Veliki projekti na željeznici su započeli, te će biti dovršeni, među njima i nizinska željeznička pruga od Karlovca do Rijeke, hoće li to biti 2032. ili 2035. godine, vidjet ćemo, ali i taj će projekt biti realiziran, rekao je predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, na konferenciji »Budućnost transporta i logistike«, održanoj u Zagrebu. Marko Boban, voditelj službe u Upravi za EU fondove i strateško planiranje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture je najavio kako će u sklopu tog projekta biti izgrađen i novi kontejnerski terminal u Omišlju, na otoku Krku, kapaciteta tri milijuna kontejnerskih jedinica godišnje(TEU), kao i novi cestovno-željeznički most između kopna i Krka.

Krvotok ekononije

– Na nama kao Ministarstvu je da koordiniramo Hrvatske autoceste, HŽ Infrastrukturu i Lučku upravu Rijeka, kako bi se izgradila pruga, most i terminal. Nizinska pruga do Rijeke i novi kontejnerski terminal na Krku su jedan projekt i naš fokus za budućnost koji će promijeniti hrvatsko gospodarstvo, rekao je Boban, u sklopu panel rasprave »Geopolitika, tržište i ljudi – budućnost logističkog lanca«, u kojoj su, uz njega i Kršića, sudjelovali ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, član Uprave Hrvatskih autocesta (HAC), Luka Čirko, te pomoćnik direktora Ureda za logistiku i regionalnu ekspanziju Hrvatskih pošta Denis Dvoržak.

Konferenciju je otvorila direktorica Motus Media grupe Marija Dekanić, organizatora konferencije, kazavši kako transport i logistika nisu samo infrastrukturni sustavi, nego krvotok svake ekonomije te temelj trgovine, industrije i razvoja.

– U vremenu brzih tehnoloških promjena, globalnih poremećaja i pritiska zelene tranzicije, pred nama su brojni izazovi, ali i prilike za modernizaciju, ulaganja i pametna rješenja, rekla je Dekanić.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je kako su ulaganja u prometnu infrastrukturu jedan od pokretača hrvatskoga gospodarstva, pri čemu su pri kraju velika ulaganja u cestovnu infrastrukturu, posebno u mrežu autocesta koja je gotovo u potpunosti izgrađena, a u fokusu su ulaganja u željezničku mrežu.

– Tu smo u velikom investicijskom ciklusu koji ide dobro, u jednom dijelu se financira europskim sredstvima, gdje ćemo do kraja ove godine imati novu, dvokolosiječnu prugu od Zagreba do granice s Mađarskom. S druge strane nastavljamo ovaj dio prema Rijeci, gdje je s radom započeo novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway na Zagrebačkoj obali, gdje je prije mjesec dana pristao prvi brod, što je također velika stvar. U Rijeci je Lučka uprava, uz podršku Vlade, kroz 15 godina izgradila dva kontejnerska terminala, AGCT na Brajdici koji već godinama uspješno radi te sada i novi terminal na Zagrebačkoj obali. Već u ovoj godini kontejnerski promet u Rijeci rastao je osamnaest posto, a to su projekti koji Rijeci i Hrvatskoj osiguravaju velike količine tereta. Nedostaje nova pruga od Rijeke do Zagreba i sada su sve aktivnosti usmjerene na njezinu izgradnju, rekao je Butković, dodavši kako je u tijeku obnova i rekonstrukcija brojnih drugih pruga, za što je HŽ Infrastruktura iskoristila kredit Europske investicijske banke u iznosu od 800 milijuna eura.

Nezaustavljiv proces

Posebno je naglasio obnovu vlakova u putničkom prometu, kao i nabavu prvog elektrobaterijskog vlaka i baterijskog vlaka, proizvedenih u Hrvatskoj, u pogonima tvrtke »Končar«. Govoreći o lučkoj infrastrukturi naglasio je niz ulaganja u obnovu luka i obala duž hrvatske obale.

Ministar je najavio i uvođenje novog sustava naplate cestarina do kraja iduće godine, koji će uvelike poboljšati protočnost prometa na mreži hrvatskih autocesta, čime će omogućiti i povećani protok teretnog prometa iz riječke luke.

U uvodnom dijelu konferencije Kristijan Rogić, redoviti profesor Fakulteta prometnih znanosti, u prezentaciji pod nazivom »Transport i logistika u eri digitalizacije i zelene održivosti«, je govorio o izazovima današnjih globalnih logističkih lanaca, poput ovisnosti o proizvodnji u udaljenim zemljama na koju razvijene zemlje ne mogu u potpunosti utjecati, zagađenju uslijed dugačkih ruta kojima se roba transportira te nedostatku radne snage.

– Digitalizacija i potreba za automatizacijom je pitanje sadašnjosti i budućnosti, etablirane automatizirane tehnologije i sustavi u skladišnim procesima i distribucijskim centrima već se koriste ulaganja u automatizaciju u porastu su po pet do šest posto godišnje. Prvenstveno zbog nedostatka radne snage, posebno u zapadnim razvijenim zemljama. Prednost je što se takvi automatizirani sustavi mogu uvoditi postupno, u kombinaciji s manualnim sustavima. No i automatizacija, digitalizacija i primjena umjetne inteligencije s druge strane zahtijevaju ljudsku radnu snagu i to visokospecijaliziranu, jer riječ je o složenim strojevima i sustavima koji zahtijevaju softversko i hardversko održavanje, rekao je Rogić.

