Snimio Nenad REBERŠAK / Nl arhiva
Pitanje je što učiniti ako perinatalna dijagnostika pokaže da će plod biti s poteškoćama u motorici ili u kognitivnim mogućnostima razvitka… Mislim da smo danas na dobrom putu da dođemo do nekih odgovora što bi se mogli označiti pravima i pravednima
Kad me moja majka svojedobno upitala kako mi je u Zagrebu, »Zagreb je težak grad, sine«, rekla je – odgovorio sam joj: – Majko, u Zagrebu me jedni vole, a drugi ne vole, ali svi me – znaju! – rekao je na početku razgovora akademik, prof. dr. sc. Asim Kurjak, za kratkog predaha između dvostrukog nastupa, predavanja i vođenja okruglog stola na Međunarodnom znanstvenom skupu, simpoziju o religijskim, znanstvenim i etičkim kontroverzijama o početku ljudskog života, što je sredinom svibnja održan u Rijeci.
Sudjelovali su znanstvenici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Saudijske Arabije, Sudana, Katara, Izraela, Albanije i Turske. Simpozij i okrugli stol organizirani su u povodu više obljetnica – stogodišnjice islama u Hrvatskoj i pola stoljeća u Primorsko-goranskoj županiji i Rijeci, te treće godine od izgradnje džamije u Rijeci.
Pravna osobnost
S obzirom na to da je u posljednje vrijeme sve otvorenija rasprava o »dijagnosticiranju« početka života još nerođenog djeteta, zanima nas jesu li rezultati i stajališta bliže nego dosad?
– Rasprava je sve složenija. U njoj sudjeluju znanstvenici, medicinski stručnjaci, pravnici, etičari, moralni autoriteti, crkveni autoriteti… Cilj i jest da se uključe svi koji o tome imaju što reći: kada zaista počinje život? Sekularna znanost je jako blizu odgovora – a to bi trebalo biti: trenutkom začeća – ali što o tome kažu pravna znanost, religije, etičari, pa kada počinje osobnost još nerođenog djeteta, to je znatno složenije pitanje.
Najčešća razilaženja nastaju oko kontrapostiranja majčina prava na pobačaj s pravom nerođenog djeteta da se rodi. Tu je zatim pitanje što učiniti ako perinatalna dijagnostika pokaže da će plod biti s poteškoćama u motorici ili u kognitivnim mogućnostima razvitka… Odluku o pobačaju trebalo bi prepustiti majci. Mislim da smo danas na dobrom putu da u sveobuhvatnoj raspravi dođemo do nekih odgovora što bi se mogli označiti pravima i pravednima. Do konačnih odgovora i do konsenzusa nismo došli ni ovaj put – i pitanje je kada će to uopće uslijediti – ali znanost je u tome otvorenija od nekih drugih dijelova društva. Crkva tu ima svoje dogme, pravnici oprez i tradiciju.
Rimsko pravo, kada govorimo o toj regulativi prije dva milenija, novorođenčetu je dopuštalo i priznavalo postojanje u smislu pravne osobnosti tek sedamdeset i pet sati nakon rođenja. Danas već odavno razgovaramo o tome koliko još nerođenom djetetu priznati i pravnu osobnost?! Postavlja se pitanje, prvo kada zaista počinje život, a drugo – ima li pravni status nerođenog djeteta prednost pred statusom ženina prava nad životom nerođena djeteta?
Dihotomija je u vezi s ovim prijeporom neprikladna jer se svodi ili na apsolutno pravo majke, ili na apsolutno pravo još nerođenog djeteta! U Ustavu Republike Hrvatske stoji: »Svako ljudsko biće ima pravo na život. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.« Takvom ustavnom odredbom nedvojbeno se štiti rođene ljude. Misli se da se ustavotvorac svjesno nije priklonio eksplicitnom stavu o slobodi odlučivanja o rađanju djece, koji ako jest afirmativan – kao u ustavima iz sedamdesetih godina – onda može podrazumijevati slobodu pobačaja, a ako je eksplicitan u negativnom izricanju, onda ga isključuje, što znači da ga zakonski zabranjuje.
Postavlja se pitanje: što znači sintagma ljudsko biće? Da je kojim slučajem ustavotvorac pravo na život vezao uz pojam čovjek, bilo bi jasnije da je htio zaštititi rođenog čovjeka od smrtne kazne i od ubojstva.
Ljudsko biće jest individuum koji prema svim značajkama pripada živim bićima i po mnogočemu se razlikuje od ostalih živih bića, a podrazumijeva čovjeka, znači muškarca, ženu i dijete, i to rođeno i ono tek začeto! Zaista, držim da je dobro o ovom pitanju, o stvarnom početku stvarnoga života djeteta u majčinoj utrobi, još nerođenog djeteta kao fetusa, da se raspravlja multidisciplinarno, ili polidisciplinarno – zaključuje dr. Kurjak.
Na preporuku doajena
Danas je profesor Asim Kurjak predsjednik Svjetske akademije perinatalne medicine, na kojem je mjestu naslijedio doajena i jednog od najvećih svjetskih autoriteta u tom području, njemačkog znanstvenika dr. Ericha Salinga.
– Na tu funkciju predložio me osobno doktor Saling – govori dr. Kurjak, što samo za sebe kaže dovoljno.
