Hrvatska je u samo deset godina, od 2011. do 2021., izgubila 413.056 stanovnika i po zadnjem popisu ima ih 3.871.833. U tom desetljeću svake godine gubila je grad veličine Slavonskog Broda. Istovremeno, iseljena Hrvatska, pretpostavka je, broji između 3 i 4 milijuna ljudi, a povratak dijaspore može biti značajan za demografsku i gospodarsku obnovu. Stoga je skupina stručnjaka pokrenula široku inicijativu Marshall Plan Hrvatska – Budućnost uz dijasporu, a u sklopu koje je projekt Cro Green – Projekt za održivu budućnost Hrvatske uz snažnu demografsku i drugu ulogu dijaspore, koji je obuhvatio više rješenja. Projekt je predstavljen i premijeru te je dobio načelnu podršku hrvatske vlade.

Ovaj projekt kreće od svih prirodnih prednosti Hrvatske, a obuhvaća demografsku revitalizaciju – napose ruralnih područja i napuštenih sela, sa značajnom ulogom dijaspore u razvoju Republike Hrvatske, ekološku poljoprivredu i održivu proizvodnju zdrave hrane, regionalnu suradnju i održivi razvoj, odnosno model ulaganja i povratka temeljen na znanju, iskustvu i kapitalu naših iseljenika.

Migracijska bilanca

– Demografski pad u Republici Hrvatskoj duboko je ukorijenjen problem koji se ne može riješiti u jednoj generaciji, no povratak dijaspore, osobito mladih, može biti ključan u njegovom ublažavanju. Promotrimo li trenutnu globalnu političku i gospodarsku situaciju, jasno je da mnogi naši ljudi počinju razmišljati o povratku. Loše gospodarsko i političko stanje u dijelu Južne Amerike potiče iseljenike da traže alternativu i nove izazove upravo u povratku. U SAD-u politička nestabilnost stvara osjećaj nesigurnosti koji se prelijeva i na Kanadu, dok u Europi, a posebno u Njemačkoj, dugotrajna recesija sve snažnije utječe na mlade i njihovu percepciju budućnosti. Sve to stvara nove okolnosti u kojima povratak u Hrvatsku postaje ozbiljna opcija, a već se ove godine očekuje da će broj povratnika po prvi put biti veći od broja onih koji odlaze, kaže savjetnik u Vladi RH za useljeništvo Zdenko Štriga, predsjednik Udruge Marshall Plan Hrvatska. Stvore li država i lokalne zajednice, dodaje, uvjete za kvalitetan život, sigurnu egzistenciju i profesionalne prilike, povratak može postati snažan motor revitalizacije što neće potpuno zaustaviti negativne trendove, ali može promijeniti sliku Hrvatske u zemlju kojoj se vraća. »I upravo u tome leži njezina najveća šansa za demografski oporavak«, ocjenjuje Štriga.

Foto GORAN STANZL/PIXSELL

Nakon velikog iseljeničkog vala iz bivše države, ponajviše u Njemačku, gdje se i danas nalazi naša najveća iseljenička zajednica, u razdoblju samostalne Republike Hrvatske iseljavanje je, za razliku od prijašnjeg odlaska pojedinaca u potrazi za poslom, u mnogim slučajevima povuklo i njihove obitelji. Time je zemlju napustila generacija radno, ali i rađajuće aktivnih ljudi u fertilnoj dobi, što je dodatno pogodilo demografsku sliku zemlje. Do 2020-ih bili su to odlasci, a izjave da »Slavonija više nije obećana zemlja u koju se dolazilo« postale su poput fraze. No, »balon iseljavanja« došao je do prenapregnutosti, da bi u zadnje vrijeme sramežljivo krenuo povratak. I taj proces u međuvremenu polako snaži.

– Gledamo li razdoblje od 1990. do danas, vidljivo je da je hrvatska migracijska bilanca bila u velikom dijelu obilježena odlascima, a ne povratkom. Sve do 2024. broj odseljenih bio je veći od broja doseljenih što znači da smo čitavo vrijeme živjeli u negativnom trendu. Tek se u posljednje vrijeme, i to vrlo oprezno, počinju nazirati promjene. Na primjer, u 2023. u Hrvatsku se doselilo svega 10.852 ljudi, a odselilo 25.427. Znakovito je da je gotovo polovina, njih 43,4 posto, otišla u Njemačku, a 15,7 posto u Austriju, što potvrđuje da upravo te zemlje ostaju glavna odredišta iseljenika. U 2024. broj doseljenih je porastao na 13.290, dok je broj odseljenih smanjen na 20.147. Dakle, saldo je i dalje negativan, ali se vidi trend smanjenja odlazaka i većeg interesa za povratak što daje određeni optimizam. Iz profesionalne perspektive ovo kretanje ukazuje na dva paralelna procesa. S jedne strane, Njemačka i Austrija i dalje snažno privlače naše ljude zbog viših plaća i stabilnih tržišta rada. S druge, ohrabrujuće je da broj povratnika raste i da se uočava sve veća spremnost dijela iseljenika da potraže novu priliku u domovini. To još nije dovoljno da promijeni ukupni saldo, ali pokazuje potencijal i daje nadu da bi Hrvatska, uz prave mjere, mogla postupno preokrenuti dugogodišnji negativni migracijski tok, ocjenjuje Štriga.

