Predsjednik SDP-a

Davor Bernardić: Hrvatska treba preuzeti upravljanje Inom

Tihana Tomičić

Snimio Darko JELINEK

Snimio Darko JELINEK

Nama je važna energetska neovisnost Hrvatske i osjetljivi energetski sektor, koji je uz proizvodnju hrane, temelj suvereniteta. Tražimo da država zaštiti nacionalne interese, da zaštiti proizvodnju u Ini u Hrvatskoj i 9.500 radnih mjesta



Intervju s novim predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem radili smo u jeku sukoba Vlade i sindikata, koji bi mogli završiti tužbama i štrajkovima, te nakon njegova posjeta Ina Rafineriji u Sisku. Tema socijalnog partnerstva i prava radnika bit će jedna od glavnih za SDP pod njegovim vodstvom, najavljuje novi šef SDP-a.


Vlada i sindikati već su se uspjeli posvađati – što to znači za SDP?


– Ovih dana i mi ćemo se naći s predstavnicima sindikata javnih službi. Neprihvatljivo je da se, dok proračunski rashodi rastu za 6,8 milijardi kuna, sve lomi preko leđa profesora, liječnika, medicinskih sestara. To su ljudi na kojima počiva ova zemlja. Podsjećam, SDP-ova vlada bila je skresala deficit, a uvela red. Ova vlada, iako je praktički ista kao ona koja je pisala proračun za 2016., isti ljudi, iste stranke, isti Marić, ponudila je potpuno drugačiji proračun.




Što to govori?


– Da nemaju ideju ni koncept. Ili pak da pred lokalne izbore namjerno napuhuju taj balon.


Zar im ne bi odgovaralo da »plate« i sindikatima, i ušutkaju prosvjede?


– Vjerojatno bi, ali za same sindikate i plaće predvidjeli  su 706 milijuna više za 2017. – to je duplo manje od potrebnog u odnosu na obaveze iz kolektivnog ugovora. Dakle, ako si se na nešto obavezao, ispuni to. I upravo je to razlog zašto mi želimo razgovarati i s HDZ-om i s Mostom, jer cilj je dogovoriti se oko ključnih strateških stvari u zemlji. Jednako tako, ne želimo da HEP završi kao Ina, želimo spasiti Rafineriju Sisak, kao i ove ljude u javnim službama na kojima počivaju javno financirani sustavi zdravstva i obrazovanja, temelji infrastrukture dobrog društva.


Interes građana


Moram vam reći da je velika enigma za mnoge odgovor na pitanje zašto bi šef SDP-a uopće morao razgovarati sa šefom HDZ-a, na ovaj način na koji vi pozivate Andreja Plenkovića. Postoji Sabor, postoje institucije – čemu to?


– Možda to za Hrvatsku i jest presedan, ali nažalost kad gledamo stare obrasce ponašanja u ovih 25 godina jasno nam je da se tako ne možemo pomaknuti s mjesta. Inženjer fizike sam, Albert Einstein je rekao: izađi iz kutije, ako isti problem rješavaš uvijek na isti način, nikad nećeš naći rješenje problema. Moram tako reagirati, meni je interes građana na prvom mjestu, zato želim razgovarati s predsjednikom HDZ-a i predsjednikom Mosta. Ne znam je li Petrov još uvijek  predsjednik, oni malo kasne s izborima u stranci, je li? Naši su izbori bili ogledni primjer unutarstranačke demokracije, slažemo se? Dakle, moja je odgovornost da pozovem ljude na ozbiljan razgovor o ključnim problemima Hrvatske, ili ćemo opet sve gurati pod tepih. Baš zato jer se sve godinama guralo pod tepih, mi jesmo u problemu. Ljudi u ovoj državi nisu međusobno uopće razgovarali. Govorim o svim parlamentarnim strankama.


Znači želite reći: bitna je razlika između SDP-a s Milanovićem i HDZ-a s Karamarkom, te SDP-a s vama i HDZ-a s Plenkovićem na čelu?


