Česti napadi

Doktori traže zaštitare u bolnicima. Čak trećina ih se ne osjeća sigurno na radnom mjestu

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Godišnje se dogodi i dvadesetak napada na liječnike i drugo medicinsko osoblje, među njima i teških



Šamar kojim je liječnika u KB-u Sv. Duh zbog svog nezadovoljstva zdravstvenom uslugom prošlog vikenda »počastila« pacijentica te bolnice samo je jedan od brojnih napada na liječnike i drugo zdravstveno osoblje koji se događaju unatoč činjenici da su liječnici kao službene osobe zaštićeni Kaznenim zakonom već godinama.


Godišnje se dogodi i dvadesetak napada na liječnike i drugo medicinsko osoblje, među njima i teških.


Pamtimo i slučajeve kad je u KB-u Dubrava mladić fizički nasrnuo na liječnike i drugo osoblje i vatrogasnim aparatom razbijao po bolnici ili kad je na Jordanovcu čitava obitelj preminulog napala liječnike i razbijala po bolnici.


Najteže u hitnoj službi




Prema istraživanju Hrvatske liječničke komore (HLK) iz 2024. godine, oko osam posto bolničkih liječnika bilo je izloženo fizičkom nasilju, a čak 36 posto verbalnom nasilju i vrijeđanju. Svaki treći liječnik u Hrvatskoj danas se, prema istom istraživanju, ne osjeća fizički sigurnim na svom radnom mjestu.


Najteže je onima koji rade u hitnoj službi, jer su oni zbog prirode posla značajno izloženiji različitim oblicima nasilja.


Zbog posljednjeg napada, sve su strukovne liječničke organizacije pozvale zdravstvenu administraciju na bolju zaštitu liječnika i drugih zdravstvenih radnika, stvaranje sigurnijeg radnog okruženja, odnosno uvođenje zaštitarske službe na kritičnim točkama u bolnicama i dosljedno procesuiranje napadača na medicinsko osoblje, sukladno odredbama Kaznenog zakona.


U Hrvatskom liječničkom sindikatu nezadovoljni su postojećom praksom u kažnjavanju napadača na liječnike i drugo osoblje koja najčešće završi tek privođenjem i prekršajnom sankcijom, a ne i kaznenom odgovornošću.


– Ja ne znam da se to procesuira, a u konačnici ako se i procesuira, pitanje je tajminga. Ako se neki takav slučaj rješava tek za tri godine, to više nema nekog efekta, komentira tajnik HLS-a dr. Kristijan Ćupurdija iz KB Dubrava.


U bolnicama, kaže, postoji sustav prijave neželjenog događaja, ali to bi trebalo bolje funkcionirati.


– Danas prijavimo verbalnu prijetnju, kao što se mom kolegi u ambulanti pred tri mjeseca dogodilo da mu pacijent prijeti da će ga zaklati, pozovete zaštitare, oni ga malo smire, i nikome ništa, svjedoči ovaj kirurg.


Kod donošenja sankcija, dodaje, trebalo bi polaziti od premise da taj napadač nije napao samo liječnika, nego je ugrozio sve ostale pacijente.


Na pitanje o tome gdje su slabe karike u procesuiranju napadača na liječnike, kaže kako policija nije problem, jer će ona reagirati i napraviti što treba, ali pitanje je što dalje radi tužilaštvo, i kako se ti napadi sankcioniraju. I bolnička uprava, dodaje, često nema sluha za zahtjeve liječnika dok se ne dogodi nešto loše.


Bez novih mjera


– Pred par godina imali smo situaciju na hitnoj kirurškoj ambulanti da je liječnik zadobio teške tjelesne ozljede i tek je tada došlo do reakcije.


Osobno sam godinu dana prije tražio 24-satnu zaštitarsku službu na hitnom prijemu, a trebalo je doći do takvog incidenta da bi se to i napravilo, veli Ćupurdija.


Sama prisutnost zaštitara u hodniku, smatra, odvratila bi agresivne pacijente i članove njihovih obitelji od same pomisli da liječniku opale šamar ili ga napadnu na drugi način.


– Imali smo situacije, ja osobno, da su me zvali da idem riješiti tipa koji je doveo staforda na odjel ortopedije pred dvije, tri godine. Nevjerojatno je da netko uopće dođe na ideju doći s takvim psom na odjel, da je zaštitar na ulazu to se vjerojatno ne bi dogodilo, smatra ovaj liječnik.


Za nultu toleranciju nasilja i podizanje sigurnosti zdravstvenih radnika na radnom mjestu založili su se jučer osim HLS-a i Hrvatska liječnička komora i Hrvatski liječnički zbor, poručujući da se nikakvo nasilje ne može opravdati nezadovoljstvom pacijenata, opterećenošću sustava ili bilo kojim drugim okolnostima.


Na naš upit o tome namjerava li poduzeti određene mjere da se sigurnost liječnika i drugog medicinskog osoblja u hrvatskim bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama poboljša, iz Ministarstva zdravstva odgovorili su kako »osuđuju svaki oblik nasilja prema zdravstvenim radnicima«, ali konkretne dodatne mjere ne namjeravaju poduzimati.


 


Jasno definirani protokoli

– Napad na liječnika u KB-u Sveti Duh smatramo neprihvatljivim te smo u kontinuiranom kontaktu s ravnateljem bolnice. Sigurnost zdravstvenih radnika jedan je od naših prioriteta. U zdravstvenim ustanovama postoje jasno definirani protokoli i preventivne mjere koje se odmah aktiviraju u slučaju nasilja, uključujući suradnju s policijom i nadležnim službama što je učinjeno i u ovom slučaju, poručili su jučer iz Ministarstva zdravstva.