Znanstvenik dr. Ivan Đikić, koji je od početka pandemije najglasniji kritičar Stožera i poteza vladajućih, sada ih je pohvalio. Kaže da su, iako i dalje nisu slobodni od politike, sada počeli govoriti istinu.

“Mislim da se u Hrvatskoj ljudi jako trude i mogu reći da su lokalni Stožeri preuzeli puno veću odgovornost nego Nacionalni Stožer. Čini mi se da Nacionalni Stožer još uvijek previše kalkulira i ne ide prema tome da donosi mjere na vrijeme protiv širenja virusa. Mislim da je lokalni Stožer u Istri to odradio na bolji način. Moja preporuka Nacionalnom Stožeru je da budu neovisni o političkim utjecajima, da gledaju točne brojeve i na temelju točnih brojeva donose mjere prije, a ne kasnije. Sada vidim da se Stožer trudi, iako još uvijek nisu slobodni od politike, ali ako ništa drugo, govore istinu. Govore da je ozbiljna situacija, pokazuju se podaci i nitko ne omalovažava opasnost od virusa. Osim par ljudi koji, u ovom trenutku, nemaju utjecaj, a i njihovi brojevi su, velikim dijelom krivi. Sada moramo zajednički djelovati i moramo biti konstruktivni da građani shvate da na temelju podataka se može, pravilnim ponašanjem, ova bolest pobjediti. Pogledajte samo Kinu, ona je mjesto u kojem imate rad, kazališta, sport i sve je normalno. 1,4 milijarde ljudi pravilnim mjerama su potpuno kontrolirali ovaj virus više od godinu dana”, ustvrdio je Đikić u RTL Direktu.

Nije decidirano odgovorio treba li u Hrvatskoj opet zatvoriti kafiće i restorane.

Pridržavanje mjera

“Treba gledati da gdje god se pojavljuje širenje virusa, bilo to u školama, javnom transportu, na radnim mjestima ili u kafićima, tada to treba na vrijeme preventivno zatvoriti, dok god brojevi ne padnu. Upravo taj hodogram da se točno zna koja su nam mjerila, koji su brojevi, je li to 50 ili 100 zaraženih na 100 tisuća stanovnika, tada možemo zatvarati ili otvarati. I na taj način bi građani bili educirani, mogli bi shvatiti što ih čeka u budućnosti, ako se budu ponašali neodgovorno pa se virusi budu širili. Vjerujem da su sve mjere dobre, ako su donesene pravovremeno, ako su pravile, i ako ih se građani pridržavaju. Ako ih se građani ne pridržavaju, nećete imati nikakvu korist od toga”, dodao je.

Đikić se cijepio AstraZenecom i navodi da je imao male nuspojave – crvenilo i bolove u ramenu, te malu vrućicu jednu večer. Progovorio je i oko problema s ugrušcima.

“Želim educirati i informirati građane. Oni se neće bojati ako budu shvatili koliko je mala, mala šansa da dođe do ovako jedne ozbiljne komplikacije. Sva kampanja koja ide prema promociji cijepljenja mora biti fokusirana na pravilno informiranje i slobodnu volju i odlučivanje građana prihvaćanjem tog rizika. Kojeg može biti, ali je vrlo mali. Rizik je zanemarivo mali. Ali svejedno, kada se to dogodi, to medijski zvuči vrlo opasno i ne bi se smjelo zanemarivati. Trebalo bi poslati građanima poruku da u životu oni preuzimaju puno, puno više rizika za druge stvari, kao vožnja autom ili avionom. Nekada su vam ti slučajevi toliko očigledni, ali ljudi ne razmišljaju o tome. Zato bi u toj kampanji trebalo grafički prezentirati građanima i onda bi vidjeli da bi građani prihvatili taj rizik kao sastavni dio zaštite sebe i društva oko sebe”, kazao je Đikić.

Rizici od AstraZenece

Prema njegovim riječima, manja je šansa da ćete imati duboku trombozu od cijepljenja AstraZenecom, nego ako putujete iz Europe za Australiju tim dugim, dugim letovima.

“Šanse da stvorite duboku trombozu kod žena su također velike kod onih koje koriste kontracepcijska sredstva. Vjerujem da su podaci koji postoje da više od 100 milijuna žena u dobi od 16 do 30 godina koristi kontracepcijska sredstva, a šanse da dobiju trombozu su 0,1 posto. Vidite da je to tri decimalna broja razlika. Ali žene to ipak sa svojom vlastitom voljom preuzmu taj rizik i često se dogode i vrlo teške komplikacije, vrlo često blaže komplikacije. Ali, komplikacije su uvijek tu i treba ih preuzeti kao rizik”.

O ograničenjima koje su neke zemlje uvele, rekao je da poštuje regulatorna tijela i pravo svake zemlje da odluči.

“U konkretnom slučaju AstraZenece još uvijek ne znamo, ne razumijemo i ne može uopće objasniti zašto se pojavljuju tromboze samo u dva mjesta, u venoznom sinusu u mozgu i u probavnom traktu. To nerazumijevanje nas ostavlja da i dalje moramo biti vrlo oprezni. Podržavam kada zemlje zaštite one gdje se pokazalo, primjerice u Njemačkoj, od 31 osobe koja je imala duboku trombozu, 29 su bile žene mlađe od 55 godina. To je značajno veći broj nego bi se dogodilo u generalnoj populaciji. Da bi spriječili malu šansu da se to dogodi, taj 0,004 posto, sprječava se cijepljenje te populacije jer imamo i drugih vrsta cjepiva. Najveće bogatstvo danas u borbi protiv Covida je da imamo nekoliko vrsta cjepiva koje možemo koristiti za pravu dobnu skupinu i za pravu grupu ljudi koji su definirani da mogu od tog cjepiva imati manje štetne posljedice”, zaključio je Đikić za RTL.