– Novo vrijeme, novi ljudi, novi stil. Novi SDP, nova Hrvatska.


 Ako se Plenković odazove…


– Ja zaista vjerujem da će se odazvati.


Kojih pet tema želite prvo otvoriti?


–  Prvo minimalna plaća, drugo sindikati javnih službi, treće poštivanje zakona kad je u pitanju ideologija, četvrto decentralizacija i efikasna javna uprava, peto olakšavanje uvjeta za gospodarstvo, inovacije i znanost te gradnja agregacijske mreže za širokopojasni internet.


A ako odbije?


–  Žao bi mi bilo. Ali zaista ne vjerujem, odazvat će se. Svatko normalan želi razgovarati o ovim temama.


Posjetili ste Rafineriju Sisak, rekli ste: ako HDZ ne zna što će s Inom, mi ćemo im reći. Evo, recite.


– Zatražili smo sazivanje Odbora za europske poslove da Vladi omogućimo da nas izvjesti o zahtjevima Europske komisije, koja traži jedinstveno tržište i očekuje da se Hrvatska uskladi. Nama je važna energetska neovisnost Hrvatske i osjetljivi energetski sektor, koji je uz proizvodnju hrane, temelj suvereniteta. Dakle, tražimo da država zaštiti nacionalne interese, odnosno da zaštiti proizvodnju u Ini u Hrvatskoj i 9.500 radnih mjesta.


Rasteretiti poduzetnike


Kako natjerati MOL na to?


– MOL ionako ima većinska upravljačka prava, to znamo, Hrvatska je u donošenju odluka, realno, u slabijem položaju. Ali prihod Ine se smanjuje, sa 25 milijardi godišnje na 15, i to treba imati na umu. Nama strateški partner mora biti partner, ne neprijatelj, ali partnerstvo ne znači podređeni položaj bilo koga. Isto tako država treba štititi svoj interes, ne puštati da sve voda nosi i ne reagira ni na što.


Je li to vaša kritika članovima Nadzornog odbora iz Hrvatske?


– To je kritika nesnalaženju cijelog niza vlada u vezi Ine. Htjeli smo modernizirati Inu, a stvar je otišla u krivom smjeru, i još su tu tri ogromne afere koje drmaju tim pitanjem – Sanader, Hernadi i afera konzultantica. Gledajte, ogroman je utjecaj Ine na hrvatski BDP, oko pet posto. Mi moramo imati kontrolu u toj priči.


Hoćete reći da bi Hrvatska trebala ipak uložiti novce i pokušati otkupiti većinski broj dionica kako bi mogla upravljati Inom, ma koliko to koštalo?



Zadovoljstvo radnika


Kad smo kod sindikata, najavili ste susrete sa sindikatima velikih kompanija, gdje je sindikalno organiziranje gotovo pa zabranjeno. Ne bojite se da ćete naljutiti »gazde« u Hrvatskoj?– Meni je cilj da velike hrvatske tvrtke budu uspješne, a njihov uspjeh počiva na zadovoljstvu njihovih radnika. Nije nam cilj ulaziti u njihov prostor nego želimo dobro njihovim tvrtkama. A tvrtke su uspješne ako su radnici zadovoljni.


– To može biti jedno od rješenja. Mi moramo zadržati proizvodnju i radna mjesta.


Zašto spominjete i HEP, bojite se privatizacije?


– Pozivam državu da nam se s HEP-om ne ponovi Ina. Ne vidimo uopće smjer Vlade oko Ine, i mislimo da postoji opasnost da se isti scenarij ponovi i s HEP-om. Zar da stojimo sa strane pasivno?


Vaš program »Dobrog društva« utemeljen je na teoriji J. K. Galbraitha koja pretpostavlja snažan državni intervencionizam, veću ulogu države nego dosad?


