Povijesno naslijeđe

Devedesetih u Hrvatskoj srušeno tri tisuće partizanskih spomenika. Doznajte koliko se izdvaja za obnovu

Dražen Ciglenečki

Foto NL arhiva

Foto NL arhiva

Računa se da je tijekom devedesetih godina u Hrvatskoj srušeno oko tri tisuće spomenika koje se kolokvijalno naziva partizanskim



ZAGREB – Hrvatska je u posljednjih 12 godina za obnovu spomenika posvećenih antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu iz državnog proračuna izdvojila više od deset milijuna kuna. Taj se podatak navodi u odgovoru Vlade na zastupničko pitanje SDP-ovca Domagoja Hajdukovića, kojeg je zanimalo koliko je ove godine novca potrošeno u tu svrhu.


»Poštujući svoju povijest poštujemo sebe. Hrvatska se vrlo rano pridružila antifašističkom pokretu i imala vrlo brojan i razvijen otpor fašistima i njihovim pomagačima. Ta borba i žrtva hrabrih ljudi koji su ustali protiv fašizma obilježena je brojnim spomenicima diljem Hrvatske.


Nažalost, brojni su spomenici u izrazito lošem i derutnom slanju«, ustvrdio je Hajduković u svom pitanju. Obično se računa da je tijekom devedesetih godina u Hrvatskoj srušeno oko tri tisuće spomenika koje se kolokvijalno naziva partizanskim.


Odgovor Hajdukoviću




U odgovoru Vlade Hajdukoviću precizira se da je u 12 godina Ministarstvo kulture deset milijuna kuna izdvojilo za »projektnu dokumentaciju, konzervatorsko-restauratorke radove, građevinsku sanaciju, rekonstrukciju, prezentaciju i održavanje memorijalne baštine iz razdoblja Drugog svjetskog rata«.


Nabrojeni su i objekti na koje se to odnosi – Spomeničko područje Petrova gora, ostaci pravoslavne crkve sv. Petke u Kolariću, spomen-gubilište Jadovno, spomenik Pobjedi u Batini, kripte palim borcima NOR-a u Bolmanu, spomenik Cvijet u Jasenovcu, Ustaški koncentracijski logor IV Kožara u Jasenovcu, spomenik Danu antifašističke borbe 22. lipnja u Setušu, spomen-park Dudik u Vukovaru, bivši koncentracijski logor Molat, spomen-kosturnica u Čazmi »i drugo«.


Na ovom popisu, dakle, nije kontroverzni spomenik ustanku naroda Hrvatske koji se nalazi u Srbu. Plenkovićeva vlada kao da želi zatajiti da su HDZ-ove vlade, koje su vodili Ivo Sanader i Jadranka Kosor, na zahtjev koalicijskih partnera iz SDSS-a, s više od četiri milijuna kuna financirale obnovu spomenika kojim se obilježava događaj koji se u socijalističkoj Hrvatskoj slavio kao Dan ustanka.


»To nije bio nikakav ustanak, nego pokolj Hrvata. Zato u tome ni na koji način ne sudjelujem. Pitanje je treba li to zabraniti ili ne treba«, izjavila je ljetos predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu za »Hrvatski tjednik«.


Vijenac na Sutjesku


Pokrovitelj otkrivanja tog spomenika 2010. bio je predsjednik Sabora Luka Bebić, čiji je izaslanik Milorad Pupovac tada pročitao njegov govor, ali s vremenom su to u HDZ-u jednostavno potisnuli iz sjećanja. No, predsjednik Vlade Plenković je, primjerice, 16. lipnja ove godine iznenadno na komemoraciju povodom 76. obljetnice bitke na Sutjesci poslao svoj vijenac s natpisom »herojima Sutjeske«.


Hajdukoviću je stigao odgovor Vlade i na konkretno pitanje koliko je tijekom 2019. država uložila u građevinsku sanaciju i izradu dokumentacije za obnovu spomenika NOB-a. Riječ je o 620 tisuća kuna za sedam prihvaćenih zahtjeva od njih ukupno osam.


Ovaj je novac raspoređen na Centralnu partizansku bolnicu u Vojniću, ustaški logor Jasenovac, sisački spomenik Antuna Augustinčića »Zastava«, pravoslavnu crkvu u Kolariću, ustaški logor u Staroj Gradiški te kripte palim borcima NOR-a u Bolmanu.


U odgovoru se ističe i da je posebno za Javnu ustanovu Spomen-područje Jasenovac iz proračunskih sredstava ove godine osigurano dva milijuna i 200 tisuća kuna te da im je Ministarstvo kulture dalo još pola milijuna kuna za provođenje muzejske djalatnosti i edukaciju posjetitelja.