Perinatalna medicina, ili perinatologija, također i prenatalna medicina, područje je medicine koje se bavi trudnoćom, rađanjem i razdobljem prvih sedam dana života novorođenčeta. Utemeljitelj te medicinske specijalnosti kod nas, u Hrvatskoj, upravo je sedamdesetih godina prošloga stoljeća bio dr. Asim Kurjak. Sekcija za perinatalnu medicinu utemeljena je 1972. godine u djelokrugu Zbora liječnika Hrvatske, danas je to Hrvatsko društvo za perinatalnu medicinu.
– Poticaj za osnivanje tog medicinskog područja bila mi je spoznaja o jedinstvu fizioloških zbivanja i izravnoj povezanosti različitih bolesti kod ploda u maternici, fetusa, a danas znamo da oko 90 posto uzroka svih kasnijih bolesti, bilo fetusa ili novorođenčeta, nastaje u doba trudnoće – naglašava doktor Kurjak.
– Sedamdesetih godina uveo sam u dijagnostiku ultrazvuk, koji danas u Hrvatskoj ima svaki dom zdravlja. Tu nastavljamo učenje jednog od iznimnih ljudi, liječnika i znanstvenika, Škota, profesora Iana Donalda, pravog pionira u području opstetricije i ultrazvučne dijagnostike.
Odlična postignuća
Ovom dijagnostičkom metodom, te kasnijim terapijskim mogućnostima, smanjen je perinatalni mortalitet u razvijenim zemljama s nekadašnjih 80 posto početkom 20. stoljeća na 4 do 6 posto početkom 21. stoljeća!
– U Hrvatskoj je, na primjer, godine 1954., taj mortalitet dosezao gotovo 40 posto, da bi postupnim opadanjem do 2004. godine došao do 5,7 posto. Rani neonatalni mortalitet, to jest umiranje novorođenčadi u prvih sedam dana života danas je ispod 1 posto. Odlična su postignuća i s prerano rođenom djecom – ističe doktor Kurjak.
U tom području nastavljamo i nadograđujemo inicijative, projekte i saznanja njemačkog ginekologa i znanstvenika, oca perinatalne medicine dr. Ericha Salinga, koji je do prvih epohalnih otkrića došao metodom analize fetalne krvi, metodom koju je uveo 1961. godine.
Asim Kurjak ponosan je na svoj aktualni angažman u 102 zemlje svijeta i na gotovo svim kontinentima. Zagovornik je i promotor novih pristupa i metoda u afirmaciji znanosti i njihove primjene u znanstvenoj praksi.
– Znanje nije samo znati i memorirati, nego to znanje primijeniti i prenijeti! Osnovna područja mojeg sadašnjega i već višegodišnjeg angažmana i djelovanja dvije su specijalnosti: ultrazvučna dijagnostika i perinatalna medicina. Mogu s ponosom reći da sam uveo revolucionarnu metodu u medicinu, a to je liječenje još nerođenog djeteta, ili liječenje novorođenčeta još u maternici! – ističe doktor Kurjak.
Najcitiraniji znanstvenik
O dinamici kojom živi također rado govori.
– Ne pamtim razdoblje kada sam bio aktivniji, i to me veseli, čak odmara. U Rusiji sam primljen u Akademiju znanosti, u Australiji je nedavno otvorena Škola ultrazvuka, a revolucionarni test mozga još nerođenog djeteta nazvan je po meni! – naglašava poznati specijalist koji je i najcitiraniji hrvatski znanstvenik.
– Recite mi koji se hrvatski brend može tako prepoznati u svijetu. Svoj biološki potencijal donio sam iz Bosne i Hercegovine, ali sve što sam postigao ostvario sam u Hrvatskoj, u Zagrebu. Mogu slobodno reći da imam dvije domovine – rado kaže poznati liječnik i znanstvenik.
– Upravo u tom znanstvenom angažmanu i u dostignućima što su u području znanstvenih istraživanja zabilježena, a njihova kvaliteta i značenje izmjereni posve konkretnim parametrima, elektroničkim metodama,
Hrvatska je u svijetu prisutnija nego u bilo kojoj drugoj oblasti – ističe profesor Kurjak i dodaje:
– Računala su tu neumoljiva i ničim se ne može izmijeniti niti nadomjestiti činjenice što govore svojim brojčanim podacima i njihov doprinos znanosti općenito, u ovom primjeru medicini. Tri su mjerodavna parametra u tome: originalni autorski radovi, kvaliteta znanstvenih časopisa u kojima autor objavljuje i u kojima se pojavljuje, te broj citata iz radova pojedinog autora. Dosad sam objavio 620 znanstvenih radova i 108 knjiga, od čega samo u jednoj godini šest knjiga na četiri jezika, a citata što su proistekli iz mojih radova registrirano je u svijetu punih šest tisuća! – navodi podatke iz svoje bibliografije doktor Kurjak.
– Mojih učenika koji su danas ugledni liječnici, specijalisti i znanstvenici već ima širom svijeta, a mojih đaka koji su doktori znanosti već ima četrnaest, od kojih je jedan i predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo Sveučilišta u Liverpoolu. To je doktor Žarko Alfirević – ističe.