– Socijaldemokracija je uvijek veća uloga države, on je napravljen kao odgovor na kapitalizam. Socijaldemokracija ne negira tržišno natjecanje, to je činio socijalizam, ali zna da mora ponuditi dva ključna odgovora – ispravljanje nepravdi i jednake šanse za sve.


To vas pitam iz dva razloga: prvo, tržište je dosad u Hrvatskoj bilo jedina svetinja, sve politike klonile su se intervencionizma, a uz to Galbraith je bio klasičan teoretičar liberalne ekonomije.


– Pa da, kejnzijanac, točno, ali to nije Smith. Ništa tu nije sporno za SDP, osim možda što postoji drugačija razina socijalne osjetljivosti u Europi nego u SAD-u, što je još i bolje za nas. Jaka država znači i jaka pravila. Ali to ne znači da država mora ubiti poduzetnike sa 200 parafiskalnih nameta. Mi mislimo da poduzetništvo treba rasteretiti, da kreativni budu još bolji, da privučemo industrije s većom dodanom vrijednošću, čak i sofisticirane industrije kao što je vojna proizvodnja, dijelovi auto industrije, sigurnosti sustavi i slično. Naš zadatak je od Hrvatske napraviti dobro društvo s većom dodanom vrijednošću. Pogledajte Finsku – bila je iza Hrvatske, sa svoja četiri milijuna stanovnika i temperaturom od minus 20 i uzdigli su se među najrazvijenije zemlje Europe i uspijeva se nositi i s padom poslovanja i restrukturiranjem Nokie. Njihova snaga je kvalitetno  obrazovanje. Takvo i nama treba.


Zdrav razum


Onda budimo realni – potez premijera Plenkovića da rastereti poduzetnike i srednji sloj bio je dobar, zašto ste onda odbili poreznu reformu?


– Bio bih neiskren da kažem da neki potezi nisu u redu, to je i na tragu onoga što je radila naša vlada ranije. Uvijek se trudim pronaći nešto dobro u ljudima, čak i u zakonima. Omogućiti ljudima veće plaće, pogotovo onima koji rade u realnom sektoru i nisu »uhljebi«, pa naravno da to treba. Ali za one socijalno slabije – tu je socijaldemokracija. Zato smo predložili Zakon o minimalnoj plaći. Sada je ona na 40 posto plaće, u Njemačkoj je na 60 posto, naš prvi vrlo »neambiciozni« cilj je 50 posto, za početak, a onda i daljnji rast. Žao mi je što to zasad nisu prihvatili vladajući, ne znam kako će to objasniti građanima i svojim biračima, čak ni Most zasad to nije prihvatio. Ali, ok, neka – čekamo ih na drugom čitanju.


O tome želite razgovarati s Božom Petrovom?


– O tome, da, ali i o tome da vrati snagu Saboru, kao što je bio najavljivao. Pozivam ga da ne zaboravi svoj nastupni govor i da vrati snagu parlamentu. Kad je u pitanju EU i sve u vezi s njom, primjerice, zadnju riječ ima Sabor, ne Vlada, a kod nas se sve zbiva u vladi. Sabor nije stup zakonodavstva, s Petrovom na čelu, nažalost. Pozivam ga da ojača Sabor – vratimo politiku u Sabor. Tu je odgovornost Petrova povijesna. Može odlučiti hoće li biti pravi predsjednik parlamenta ili ađutant premijeru.


Vi dakle čekate da vas Most ipak podrži oko minimalne plaće?


– A gledajte, vjerujem u njihov zdrav razum.


Želite ih »privesti svijesti«, to jest vašim prijedlozima u Saboru, kako bi u međuvremenu malo olabavili s HDZ-om i kako bi postali »vaši«? To je taktika?


– Most je desnica, mi smo ljevica, to da razjasnimo. Pogledajte njihov odnos prema Crkvi, reproduktivnim pravima žena, istospolnim zajednicama. Oko toga se nikada nećemo složiti, ali ako za 50 tisuća ljudi koji rade za minimalac zajedno izglasamo veću plaću to može biti samo dobro.


