ZAGREB – I država i banke, kako sada stvari stoje, spor oko zakona kojim je provedena konverzija kredita odobrenih u švicarskim francima u eure žele riješiti dogovorom, a ne na sudu, iako su banke krenule u arbitražne postupke. Pokretanje arbitraže ne znači da će banke ustrajati da se taj postupak i završi i više je oblika pritiska na državu da s njima postigne dogovor. No, o tome što bi banke mogle tražiti i što bi im država mogla ponuditi nitko ne želi službeno govoriti. Ministar financija Zdravko Marić kazao je tek da će u tom dogovoru voditi računa i o interesima države i poreznih obveznika, što znači da teret ne bi smio u punom iznosu pasti na proračun.

Uključivanje regulatora

I iz bankarskih i iz Vladinih krugova doznajemo da bi se razgovori mogli voditi oko smanjenja rezervacija za nenaplative kredite. Mjerama HNB-a u Hrvatskoj je rezervacijama pokriveno preko 50 posto nenaplativih kredita i smanjenje tog iznosa, naravno ne bi oslobodilo nikakav novac jer ga banke ni ne stavljaju sa strane, ali bi popravilo knjigovodstvenu sliku banka. To bi pak značilo da banke ostvaruju veću dobit, te da samim time kroz dividendu u matice mogu iznijeti više novca.

Bio je to i jedan od prijedloga koje su banke iznijele i pred Vladu Zorana Milanovića kad se razgovaralo o švicarcima, ali dogovor nikada nije postignut. No, takva bi mjera značila i uključivanje regulatora u dogovor, odnosno poteze bi morala vući i Hrvatska narodna banka, a pitanje je jesu li u središnjoj banci skloni tome s obzirom da su na početku krize rezervacije bile na niskim razinama, pa postoji strah da bi se eventualnim ustupcima bankama ugrožavao postignuti napredak.

Banke rezervacije posebice muče kad su u pitanju krediti koje su dale građevinskom sektoru, a tvrtke koje su ih podizale u međuvremenu su završile u stečaju. Naši izvori objašnjavaju da ti stečajevi traju godinama, banke moraju imati rezervacije, a razlučni su vjerovnici koji ne mogu upravljati nekretninama na koje imaju hipoteke dok stečaj ne završi. Nakon završetka stečaja, kažu naši sugovornici, banke često ne dobiju puno od prodaje imovine.

Sklapanje nagodbe

Osim toga banke su Ministarstvu financija kako doznajemo predlagale i da im omogući da potraživanja od deset ili 20 tisuća kuna otpiše bez da prethodno vode sudski postupak protiv dužnika, što je uvjet da im taj otpis bude priznat kao porezna olakšica. Prema sadašnjim pravilima, otpis mogu provesti tek kad su iscrpili sva pravna sredstva za naplatu, što bankama, kako tvrde, i nije najisplativije, jer im troškovi odvjetnika pojedu iznose za koje im ta olakšica umanjuje porezna davanja.

Uz to, banke bi kod olakšica koje imaju za otpis nenaplativih kredita, pa tako i onih u švicarcima, radije da im se olakšice priznaju kroz nekoliko godina jer bi u tom slučaju efekt te mjere bio značajniji i vukao bi se kroz nekoliko godina.

No, osim samog dogovora bit će zanimljivo i u kakvom će se obliku on postići. Dio naših sugovornika iz bankarskog sektora ističe da im donošenje i obećanje donošenja zakona neće biti dovoljno da se odreknu mogućnosti da tuže državu. Svjesni stalnih promjena, nisu sigurni da za koju godinu netko te zakone opet neće mijenjati, u bankama su, čini se, namjerili tražiti da se taj dogovor formalizira kroz sklapanje nagodbe koja onda obvezuje državu, a ne jednu Vladu.

Takav, pak, model dogovora za onu Vladu koja ga sklopi i potpiše nagodbu u sebi naravno nosi političke rizike da je riječ o vlasti koja je svoje dobre odnose s bankarskim sektor ugradila i u potpisani ugovor.