ZAGREB  U proračunu za ovu godinu,  o kojem će raspravljati na današnjoj sjednici, Vlada nije ugradila 1,8 milijardi kuna troška  za povećanje plaća u javnom sektoru pa je čekaju pregovori sa sindikatima  ukoliko želi izbjeći  tužbe koje bi mogle srušiti buduće proračunske konstrukcije.

U Banskim dvorima ipak vjeruju u uspjeh tih pregovora jer plaće u javnom sektoru neće smanjivati, a povećat će ih za dodatak na staž od 0,5 posto.  Vlada uz to, a pohvalio se time jučer i premijer Tihomir Orešković na konferenciji za novinare, neće  smanjivati mirovine, ali će, otkrio je, biti promjena u pravilima za odlazak u prijevremenu mirovinu. Tako bi se, doznajemo, prag  za odlazak u prijevremenu mirovinu podigao sa sadašnjih 60  i to najvjerojatnije na 62 godine. 

Za očekivati je da će oni koji »ciljaju« prijevremenu mirovinu osim  duljeg rada biti pogođeni i većim umanjenjem mirovine nego što je to dosad bio slučaj.  Uz to Hrvati će  do pune, takozvane starosne mirovine morati čekati 67 godina i to će se pravilo početi, po svemu sudeći primjenjivati puno prije 2030. godine kako je sada propisano zakonom.

Teže do socijale

Nova su to pravila koja neće puno utjecati na ovogodišnji proračun, ali  bi stroži uvjeti za  ostvarivanje socijalnih naknada trebali donijeti uštede već u ovogodišnjem proračunu. Tako bi se naknade građanima  i kućanstvima u ovogodišnjem proračunu trebale smanjiti za oko 560 milijuna kuna  i to na način da će se strože početi primjenjivati imovinski cenzus, ali i tako što će se dio naknada pokušati preusmjeriti na  programe koji se financiraju iz EU fondova. Iako je prije toga nužno učiniti i zakonske izmjene pa u Vladi ne žele govoriti o kojim je naknadama riječ,  izuzete neće biti ni pojedine braniteljske naknade  na koje je upozoravala  Europska komisija od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Osim toga, u proračunu se  za 550 milijuna kuna smanjuju subvencije, jer se u poljoprivredi  smanjuje domaća komponenta a povećava isplata iz EU proračuna. No, smanjuju se i subvencije u prometu, što bi moglo značiti ukidanje  željezničkih i brodskih linija koje subvencionira proračun. Isto toliko, 550 milijuna kuna, režu se  ostali rashodi, a za 260 milijuna kuna manji su materijalni rashodi. Kapitalni izdaci, odnosno ulaganja u opremu i objekte niži su za 280 milijuna kuna u odnosu na prošlogodišnji plan, a  dobrim dijelom smanjeni su zahvaljujući smanjenju izdataka za obranu, jer se između ostaloga odustalo od kupnje broda  minolovca.  

Više iz EU fondova

Na taj način rashodi se u odnosu na prošlogodišnji plan smanjuju za 2,5 milijardi kuna, ali gotovo  isto toliko je i novih izdataka jer raste, primjerice, uplata u EU proračun za 500 milijuna kuna, a za 400 milijuna kuna su veći izdaci za mirovine .

Na kraju, proračun za ovu godinu bit će 122 milijarde kuna, što je dvije milijarde kuna više od prošlogodišnjeg plana, ali u Vladi objašnjavaju da je to zato što se povećava prihod koji Hrvatska očekuje  iz EU fondova koji je planiran na iznos između osam i devet milijardi kuna. Lanjski je plan bio povlačenje oko sedam milijardi kuna iz EU fondova, ali je ostvareno tek nešto više od četiri milijarde kuna.

Proračunski će prihodi biti gotovo 115 milijardi kuna, pa će u konačnici središnja država imati manjak od 7,4 milijarde kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a. Kad se uključi šest izvanproračunskih fondova i lokalne vlasti, deficit opće države je 9,24 milijarde kuna što je, prema nacionalnoj metodologiji,  2,7 posto BDP-a. No, u Vladi kažu da ni prema europskoj metodologiji proračunski deficit neće prijeći tri posto.