A hoćete li onda barem tražiti Most kao partnera na lokalnim izborima u nekim sredinama, kao što su neki vaši kolege već najavljivali ovih dana?


– SDP ne bi trebao imati suradnju s Mostom na lokalnim izborima. Možda postizborno negdje. Oni su dio vladajuće koalicije s HDZ-om.


Svjedočimo konzervativnoj revoluciji u društvu i jačanju desnice. Treba li zabraniti pozdrav »Za dom spremni«?


– Mi se u Hrvatskoj općenito trebamo dogovoriti što je dopušteno, a što nije. U ekstenzivom tumačenju sve je dopušteno, a tako ne može biti. Moramo se dogovoriti koji su tu fašistički simboli koji ne smiju biti dozvoljeni, nikad i nigdje.


Mislite da Andrej Plenković ima političkog autoriteta u svom HDZ-u da takav stav nametne?


– Nacizam i fašizam osudila je i zabranila Europa, koja počiva na tekovinama antifašizma. Nacizam i fašizam mučki su ubijali milijune ljudi u plinskim komorama, i vrijeme je da se Hrvatska jednom zauvijek odmakne od toga. Vrijeme je da stavimo točku.


Evo, udruga Vigilare i slični sada već otvaraju i pitanje zabrane abortusa. Kako SDP planira odgovoriti na takve teme?


– Poručujem im samo jedno: neka slijede ostavštinu Franje Tuđmana u hrvatskom Ustavu – antifašizam i pravo na slobodu pojedinca. Točka.


Dojam je da ni Plenković ne može protiv tih trendova, sve i da hoće.


– Rekao bih da se Plenković više slaže sa svjetonazorskim stajalištima SDP-a nego HDZ-a, međutim očito mora slušati stranku u iznošenju javnih stavova.   


 Lijevi intelektualci već vas jako kritiziraju, od Vjerana Zuppe nadalje, da frazirate, da tu nema nikakvog sadržaja, da je nastupila smrt ljevice…

– Nekoliko puta smo kontaktirali ranije, naravno da ću i g. Zuppu i sve druge pozvati na jedan sastanak, vjerojatno već idućeg tjedna. Želim slušati, imam dva uha za slušanje, a jedna usta za govorenje, dobro prihvaćam kritiku, uostalom već sam doživio i padove i uspone, ja sam živi primjer da se to može. Mi ćemo se tako u SDP-u ponašati, biti otvoreni za sve, pa i tvrde kritike. Znate, kad su u pitanju lijevi intelektualci – ja sam jedan od njih. Mi fizičari, strojari, liječnici, ljudi iz znanstvene zajednice, svi smo mi intelektualci. I naš cilj je vrlo jednostavan: bolji život za Hrvatsku.


Evo, opet frazirate.


– Ali to je bit priče. Idemo se okupiti i dati sve od sebe za domovinu.


Nova ljevica


Ovih se dana osniva Nova ljevica, nova stranka koja bi mogla okupiti dosta lijevih intelektualaca. Zašto jednostavno ne pozovete Dragana Markovinu u »staru ljevicu«, u SDP?


– Vjerojatno ćemo popiti kavu pa ćemo porazgovarati. Ja im želim svu sreću, pozdravljam sve koji imaju inicijativu za bolju Hrvatsku. Ali, u politici je jedno teorija, a drugo ja praksa. Polako.


Novi vrh stranke koji je izabran na konvenciji vrlo je raznorodan, puno je tu Milanovićevih kadrova. Hajdaš Dončić je već prvi tjedan bildao mišiće namećući neka svoja kadrovska rješenja…


– Ja sam odlučio da ću prednost za Glavni odbor dati Eriku Fabijaniću ispred kolege Željka Kolara, iz više razloga, jer je on majstor parlamentarne procedure, jer je poznavatelj radničkih prava i sindikalnih odnosa, jer je i pripadnik talijanske manjine itd. Kolega Kolar je dobio neka druga, također važna zaduženja.