U sklopu panel rasprave »Geopolitika, tržište i ljudi – budućnost logističkog lanca« u velikoj mjeri se raspravljalo o riječkom prometnom pravcu, gradnji nizinske željezničke pruge i povezanim temama pa je tako Kršić istaknuo da je glavni cilj izgraditi infrastrukturu koja će moći preuzeti rastući teretni promet između Rijeke i okolnih tržišta.

– Godinama se željeznica zanemarivala, a i sada, kad je pokrenut investicijski ciklus, suočavamo se s brojnim problemima, od nedostatka projektanata, gradnjom novih dionica uz paralelno odvijanje prometa, kao i s održavanjem postojećih dionica, uz ulaganje u gradnju novih. Ali najvažnije je da je sve skupa krenulo i to je sada nezaustavljivo. Obnovit ćemo i oko 60 posto postojeće željezničke mreže u narednim godinama. Mi smo svi tu u službi prometa, rekao je Kršić koji je, odgovarajući na pitanje hoće li se sav teret iz riječke luke moći prevesti postojećom željeznicom, do izgradnje nove, rekao kako će se željeznicom voziti samo dio tereta.

Otprema brodovima

Dodatno objašnjenje dao je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.

– Pitali su me mnogi kako ćemo izvesti sav taj teret iz Rijeke. Odgovorio sam im – teško, ali nije Maersk, odnosno APM Terminals od jučer. U idućoj godini imat ćemo šest i pol milijuna tona tereta više nego u ovoj, ali od 650 tisuća TEU-a četrdeset posto će se otpremati dalje morem, prema Trstu, Veneciji i Raveni, manjim brodovima. Od preostalog broja kontejnera otprilike polovina će se prevoziti željeznicom, a polovina cestom, rekao je Vukorepa koji je također govorio o izgradnji nove pruge te novog kontejnerskog terminala na Krku za koji je kazao kako će imati čak 1.500 metara operativne obale. Najavio je i da će Rijeka preuzeti lidersku poziciju u prometu kontejnera na sjevernom Jadranu, pri čemu će preuzeti dobar dio tereta iz sjevernoeuropskih luka.

– Trst je gotov, jedine dvije luke na sjeveru Jadrana koje će biti povezane izravnim brodarskim servisima za Daleki istok su Rijeka i Kopar rekao je.

Na pitanje kako će Hrvatske autoceste progutati nove količine teretnog prometa odgovorio je Čirko, član uprave HAC-a ističući kako će tome, uz novi sustav naplate pridonijeti i nove investicije.

– Koridor 5c uskoro će u potpunosti biti završen, s izgradnjom pet kilometara autoceste kod Belog Manastira, no slijede i nova ulaganja. U prvom redu to je izgradnja 90 kilometara nove zagrebačke obilaznice, koja će znatno rasteretiti promet na postojećoj autocesti A3, s novim prstenom oko grada. Izgradit ćemo i treću traku autoceste A1, na dionici od Zagreba do Karlovca. Tu je i završetak autoceste A7, od Križišća do Žute Lokve, a sve to će uvelike utjecati na protočnost prometa i povećanje kapaciteta autocesta, rekao je Čirko.

Na panel raspravi bilo je riječi i o problemima s pripremom, projektiranjem i ugovaranjem izgradnje novih infrastrukturnih projekata. Boban je kazao da je problem u tome što se ne uspijeva dovoljno brzo realizirati projekte.

– Bitno je da se sada dovrši pruga do mađarske granice kao i dionica od Zagreba do Karlovca, jer će to značajno izmijeniti i percepciju javnosti, a vjerujem ubrzati i ostatale projekte, rekao je Boban, na što je Vukorepa istaknuo važnost političke podrške u realizaciji velikih projekata, ističući upravo riječku luku kao primjer realizacije kapitalnih projekata uz potporu politike na državnoj, lokalnoj i regionalnoj razini.

Žabe i rode kod Draganića

– Novac danas više nije problem, problem su upravo priprema, projektiranje, postupci javne nabave i ugovaranje. Na sve to troši se jako puno vremena. Zaštita okoliša je važna, tu se svi slažemo, ali evo primjera – za dionicu dvokolosiječne pruge na relaciji Hrvatski Leskovac – Karlovac morali smo provesti desetomjesečni monitoring utjecaja povećanog prometa na populaciju roda i žaba kod Draganića. Pruga na toj dionici izgrađena je prije 150 godina, tamo su rođene i živjele stotine generacija žaba i roda, uz prugu. Takve stvari treba ubrzati, rekao je Ivan Kršić.

Digitalizacija ključna za razvitak

Na panelu »Umjetna inteligencija i digitalizacija u transportu i logistici – ključ održive budućnosti« sudjelovali su Kristijan Rogić s Fakulteta prometnih znanosti, poslovni savjetnik Anđelko Rukelj iz »Public procurement solutions« te Marin Luketić, direktor »Orbico Supply« za Hrvatsku i Sloveniju.

Panelisti su istaknuli da su digitalizacija, UI i kvalitetno planiranje ključni za održivu budućnost transporta i logistike. Rukelj je naglasio važnost analitike i planiranja trošenja javnog novca, dok Luketić upozorava da su »vatrogasne mjere« najskuplje te da zelena tranzicija zahtijeva pametna ulaganja i dugoročnu viziju. Rogić je upozorio na izazove prelaska na čišće oblike goriva u brodskom prijevozu i potrebu za razvojem tehnologija. Zaključak panela bio je da Hrvatska mora ulagati u znanje, nove tehnologije i diverzifikaciju gospodarstva, jer promjene dolaze brzo i zahtijevaju stalnu prilagodbu.