Državni inspektorat je 2011. u 30 nadzora poslodavaca otkrio nezakonitosti počinjene u odnosu na 32 maloljetnika, bilo je 66 povreda propisa o zapošljavanju maloljetnika
ZAGREB Broj djece i maloljetnika koji su izloženi gospodarskom iskorištavanju i nezakonitom radu u porastu je, pa bi se Vlada morala pozabaviti prevencijom takvih aktivnosti, roditelje pozvati na odgovornost, a sve koji zloupotrebljavaju djecu primjereno kazniti, upozorila je pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić u izvješću o radu svog ureda u 2011. godini.
Pozivajući se na podatke Državnog inspektorata koji je prošle godine u 30 nadzora poslodavaca otkrio nezakonitosti počinjene u odnosu na 32 maloljetnika, pravobraniteljica je upozorila na zabrinjavajući trend iskorištavanja djece i maloljetnika. Kod spomenutih 32 djece, počinjeno je ukupno 66 povreda odredaba propisa koje se odnose na rad i zapošljavanje maloljetnika, dok je godinu ranije inspekcija pronašla 55 povreda u odnosu na 27 maloljetnika.
Bez dnevnog odmora
Najviše nezakonitosti utvrđeno je u djelatnosti ugostiteljstva, trgovini, pekarstvu, turizmu, graditeljstvu i obrtničko-uslužnim djelatnostima.
Lani je u prosjačenju zatečeno gotovo tridesetero djece, pa pravobraniteljica Jelavić upozorava Vladu kako Hrvatska još nema protokol o postupanju u slučajevima zatjecanja djece u prosjačenju, kojim bi bilo uređeno postupanje u zaštiti djece koja prose. S obzirom da je Programom Vlade 2011. – 2015. utvrđeno da će se u okviru socijalne politike provoditi mjere za otklanjanje prosjačenja, očekujemo unaprjeđenje zaštite djece u ovom području, zaključuje Jelavić.
Šesnaest je maloljetnika radilo na poslovima konobara, trojica na mjestu pomoćnog kuhara, jedan kao pomoćni pekar, sedam maloljetnica kao prodavačice, po jedan kao pomoćni građevinski radnik, i radnik u poljoprivredi, a troje na poslovima čišćenja. Paleta kršenja odredbi o radu maloljetnika vrlo je široka: sklapali su se nepotpuni ugovori o radu, poslodavci su maloljetnike zapošljavali bez pisanog odobrenja zakonskog zastupnika, uskraćivali su im pravo na dnevni i tjedni odmor, evidenciju o radnom vremenu nisu vodili, nisu ih prijavljivali na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Hrvatski su poslodavci mimo zakona zapošljavali i djecu mlađu od 15 godina, na poslovima koji mogu ugroziti sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj, nisu ih slali na prethodni zdravstveni pregled, tjerali su ih na prekovremeni rad dulji od zakonom propisanog.
Mjeseci bez plaće
I djeca i maloljetnici radili su mjesecima bez plaće, maloljetne se strance zapošljavalo bez radne dozvole, a radili su za plaće manje od minimalca.
Protiv poslodavaca kod kojih su utvrđene povrede na štetu maloljetnika podneseno je 30 optužnih prijedloga, u 13 slučajeva zabranjen je rad djece i maloljetnika, a u šest slučajeva poslodavcima su zabranili obavljanje djelatnosti dok ne otklone pronađene propuste.
– Nužna su veća ulaganja u prevenciju, koja je u ovom području važnija i potrebnija od represije, a nužno je i utvrđivanje odgovornosti roditelja te kažnjavanje svih onih koji zloupotrebljavaju djecu, upozorava Jelavić.
