Foto S. Drechsler
Analitičari očekuju rast, malo viši ili malo niži nego ove godine, dok gospodarstvenici misle da ćemo ići prema gore, jer je dno već dosegnuto, i jer gledaju prema izvoznim tržištima, a hrabri ih i oporavak domaće potrošnje. Od politike ne očekuju ništa
Hrvatsko gospodarstvo u ovoj je godini konačno ostvarilo pozitivnu stopu rasta – Hrvatska narodna banka očekuje da će ona biti 1,7 posto, a Ekonomski institut i Hrvatska gospodarska komora vjeruju da će biti 1,5 posto. Rast su potaknule sve komponente, osobna potrošnja, izvoz, investicije, iako, rekli su u HNB-u, još uvijek više javne nego privatne. Sad je ključno pitanje hoće li se taj zamah nastaviti i u 2016. Sve ove institucije očekuju rast i u idućoj godini, međutim, dok u HNB-u misle da će biti 1,8 posto, u HGK očekuju da bi mogao biti manji od ovogodišnjeg, kao i u Ekonomskom institutu gdje očekuju 1,3 posto rasta u 2016. Dakle, očekuje se stagnacija ili čak i blago usporavanje ionako ne baš impresivnog poboljšanja, međutim, i ranije su analitičari znali biti pesimističniji od gospodarstva, koje je u 2015. demantiralo i najveće pesimiste. Očekivanja su u ekonomiji važna, sada bi bilo dobro da se postignuto ne pokvari, a politički faktor tu dolazi do izražaja jer je stalna priča o reformama, koje nitko da konačno definira, a kamoli provede, još i kontraproduktivna.
Osjećaju pomake
Promjene su potrebne, ali bolje je ne raditi nikakve promjene, nego loše. Preveliki rezovi i pretumbacije mogli bi ugroziti osobnu potrošnju, a ona je jedan od ključnih generatora rasta. Ono što nas izvlači je izvoz koji raste na krilima oporavka inozemnih tržišta, te bi, ako se u taj izvozni lanac priključi još više subjekata, mogao biti jedini pravi i dugotrajni odgovor na krizu.
Ipak, analitičari upozoravaju da smo i nakon ovog rasta u 2015., koji u prvih devet mjeseci konkretno iznosi 1,6 posto, i dalje daleko ispod prijekrizne 2008. Tako Jasna Belošević Matić, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, primjećuje da će, unatoč dakle najnovijem rastu, »BDP u ovoj godini realno biti na 11,1 posto nižoj razini nego u pretkriznoj 2008.«
Istraživači Ekonomskog instituta Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly kao glavni faktor nesigurnosti kod prognoza detektiraju upravo političku neizvjesnost koja je nastupila nakon parlamentarnih izbora.
– Nakon više od mjesec dana i dalje nije jasno hoće li se uspostaviti vlada ili Hrvatsku očekuju novi izbori. Novi izbori najvjerojatnije bi odgodili provođenje strukturnih reformi i fiskalne konsolidacije što bi utjecalo i na naše prognoze, posebno na državnu potrošnju, investicije, proračunski deficit te stopu rasta BDP-a, misle u Institutu.
– Sve dok ne dostignemo rast od oko 4 do 5 posto ne možemo govoriti o razvoju, poručuje Belošević Matić. Navodi i kako su izazovi i rizici s kojima će se susretati hrvatsko gospodarstvo u 2016., relativno spor oporavak i rast EU gospodarstva, rast globalnih cijena sirovina i energenata, očekivani rast kamata na globalnom tržištu, konsolidacija javnih financija, visoki troškovi javnog duga i brža provedba reformi.
Domaći gospodarstvenici, privatni sektor, većinom su oprezni, ali ipak umjereno optimistični – i zato što misle da je dno već dosegnuto, i zato što gledaju prema izvoznim tržištima, a svugdje je već bolje nego kod nas, ali i stoga što se oporavlja domaća potrošnja i raste potrošački optimizam.
