ZAGREB » Vlada danas uputila u saborsku proceduru izmjene Zakona o izboru članova u Europski parlament. Naime, trošak izbora zastupnika za Europski parlament moguće je smanjiti za više od 18 milijuna kuna. Prijedloge za smanjenje iznijeli su, neovisno jedni o drugima, i Državnog izborno povjerenstvo i Ministarstvo uprave. DIP je predložio izmjenu Zakona o izboru zastupnika u Europski parlament kojom bi se smanjio broja članova biračkih odbora s 10 na šest. Time bi se na naknadama članovima odbora uštedjelo 13,2 milijuna kuna.

Prema sadašnjem Zakonu birački odbor čine predsjednik, četiri člana i njihovi zamjenici, a ubuduće bi ga činili predsjednik, zamjenik i četiri člana. Prošlogodišnji izbori za Europski parlament pokazali su da birački odbori mogu izbore provesti i s manje od deset članova, da nije riječ o kompliciranim izborima (riječ je o jednom biračkom listiću), a smanjenjem broja članova biračkih odbora ne bi bila smanjena kvaliteta provedbe izbora i dosegnuti demokratski standardi. Izmjenom nitko ne bi bio oštećen jer bi po dva člana i dalje davali i vlast i oporba. Izmjena Zakona vjerojatno će uskoro biti u proceduri Vlade, a iako je riječ o izmjeni izbornog zakona u izbornoj godini, tu je izmjenu moguće izglasati u Saboru. Nije riječ o suštinskoj izmjeni, a taj je zakon, s obzirom da su prošli izbori za Europski parlament bili u travnju prošle godine, ionako bilo nemoguće mijenjati najmanje godinu dana prije izbora. 

  Ministarstvo uprave predložilo je DIP-u smanjenje broja izbornih povjerenstava, čime bi se na naknadama članovima uštedjelo 4.945.080 kuna, uz pretpostavku da naknade budu iste kao na referendumu o braku. Na dosadašnjim su izborima izborna povjerenstva osnivana su za svaku općinu i grad, dakle njih 555. Ministarstvo uprave predložilo je okrupnjavanje povjerenstava na toj razini, što Zakon dopušta, pa ih ne bi bilo 555 nego 107. Razlog za okrupnjavanje u Ministarstvu vide u činjenici da u čak 466 gradova i općina izborna povjerenstva pokrivaju rad do 15 biračkih odbora. Konkretno, u 20 općina izborno povjerenstvo nadzire rad jednog biračkog odbora, odnosno mjesta, u 37 po dva, u 55 po tri i tako dalje, a u Gradu Zagrebu 608. Prema prijedlogu najmanje biračko povjerenstvo bilo na Lastovu s tri biračka mjesta. Područja izbornih povjerenstava koja bi izbore provodila u više gradova i općina poklapala bi se s područnom nadležnošću Ureda državne uprave u županijama. Umjesto 3.330 članova ta bi povjerenstva imala 652 člana, a umjesto nešto više od osam milijuna kuna za naknade iz proračuna bi se izdvojilo nešto više od tri milijuna. Ministar uprave Arsen Bauk kazao nam je da tom mjerom ne bi bila smanjena kvaliteta provedbe izbora. 

  DIP je u svom očitovanju od 20. veljače na prijedlog Ministarstva naveo da mu ta predložena mjera nije prihvatljiva. U tom je očitovanju DIP, uz ostalo, naveo da bi u tom slučaju članovi biračkih odbora, koji prije izbora prolaze edukaciju, mogli biti udaljeni i više od stotinu kilometara od sjedišta biračkih odbora za koje su imenovani. Nažalost, nije navedeno o kojim se konkretno slučajevima radi. Također se navodi i praksa prema kojoj su nadležna izborna povjerenstva neposredno prije otvaranja birališta ili netom nakon otvaranja obilazila ta birališta kako bi utvrdila da su uređena u skladu s propisima, a prema prijedlogu Ministarstva takva bi praksa bila nemoguće, navodi DIP u očitovanju. Problem je i dostava izbornog materijala i s time povezani putni troškovi, a sve navedeno bi dovelo do znatnog povećanja materijalnih troškova što nije predviđeno u proračunu i dovodi u pitanje predviđenu uštedu.

DIP navodi i da bi većina izbornih povjerenstava gradova koji bi provodili izbore za više općina i gradova bilježilo povećanje biračkih mjesta u odnosu na sadašnje stanje (Vrbovec s 41 na 125, Sisak s 82 na 150, Požega s 50 na 188…) iz čega proizlazi da kriterij za visinu naknade ne može biti postavljen kao do sada. DIP se u tome posebno osvrće na najviše određenu granicu (61 biračko mjesto), a nije isto nadzirati 62 biračka mjesta (kao u Zaboku) ili 178 (kao u Slavonskom Brodu). Na referendumu o braku naknadu od 2.500 kuna neto imali su članovi izbornih povjerenstava koji su nadzirali više od 61 biračkog mjesta bez razlike na broju, što znači da su takvu naknadu imali i članovi Izbornog povjerenstva Grada Zagreba.