Svaki euro koji danas ne uložimo u suvremeno liječenje debljine i novu farmakoterapiju, sutra ćemo platiti višestruko kroz operacije srca, dijalize i skupe medicinske tretmane, upozorava predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac.

Hrvatska se trenutno nalazi u samom vrhu Europske unije po udjelu osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, jer se više od 60 posto odraslih građana bori s viškom kilograma.

Problem je pritom odavno prestao biti isključivo medicinski – sve izraženije postaje i financijsko pitanje koje prijeti dugoročnoj održivosti zdravstvenog sustava.

Neumoljiva računica

Iza dijagnoza poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i pojedinih karcinoma krije se neumoljiva računica.

Procjenjuje se da troškovi povezani s debljinom čine između dva i sedam posto ukupne zdravstvene potrošnje zemlje, a u tu brojku ulaze i izravni troškovi liječenja i neizravni gubici nastali zbog bolovanja, smanjene produktivnosti i prerane radne nesposobnosti.

Ako se postojeći trendovi nastave, za deset godina više od dvije trećine nacije moglo bi se naći u zoni visokog zdravstvenog rizika, što bi dodatno opteretilo proračun i gospodarstvo.

– Debljina je kronična bolest koja generira druge bolesti. Ako ne interveniramo rano, troškovi će rasti eksponencijalno. Ovo je ekonomsko i društveno pitanje prvog reda, naglašava prof. Štimac, ističući da rješavanje pitanja problema debljine otvara jedno od ključnih pitanja hrvatske budućnosti – kako zaustaviti zdravstvenu i ekonomsku spiralu koju pokreće debljina.

Najveća prepreka

Jedna od najvećih prepreka u borbi protiv debljine i dalje je stigma. U javnosti se prečesto svodi na manjak volje ili discipline, iako znanost jasno pokazuje da je riječ o kompleksnoj kroničnoj bolesti na koju utječu genetika, okoliš i složeni neuroendokrini mehanizmi.

– Naš je zadatak prestati s osudama ljudi s debljinom i početi s njihovim liječenjem jer medicina danas ima rješenja koja spašavaju živote, a ne smanjuju samo konfekcijske brojeve, poručuje liječnik i naglašava kako se bez sustavne strategije Hrvatska suočava s dugoročnim posljedicama koje nadilaze zdravstveni sektor.

Značajan iskorak donose i nove Hrvatske smjernice za liječenje debljine, koje uključuju preciznije procjene rizika povezanih s debljinom, preporuke za endoskopske metode te ažurirane kriterije za barijatrijsku kirurgiju.

Posebnu pažnju izaziva uvođenje inkretinskih, odnosno GLP-1 lijekova, koji iz temelja mijenjaju uspješnost liječenja jer ne djeluju samo na smanjenje tjelesne mase, nego i na regulaciju metaboličkih poremećaja.

Kongres i simpozij u Opatiji

Stručna javnost o tim će temama raspravljati od 24. do 26. travnja 2026. u Opatiji, gdje će se održati 9. Kongres Hrvatskog društva za debljinu i 4. Adriatic simpozij o debljini.

Skup će biti središnje mjesto razmjene najnovijih znanstvenih spoznaja, naprednih terapijskih pristupa i aktualnih smjernica kliničke prakse, s ciljem jačanja zajedničkog djelovanja u području prevencije i liječenja debljine.

Brojke pritom ostaju alarmantne. Ako se trend ne zaustavi, već do 2035. godine više od 70 posto populacije moglo bi biti u riziku od kroničnih bolesti uzrokovanih prekomjernom težinom.

– Vrijeme je da debljinu počnemo liječiti jednako ozbiljno kao dijabetes ili hipertenziju. U suprotnom ćemo liječiti samo posljedice, i to po sve većoj cijeni, financijskoj, ali i ljudskoj, zaključuje Štimac, upozoravajući da ulaganje u prevenciju i suvremeno liječenje danas nije trošak, nego nužna investicija u zdravlje i stabilnost društva sutra.