Zdravstvena reforma pokrenuta za mandata bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša danas ide puževim korakom, a od mnogih se njenih dijelova i odustalo. Četiri godine tako obiteljski liječnici uzaludno čekaju na angažiranje administratora koji bi ih rasteretili i obavljali administrativne poslove poput javljanja na telefon, ispisivanja raznih potvrda, naručivanja pacijenata na pretrage.

Kako se ovaj projekt, unatoč najavama, nikad nije realizirao na nacionalnoj razini, uveli su ga samostalno pojedini domovi zdravlja pa tako Dom zdravlja Zagreb – Centar već četvrtu godinu angažira studente medicine na poslovima administratora, na obostrano zadovoljstvo liječnika i pacijenata.

Slijedom njihovog pozitivnog primjera, do jeseni bi sličan model trebao uvesti i Dom zdravlja Primorsko-goranske županije te još jedan zagrebački dom zdravlja. Na razini zdravstvene administracije interes za ovaj projekt, nažalost, izostaje.

– Naš pilot-projekt već četiri godine funkcionira savršeno, a interes je veći nego ikad. To se pokazalo kao naš najbolji projekt, a provodimo ga u ljetnim mjesecima, kada na poslovima administratora angažiramo studente medicine, navodi dr. Ino Protrka, ravnatelj DZ-a Zagreb-Centar.

Financijski plus

Pokazalo se, ističe, da su ordinacije koje su imale administratora obavile četiri puta više preventivnih pregleda u tom razdoblju.

– I pacijenti su oduševljeni, jer im je ambulanta konačno dostupna. Inače se svi uvijek žale da im se nitko ne javlja na telefon. Ovako sestra radi sestrinski posao, administrator pomaže, a liječnik se može baviti medicinom. To se pokazalo kao najljepša dimenzija ovog projekta, smatra Protrka.

Zanimljivo je da ih angažiranje administratora u konačnici nije financijski opteretilo, već su ordinacije bile »u plusu«. Zahvaljujući njihovom angažmanu, uspjeli su u tom razdoblju obaviti više pregleda i od HZZO-a naplatiti više od samog troška administratora. Svake ih godine zagrebački dom zdravlja angažira dvadesetak, a interes liječničkih timova sve je veći, kaže ravnatelj, jer su se ambulante okrupnile, a najveće ambulante imaju i najveći pritisak pacijenata pa trebaju takvu pomoć.

Kako je riječ o očito uspješnom modelu, Protrka vjeruje da će Ministarstvo zdravstva uskoro krenuti tim putem, a HZZO ugovoriti nove djelatnike. I Slovenija koristi takav model godinama, a i većina europskih država svojim obiteljskim liječnicima osigurava administratore. U Sloveniji, na primjer, državni zavod za zdravstveno osiguranje priznaje administratora kao dio tima, s tim da jedan administrator pokriva dvije ordinacije, svaku po četiri sata dnevno.

Administratori u ordinacijama mogu učiniti mnogo za bržu dinamiku preventivnih pregleda, s kojima se krenulo ujesen prošle godine, ali prilično sporo. U pet mjeseci pozivu se odazvalo oko 7,5 tisuća građana starijih od 40 godina koji više od dvije godine nisu posjetili obiteljskog liječnika. Iako na prvu zvuči mnogo, u prosjeku su to samo tri preventivna pregleda po ambulanti.

Više pregleda

– Problem je vrijeme. Treba vam nekoliko sati da se napravi EKG i kompletna obrada, a ako u danu imate od 100 do 150 upisanih pacijenata, nemoguće je naći dodatno vrijeme, veli ravnatelj Protrka.

Ordinacije s manjim brojem pacijenata mogu raditi više preventivnih pregleda, dok u većima može pomoći administrator.

– Ako imate 800 pacijenata u ordinaciji, naravno da ćete imati više vremena za napraviti preventivni pregled nego ja koji ih imam dvije tisuće. To je matematički tako, zaključuje Protrka.

U Koordinaciji liječnika obiteljske medicine (KoHOM) ističu da si većina ambulanti ne može priuštiti administratora, a zdravstvena administracija ne smatra da je to tema koju treba ozbiljno razmotriti.

– U Ministarstvu nas pitaju što bi taj administrator radio. Imao bi on posla, javljati se na telefon, naručivati. Kolegica koja je otišla raditi u Njemačku ima recepcionisticu i tri medicinske sestre i svi imaju posla. Bilo bi dobro da to bude neki zdravstveni suradnik, ili jedna sestra na dva tima. Ali nema dovoljno medicinskih sestara, nema ih ni za zamjenu, to je nemoguća misija, ističe Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica KoHOM-a.

Nada se da bi do rasterećenja njihovih ambulanti moglo doći ustrojem sestrinskih ambulanti koje će voditi magistre sestrinstva. Riječ je o ambulantama za kronične bolesnike, koje bi ih pratile umjesto obiteljskih liječnika.

– To bi nama bilo određeno rasterećenje. Takva je praksa, na primjer, u Švedskoj gdje postoji sestra za dijabetičare koja vodi sve te kronične bolesnike, a dijabetičar dođe svom liječniku samo ako nešto zapne, ilustrira Huđek Leskovar.

U ambulantama s administratorom, medicinska bi sestra imala više vremena i za vađenje krvi pacijentima. Mnoge su ambulante odustale od tog modela, uvedenog pred 15-tak godina. Danas se vađenje krvi u ambulanti uglavnom zadržalo u manjim sredinama, gdje nije lako doći do laboratorija, dok se u većim gradovima liječnik ipak oslanja na usluge laboratorija u domu zdravlja.

U PGŽ-u na jesen

U Domu zdravlja Primorsko-goranske županije potvrdili su nam da je odluka o uvođenju administratora donesena, a s novim modelom rada krenut će se kroz nekoliko mjeseci.

– Odluka o tome je donesena, još su neke analize u tijeku, a očekujem da ćemo s projektom koji smo osmislili dijelom i po uzoru na zagrebački krenuti tijekom ljeta, odnosno jeseni, kaže nam Goran Trbojević, zamjenik ravnateljice DZ PGŽ-a