Akademik Mirko Orlić, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu kaže da je nekoliko razloga za sve ekstremnije klimatske uvjete s kojima smo suočeni – s jedne strane visokim temperaturama, a s druge velikim oscilacijama.

“Prvo, globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem. Drugo, prirodni klimatski procesi poput El Niña i La Niñe, koji trenutačno nisu aktivni. Treće, valovitost mlazne struje u atmosferi, koja utječe na vremenske obrasce. Deset posljednjih godina bilo je deset najtoplijih u povijesti. A 2024. bila je najtoplija do sada. – To pokazuje da nismo bili jako učinkoviti u ublažavanju klimatskih promjena, istaknuo je Orlić za HRT.

Upozorio je da posljedice klimatskih promjena osjećamo sve češće i sve snažnije.

“Imamo toplinske valove, suše i posljedično – požare. A kada dođe sezona oborina, one su sve intenzivnije – u kratkom vremenu padne velika količina kiše. To dovodi do poplava. Promjene se događaju i u morima, naglasio je, jer cijeli klimatski sustav reagira na zatopljenje, a ne samo jedan njegov dio”, dodao je Orlić, navodeći da razine mora rastu zbog ekspanzije vode zbog zagrijavanja oceana, te zbog otapanja leda na Grenlandu, Antarktici i brojnim ledenjacima.

“Samo po sebi to možda i ne bi bilo kritično, ali dodatni problem je što povremeno dolazi do naglih porasta razine mora zbog visokog tlaka i jakog vjetra. Kad se to dogodi u kombinaciji s već povišenom razinom – posljedice su puno ozbiljnije”, objasnio je Orlić.

Zabrinjava, nastavlja, to što SAD kao jedan od najvećih zagađivača – kako po glavi stanovnika, tako i kumulativno – ima vlast koja poriče klimatske promjene i izlazi iz međunarodnih sporazuma poput Pariškog.

Što mogu učiniti male zemlje poput Hrvatske?

“Hrvatska bi trebala razviti kvalitetnu željezničku mrežu. U svijetu se smatra da za udaljenosti do 300 km nema potrebe za avionskim prijevozom – sve se može pokriti vlakovima. Manje letova znači i manje emisija. Prema svim projekcijama, Hrvatska će i dalje imati dovoljno kiše – što je dobra vijest. No problem je njezina raspodjela: bit će je najviše zimi i to samo u sjeverozapadnim dijelovima zemlje”, tumači Orlić, navodeći da Hrvatska mora razviti sustav za pohranu i racionalno iskorištavanje vode.

“Ne smijemo odmah pustiti vodu u more. Treba osmisliti načine kako je zadržati – za vrijeme i područja kad oborina nema. To je jedan od ključnih izazova za sljedeća desetljeća, zaključio je, piše HRT.