HDZ-ov Andrej Plenković je na današnju sjednicu Odbora došao s prijedlogom da se u deklaraciju unese referenca na Tuđmanov govor u Saboru 30. svibnja 1990.
ZAGREB – Članovi saborskog Odbora za europske integracije jutros se nisu uspjeli usuglasiti oko toga treba li se u deklaraciji o djelovanju Hrvatske kao članice EU naći i ime prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana pa je zaključeno da će konačni tekst tijekom dana pokušati dogovoriti predsjednici klubova zastupnika.
Nezadovoljni što nije prihvaćen ni jedan od 40-ak amandmana, koliko su ih podnijeli na prijedlog novog saborskog Poslovnika, oporbeni HDZ i Hrvatski laburisti zatražili su, i dobili, stanku u današnjem zasjedanju. HDZ i Laburisti nezadovoljni su rješenjima u Poslovniku. Upozoravaju da se njima dopušta prevlast Vlade nad Saborom, iznad svake mjere štiti premijer, sužava prostor za oporbu. Za dva dana ulazimo u Europsku uniju, a nudi nam se Poslovnik iz 19. stoljeća, rekao je Dragutin Lesar (HL), prikljućujući se HDZ-ovu zahtjevu za stanku u kojoj će te stranke odlučiti kako će glasovati o Poslovniku.
Donošenje deklaracije inicirao je Klub SDP-a, a među strankama su već dogovorene gotovo sve stavke.
HDZ-ov Andrej Plenković je, međutim, na današnju sjednicu Odbora došao s prijedlogom da se u deklaraciju unese referenca na Tuđmanov govor u Saboru 30. svibnja 1990., u kojem je prvi predsjednik pozvao na što skorije uključenje Hrvatske u tadašnju Europsku zajednicu.
SDP-ovci su protiv takvog prijedloga, jer smatraju da bi se, u tom slučaju, u deklaraciji trebala naći i neka druga imena i događaji.
»Svi prijedlozi koje smo do sada čuli ući će u deklaraciju, jer želimo konsenzus i tako su se dogovorili klubovi. Međutim, ako bismo prihvatili ovaj prijedlog, trebalo bi vidjeti i koja druga imena i događaji bi trebali poimence biti uvršteni u deklaraciju «, rekao je Daniel Mondekar (SDP).
Predložio je da se, umjesto spominjanja Tuđmana, u deklaraciju unese općenitija formulacija o europskoj orjentiranosti Hrvatske od početaka samostalnosti.
Zaključeno je da će se tijekom dana sastati predstavnici klubova, kako bi pokušali usuglasiti konačni tekst deklaracije.
Sabor je danas raspravio prijedlog zakona sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, a oporba je upozorila da Vlada nije predvidjela dodatni novac za funkcioniranje agencije za sigurnost željezničkog prometa pa će novo tijelo morati financirati operatori, koji su ionako u poteškoćama.
Ivan Šuker (HDZ) nezadovoljan je zbog »guranja zakona u zadnji čas«.
Upozorio je da su proračunska izdvajanja za HŽ s 2,9 pala na 1,32 milijarde kuna, da se stanje u HŽ-u nije popravilo, a da se zakonom operatoru nameću nove obveze, bez dodatnog novca.
»Vi onima koji nemaju novaca, naprosto ne mogu živjeti, ne mogu disati namećete dodatne obveze za djelatnost nove agencije«, kazao je Šuker i dodao da je »naprosto smiješno predložiti ovakav zakon bez grča na licu i reći da nije potrebno osigurati dodatni novac«.
Podsjetio je na slične slučajeve i u drugim tvrtkama, a posebno je apostrofirao bivšeg ministra prometa Ivicu Mudrinića, koji je nakon razdvajanja HPT-a na pošte i telekomunikacije, završio na čelu profitabilnog HT-a, dok je, tvrdi Novak, HP i danas u poteškoćama.
»Državni tajnik iz vremena liberalizacije poštanskih usluga odjednom završio kao jedan od čelnih ljudi jedne od konkurentskih firmi, koja je HP-u i danas nelojalna konkurencija«, rekao je Novak.
Ustvrdio je i da je HŽ Cargo morao kupovati kolosjeke od DIOKI-a, kako bi pomogao toj tvrtci u poteškoćama.
»Mediji su objavili da je to bilo direktno po nalogu sadašnjeg ministra financija gospodina Linića, da je kolosjek kupljen za 17 milijuna kuna, a struka kaže da je pitanje je li mu realna vrijednost i milijun kuna«, rekao je Novak.
Podsjetio je da je HŽ Cargo danas pred stečajem te upitao hoće li netko snositi odgovornost za takve poteze.
Zamjenik ministra prometa Željko Antešić suglasan je da je stanje na željeznicama loše i da je sustav godinama zanemarivan.
»To je možda najkiselija jabuka koju je morala zagristi ova vlada, ali opredjeljenje ove vlade usmjereno je upravo prema željeznici, kao što je opredjeljenje vlade Ivice Račana bila cestogradnja«, rekao je Antešić.
Sabor je kratko raspravio konačni prijedlog zakona o prijevozu u cestovnom prometu i prešao na glasovanje o ranije raspravljenim točkama.
Hrvatski sabor donio je danas Zakon o suradnji Sabora i Vlade u europskim poslovima.
Sabor u obavljanju europskih poslova, definira Zakon, prati i nadzire rad Vlade u institucijama EU, razmatra dokumente Unije i stajališta Republike Hrvatske o kojima može donositi zaključke, sudjeluje u predlaganju hrvatskih kandidata za institucije i tijela EU itd.
Ovlasti Sabora izvršava Odbor za europske poslove, osim u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU za koje je nadležan Odbor za vanjsku politiku.
Premijer ima obvezu jednom godišnje izvjestiti Sabor o sastancima Europskog vijeća u protekloj godini, dok će nakon svakog sastanka Vijeća u roku 15 dana pisano o tome izvijestiti Odbor za europske poslove.
Vlada će uoči svakog sastanka Europskog vijeća Odboru pisano dostaviti dnevni red i druge prateće dokumente te, ako postoji, nacrt zaključka Vijeća.
Premijer će po potrebi, na poziv predsjednika Sabora, na sjednici Sabora ili Odbora predstaviti stajališta Republike Hrvatske na sastanku Europskog vijeća ili podnijeti izvješće o održanim sastancima Vijeća.
Odbor, kao središnje tijelo za obavljanje europskih poslova Sabora, ima dugačak popis obveza – donosit će Radni program za razmatranje stajališta RH, razmatrati dokumente EU i stajališta Republike Hrvatske o dokumentima EU o kojima će moći donositi i zaključke, razmatrat će Vladina izvješća o sastancima Vijeća EU, sudjelovati u postupku predlaganja hrvatskih kandidata za tijela i institucije EU itd.