Prekid proizvodnje krvnih derivata ne bi trebao ugroziti potrebe hrvatskih pacijenata, tvrdi uprava IMZ-a
ZAGREB Imunološki zavod jučer je prestao primati krvnu plazmu od darivatelja, nakon što mu je početkom kolovoza odlukom Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) oduzeta dozvola za proizvodnju krvnih derivata.
Kako je jučer objavljeno na službenim web-stranicama zavoda, »zbog neadekvatnih proizvodnih prostora Imunološkom zavodu uskraćena je proizvodna dozvola za proizvodnju lijekova iz ljudske krvi i plazme pa do daljnjega nećemo od davatelja uzimati plazmu«.
– Nadamo se da ćemo, što je moguće prije, otkloniti nedostatke i nastaviti ovu proizvodnju u uvjetima koji zadovoljavaju dobru proizvođačku praksu, a do tada zahvaljujemo svim dosadašnjim davateljima, bez kojih svih ovih desetljeća ne bismo mogli proizvoditi visokokvalitetne krvne preparate – kaže se u poruci uprave IMZ-a korisnicima njegovih usluga.
Prekid proizvodnje krvnih derivata u IMZ-u ne bi trebao ugroziti potrebe hrvatskih pacijenata niti prisiliti Hrvatsku da uvozi tuđu plazmu jer se derivati plazme dobivene od hrvatskih davatelja krvi mogu proizvoditi i izvan Hrvatske, no pitanje je koliko će nas takva usluga stajati.
Direktor Imunološkog zavoda Davorin Gajnik rekao nam je jučer kako IMZ neće primati plazmu dok njegova budućnost ne bude izvjesna. Opstanak proizvodnje krvnih derivata u tom zavodu, naime, ovisi o tome hoće li se danas derutni proizvodni pogoni modernizirati do razine europskih standarda. »Nadam se da ćemo u nekoj perspektivi obnoviti tu proizvodnju«, poručuje Gajnik. Prema dostupnim informacijama, uprava IMZ-a u suradnji s Vladom i dalje traga za prostorom u koji bi se smjestila proizvodnja krvnih derivata. Imunološki zavod do daljnjeg će proizvoditi samo cjepiva, dijelom i za svjetsko tržište.
– Očekujemo da će Ministarstvo zdravlja ugovoriti frakcioniranje plazme u nekom od velikih centara kakvi postoje u Austriji, Italiji ili Belgiji. Takvom centru slali bismo našu plazmu, a od njih dobivali derivate plazme za potrebe našeg zdravstva – objašnjava Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu. Na taj način, dodaje, zadovoljio bi se princip samodostatnosti u kojem se darivanjem krvi pokrivaju kompletne potrebe stanovništva određene države, čime se mogućnost zaraze putem krvi smanjuje na minimum.
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu objavio je, po ovlaštenju Ministarstva zdravlja, poziv zainteresiranim stranama da izvrše pregled uvjeta uzimanja, proizvodnje i testiranja plazme namijenjene za frakcioniranje. Poziv je upućen na službenu stranicu Međunarodnog udruženja centara za frakcioniranje IPFA, a po završetku tog postupka odabrat će se budući proizvođač plazme za Hrvatsku.
U Hrvatskoj se na godišnjoj razini prikupi više od 20.000 litara krvne plazme, od čega se dio koristi izravno za liječenje bolesnika, a ostatak za frakcioniranje, odnosno proizvodnju lijekova poput imunoglobulina ili albumina, bjelančevine koja se daje teškim pacijentima s otežanom funkcijom jetre ili bubrega i pacijentima na intenzivnoj njezi.
Za kliničke potrebe u ovom trenutku postoje dovoljne količine plazme čija proizvodnja ne ovisi o Imunološkom zavodu, dok je za proizvodnju krvnih derivata poput imunoglobulina ili albumina potrebno naći novog proizvođača.