Strateška inicijativa

Povratnička priča ima i drugu medalju – susretanje s tromom i glomaznom birokracijom, nepovjerenjem, a u dojučerašnjim zemljama ostvarili su uspješne karijere. To je, kaže Vladin savjetnik, sušta suprotnost primjerima zemalja poput Irske koje su sustavno gradile povratničke politike i uspjele privući stotine tisuća svojih ljudi kući. Republika Hrvatska još uvijek nije pronašla kvalitetan model povratka, ocjenjuje, kao i to da nedostaje jasna politička odluka koja bi potvrdila koliko nam je zaista važna dijaspora i kako je želimo sustavno uključiti u demografski i gospodarski oporavak. Posebno demografski devastirana su sela od kojih se očekuje da u takvim uvjetima iznjedre generacijsku obnovu za ruralne prostore, poljoprivredu i proizvodnju hrane. S druge strane, geografskom, klimatskom i drugom raznolikošću, zemljišnim, vodenim i drugim resursima Bogom dana smo zemlja, dio velike srednjoeuropske žitnice, pa bi svojim mogućnostima mogli prehranjivati puno više nego unutar svojih granica. Stasale su generacije u dijaspori koje život u velegradovima žele zamijeniti životom na selu, poljoprivredom i zdravom hranom.

Robert Hadžić / Photo Igor Kralj/PIXSELL

Tim okupljen oko Cro Greena kaže da ta inicijativa nudi rješenja kako povezati te naše prednosti i mogućnosti, ali u te procese uključiti i dijasporu.

– Cro Green zamišljen je kao strateška inicijativa koja povezuje povratak dijaspore s razvojem održive, eko-poljoprivrede i revitalizacijom ruralnih područja. Polazište projekta je činjenica da je Republika Hrvatska zemlja kojoj su Bog i priroda dali idealne uvjete za proizvodnju hrane, plodno tlo, obilje vode, sunce i klimatsku raznolikost, a istodobno se suočavamo s paradoksom da uvozimo hranu sumnjive kvalitete, dok vlastite resurse koristimo nedovoljno, kaže Štriga. Mreža je to pilot-projekata i razvojnih centara koji će okupljati stručnjake, povratnike i lokalne zajednice. Cilj je stvarati OPG-ove, zadruge i agro-eko centre koji će mladim obiteljima i povratnicima pružiti uvjete da pokrenu vlastitu proizvodnju, dobiju stručnu podršku i budu uključeni u suvremene lance vrijednosti. Projekt uključuje i infrastrukturne elemente, poput logističkih centara za otkup i distribuciju i drugo, s tim da se ne gleda samo na poljoprivredu, nego na širu društveno-gospodarsku sliku: povratak mladih ljudi, stvaranje novih radnih mjesta, oživljavanje sela i manjih gradova, te jačanje otpornosti Republike Hrvatske u vremenu globalnih kriza hrane i energenata.

Prilike, ne prepreke

Član tima okupljen oko ove inicijative, konzultant u poljoprivredi Robert Hadžić, kaže da interes mladih i onih srednje dobi za povratak postoji, kao i njihov interes za ruralne prostore i proizvodnju zdrave hrane.

– No, pritom žele imati neku perspektivu, sigurnost, a ova inicijativa nudi svu infrastrukturu za to – od polja do stola, tj. do tržišta. Njihovo znanje, a kod dijela i financijska snaga da otvaraju takva gospodarstva mogu potaknuti naš ruralni prostor, kaže Hadžić.

– Cro Green temelji se na suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, ali i na snažnom angažmanu dijaspore, ljudi koji donose kapital, znanje, iskustvo i međunarodne kontakte. Drugim riječima, projekt je zamišljen kao Marshallov plan u malom za hrvatsku poljoprivredu, s ciljem da Republika Hrvatska postane samodostatna u proizvodnji zdrave, ekološke hrane i da se time stvore uvjeti za demografsku obnovu i povratak onih koji danas žive izvan domovine, kaže Štriga. Model je to podrške od poslovne ideje, okretanja proizvodnje do otkupa proizvoda uz garanciju da će sve proizvedeno naći mjesto na tržištu.

– To znači da povratnici od prvog dana znaju da nisu sami, da imaju partnera koji im stoji uz bok 24 sata dnevno i da njihov trud neće ostati bez rezultata.Takav pristup uklanja najveće strahove i nesigurnosti koji su dosad sputavali u odluci o povratku. Ako se stvore sigurni i predvidivi uvjeti, mlade obitelji neće vidjeti prepreke, nego priliku. Uvjeren sam da bi uspješni primjeri mogli pokrenuti svojevrsni domino efekt: kad bi se vratilo 10 do 20 tisuća mladih obitelji, to bi bio trenutak u kojem bi se demografski preokret jasno osjetio, a istodobno bi se ruralna područja i napuštena sela ponovno ispunila životom.

Cro Green zato nije samo poljoprivredni projekt nego i društvena i demografska strategija – oživjeti hrvatsko selo, vratiti ljude zemlji i time vratiti život zajednicama koje su već gotovo nestale s karte, zaključuje Vladin savjetnik za useljeništvo.