Direktor Metisa Jerry Pajić kaže da do sredine 2016. na razini gospodarstva u županiji neće vjerojatno biti nekih bitnih pomaka, ni prema dole ni prema gore, ali nakon toga – očekuje rast. – Nakon lipnja 2016. očekujemo lagani rast, i tako smo to i zacrtali u našim planovima. Dakle, u drugoj polovici iduće godine očekujemo blagi uzlet, jer računamo da je ovo što je domaće gospodarstvo već prošlo, već bilo dno dna, i da će nakon kratkotrajne stagnacije konačno krenuti uzlazno, ističe Pajić.
Direktor Vargona Goran Brašnić ističe da im je ova godina bila bolja nego prethodnih pet.
– Što se države tiče, nadam se da će se ovaj oporavak koji je zamijećen bar stabilizirati. Jer, pitanje je koliko je on posljedica oporavka na domaćem tržištu, a koliko na stranom, kroz izvoz. Ovaj rast koji imamo uzeo bih dakle još uvijek s rezervom jer je riječ o kratkom vremenu i pitanje je da li je taj efekt dugoročan. Očekujem uglavnom da kao gospodarstvo krenemo prema gore, iako bismo trebali rasti i puno brže, ali kada bismo sa sigurnošću mogli reći da smo prestali padati, već bi to bilo puno, kaže Brašnić.
I direktor riječkih Plodina Mile Ćurković ističe da je 2015. bila solidna, te očekuje da će se pozitivni trendovi nastaviti.
– U 15. osjetili smo taj pomak nabolje koji je zahvatio i cijelo domaće gospodarstvo, i nama su prihodi rasli, i mogu dakle reći da se trend kretanja naših rezultata poklapa s pozitivnim gospodarskim trendovima u zemlji, ističe Ćurković.
Temeljite promjene
Direktor DI Klane Miladin Marković ističe da su oni izvoznici te potražnjom ionako nisu vezani za domaće tržište već inozemno, koje raste, pa se očekuju još bolji rezultati u 2016. Ugovorili su poslove s američkim partnerima, raste njemačko tržište, standardno raste i talijansko i francusko. Što se tiče domaće ekonomske politike, pa i vezano za pregovore oko formiranja nove vlade, Marković kaže da tu ništa dobro ne očekuje.
– Priča oko reformi i sastavljanja vlade u tom tonu prilično je površna, a sve bi se trebalo baš temeljito promijeniti da bismo istinski osjetili neke pomake na bolje. Po ovome što se događa, nisu me uvjerili da znaju, niti da imaju instrumente, jasno postavljene ciljeve ni rokove, kaže Marković.
Direktor Alarm Automatike Boris Popović kaže da je optimist glede 2016., očekuje nastavak pozitivnih trendova, povećanje izvoza i na krilima izvoza dodatno popravljanje gospodarske situacije.– Mi 35 posto prihoda ostvarujemo na vanjskom tržištu, a cilj nam je 50 posto, te smo ove godine na inozemnom tržištu ostvarivali dvoznamekaste stope rasta. Takav rast očekujemo vani i u idućoj godini, a tim našim očekivanjima ide u prilog to što šira regija općenito ima dobre prognoze, predviđa se rast od 3 do 5 posto, i poanta je u tome da se treba što više otvoriti, i za izvoz i za uvoz, iskoristiti potencijale stranih tržišta. Na domaćem tržištu ove godine također bilježimo rast, jednoznamenkasti, a u 2016. i tu očekujemo dvoznamenkaste stope rasta. Kao djelatnost dijelom smo vezani za građevinsku industriju, u kojoj se također osjeća bar usporavanje pada, to jest stagnacija s tendencijom čak novog rasta. Budući da građevinska industrija obično zadnja osjeti oporavak, onda se pozitivni pomaci u toj industriji stvarno mogu smatrati pokazateljem da je općenito bolje, te da je oporavak stabilan, zaključuje Popović.
