Premijer Andrej Plenković uskoro će se morati zamjeriti nekom od svojih koalicijskih partnera. Parlamentarna većina je stabilna i ništa ne ukazuje na to da neće opstati do idućih izbora, ali Plenkovićeva odluka o predsjedniku Saveza za nacionalne manjine izazvat će nezadovoljstvo unutar Kluba zastupnika nacionalnih manjina, koji se u vezi s ovim imenovanjem ozbiljno podijelio. Na jednoj je strani SDSS sa svoja tri zastupnika, na drugoj preostalih petero i oni, svatko sa svojim argumentima, očekuju da se predsjednik Vlade prikloni baš njihovom kadrovskom rješenju. Budući da bi Plenković ipak htio izbjeći to opredjeljivanje, s obzirom na to da mu je za koaliciju važno svih osam manjinskih zastupnika, on mjesecima već odlaže ovu odluku. U međuvremenu je 18. travnja završio četverogodišnji mandat svim članovima Savjeta za nacionalne manjine, osim saborskim zastupnicima koji po dužnosti ulaze u to tijelo. Vrijedilo je to i za Aleksandra Tolnauera, koji je Savjet vodio od njegovog osnivanja 2003., pa je zatražio da ga Vlada razriješi kako bi se umirovio i ona je to učinila 16. ožujka, s tim da mu je dužnost prestala 18. travnja. Dakle, Savez za nacionalne manjine mjesec dana uopće nema predsjednika. I to unatoč činjenici da premijer Plenković tjednima ima na svom stolu službeni prijedlog za novog. Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina mu je, temeljem javnog poziva za članove Savjeta za nacionalne manjine, predložio Tibora Vargu.

Imaju Šimpragu

Taj je javni poziv Vlada raspisala početkom veljače, a Ured je do kraja mjeseca prikupljao kandidature. Sastav Savjeta za nacionalne manjine čini osam zastupnika nacionalnih manjina, sedam predstavnika vijeća nacionalnih manjina i njih pet iz redova udruga nacionalnih manjina, vjerskih zajednica i građana pripadnika nacionalnih manjina. Predsjednika i dvojicu potpredsjednika imenuje Vlada. Međutim, SDSS se usprotivio imenovanju Varge, aktualnog zamjenika predstojnika Stručne službe Savjeta za nacionalne manjine, koji je od 2011. član Vijeća za mađarsku nacionalnu manjinu grada Zagreba. Milorad Pupovac i njegove kolege žele na tom mjestu Milana Vukelića, načelnika Sektora za obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina u Upravi na nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja. I zasad ne popuštaju ni oni ni zastupnici Vladimir Bilek, Furio Radin, Veljko Kajtazi, Robert Jankovics i Ermina Lekaj Prljaskaj, koji se slažu da je Varga pravi odabir. Iz perspektive SDSS-a logično je da predsjednik Savjeta, s obzirom na to da je Tolnauer Židov, napokon bude netko iz srpske nacionalne manjine, daleko najbrojnije u Hrvatskoj. No, oni koji u Saboru zastupaju Čehe, Talijane, Mađare, Rome, Albance i ostale nacionalne manjine nisu im spremni još i to prepustiti. Njihov je stav da SDSS već ima potpredsjednicu Vlade Anju Šimpragu, koja je zadužena za društvene djelatnosti i ljudska prava, te da bi zbog toga Varga trebao preuzeti Savjet za nacionalne manjine. Premijer Plenković obavlja razgovore i s jednima i drugima, pokušava pronaći što bezbolniji izlaz iz ove politički prilično delikatne situacije, ali bez rezultata. Na koncu će ipak morati presuditi hoće li na čelu Savjeta za nacionalne manjine iduće četiri godine biti Srbin ili, pak, Mađar. Ovaj se prijepor neizbježno odrazio i na odnose u Klubu nacionalnih manjina, koji su, kako kažu naši sugovornici, dosta zategnuti.

Bojazan SDSS-a

Naravno, to tko će naslijediti Tolnauera nije samo stvar prestiža i nacionalne afirmacije. Savjet za nacionalne manjine, osim što, primjerice, daje mišljenje o programima HRT-a i predlaže gospodarske i socijalne mjere za područja nastanjena pripadnicima nacionalnih manjina, raspoređuje državni novac namijenjen financiranju kulturnih aktivnosti manjinskih zajednica. Tako je na posljednjoj sjednici Savjeta, kojom je predsjedao Tolnauer, Srpskom narodnom vijeću za 2023. dodijeljeno 767 tisuća eura, od čega 600 tisuća eura za tjednik Novosti. Riječ je o novinama koje su godinama meta žestokih kritika hrvatske desnice. Nije isključeno da se u SNV-u, čiji je predsjednik Pupovac, pribojavaju da Varga ne bi imao toliko razumijevanja za Novosti kao Tolnauer i da je to važan razlog njihovog inzistiranja na Vukeliću. U tom kontekstu, sugeriraju naši sugovornici iz Kluba zastupnika nacionalnih manjina, možda treba promatrati i Pupovčevu odluku da do daljnjeg ne dolazi na sjednice Sabora. Možda je to, procjenjuju, oblik pritiska na predsjednika Vlade da potpiše Vukelićevo imenovanje. Ali, kada bi se to dogodilo, moguće je da bi iz stranaka oporbene desnice stizali još snažniji napadi na Novosti nego u razdoblju dok je Tolnauer bio taj koji je formalno imao ključnu ulogu u financiranju ovog tjednika.