isti ljudi tu politiku i kreiraju i provode, to je samo betoniranje stanja. U pravilu su ti ljudi izbor predsjednika koji predlaže liste za Sabor, i to je u potpunosti primjena predsjedničkog sustava. U tom slučaju tijela stranke u naravi ostaju tek demokratski ukras, jer ako Predsjedništvo i Glavni odbor misle isto što i predsjednik, onda je stranci dovoljan sam predsjednik pa bismo mogli i ukinuti stranačka tijela, poručio je Komadina.
Među ljudima iz PGŽ-a koje bi u Glavnom odboru rado vidio Milanovićev tim su, primjerice, Ana Komparić Devčić, Saša Đujić, Ivica Lukanović, Dino Manestar, Željko Linšak ili Romana Jerković, dok su Komadinini Mirela Ahmetović, Vojko Braut, Loris Rak, Marko Filipović, Vuk Prica, Walter Volk itd.
Svaki od blokova ima svoj popis 17 imena za Predsjedništvo – po planu Milanovićeve ekipe po četiri člana dobila bi sjeverozapadna Hrvatska te Dalmacija, dok bi Slavonija, središnja Hrvatska i regija Rijeka-Istra bila na dva predstavnika (Peđa Grbin i Željko Jovanović), a Zagreb najmanje na tri plus Milanović, dakle četiri. Tu su svi Milanovićevi ministri iz bivše vlade te dio novih lica iz Sabora. U Komadininom taboru, primjerice, u Predsjedništvu vide od Riječana i Dragicu Marač i Erika Fabijanića, a računaju da će svakako proći Tonino Picula i Davor Bernardić te Ivo Baldasar.
Ako Milanovićev izborni listić dobije većinsku podršku, tada će SDP nastaviti ploviti mirnim vodama dominacije novog-starog predsjednika stranke, a ako se dogodi kohabitacija, tada slijede zanimljiva vremena u kojima će vjerojatno teže proći ideje nekih Milanovićevih suradnika o »provjetravanju« stranke.
A da se o tome razmišlja, potvrđuju i riječi Arsena Buka: na pitanje koliko je izgledno da će na svojim pozicijama ostati predsjednici organizacija koji su aktivno podržavali Komadinu, a članstvo ih nije poslušalo, odgovara kako misli da bi takvi čelnici morali proći neku vrstu “naknade legitimacije”.
– Ako se netko u kampanji za predsjednika stranke, ne samo izjasnio za jednog od kandidata, nego i aktivno sudjelovao u kampanji, a članstvo te organizacije je na kraju u većini dalo drugačiji stav, potrebno je da taj predsjednik prije svega preispita svoje stavove, preuzme inicijativu, razgovara sa članovima i dobije neku vrstu naknadne legitimacije. U suprotnom, dovodi sebe u lošu poziciju jer će sasvim sigurno dio te organizacije otvoriti to pitanje, smatra Bauk.