Možete li biti sigurni da imate stabilnu većinu u Predsjedništvu na duge staze?


– Da. Uostalom, većina je uvijek stabina, dok je većina.


Sami kažete da u je stranci dugo nedostajalo povjerenja.


– Da, bilo je problema u mnogim županijskim organizacijama, mnogi su se bavili samo sobom. To smo već počeli mijenjati.


Što ste na kraju odlučili za Zagreb, i dalje ostajete potencijalni kandidat? I kad uostalom to mislite riješiti?


– Na vrijeme. Pustimo ljude na miru za Božić, ionako je gužva u šesnaestercu sada. Ja ne isključujem mogućnost još uvijek da se i sam kandidiram. Ali ima vremena…


Ima li šanse da SDP ipak podrži Anku Mrak Taritaš?


– Ja sam predsjednik SDP-a, ne HNS-a. Ne bih o kandidatima drugih stranaka. SDP će podržati svojeg kandidata.


Što vam je uopće cilj u Zagrebu na lokalnim izborima, pobjeda ili manja blamaža u porazu?


– Glavni cilj je brži, jeftiniji i efikasniji Zagreb. Uvijek je cilj i pobjeda da bismo mogli ostvariti glavne ciljeve.


Kako to da ste Rajko Ostojić i vi uspjeli ostati prijatelji i suradnici, nakon što vas je Milanović bio suprotstavio jednoga drugome?


– Jer se socijaldemokrati poznaju u nevolji. Jer se na muci poznaju junaci. Kad je dobro, svi te tapšu. Kad je loše, tu su drugovi. Malo se šalim. Ne bih zapravo o tome, bilo pa prošlo. Naučili smo puno iz te epizode, ali ne bih se bavio onime iz prošlosti.


 Split vam je devastriran, koga ćete tamo kandidirati. Rijeka, unutar organizacije stranke također, mreža vlasti drži još na okupu onih tristo SDP-ovaca, ništa drugo.


– A to ste vi rekli. O kandidatima će odlučivati lokalne organizacije, zalažem se za istinsku decentralizaciju. Riječka organizacija bila je predvodnik mnogih inovativnih rješenja kad je u pitanju upravljanje gradovima i samoupravom, pa i kad je stranačka politika u pitanju, kad su predlagali svoje kriterije za izbore kandidata na listama itd., i to podržavam. Također, riječka organizacija imat će za svog kandidata punu podršku centrale u resursima i svemu što je potrebno za pobjedu na lokalnim izborima. Da, dojam je da bi Rijeka mogla imati više članova, ali ne vidim smisla da mi sad ovdje govorimo o tome.


Pa Vojko Obersnel nije bio baš vaš fan, podupirao je neke druge kandidate, to znamo.


– Gledajte, ne dijelim kolege ni po glasu ni po stasu. Svi smo SDP.


Vaš kolega Mihael Zmajlović zatražio je prošlog tjedna ostavku ministra Dobrovića. Je li to »plan za novi dan« – svakog tjedna ostavka jedna? To je ideja vezana uz vladu u sjeni, ili što?


– Treba imati jaki klub, ali i jake stranačke savjete, jake ljude, da svatko u svom području sutra može preuzeti odgovornost za vođenje resora u kojima je stručan. Ali ne u sjeni. U sjeni rastu samo gljive i mahovina. Bit ćemo snažni i vidljivi.


Imate povjerenje u svoj klub zastupnika? Tamo su odreda ljudi koje je Milanović doveo.


– Siguran sam da nam je svima, bez iznimke, socijaldemokracija na prvom mjestu.


Neki su čak, nezadovoljni vašim izborom, govorili o novoj frakciji ili novom klubu zastupnika?


– Frakcija je po statutu dozvoljena. Novi klub, mislim da nije.


A gdje je Zoran Milanović?


– Razgovarat ću s njim. Znat ćemo povući pravi potez. Uskoro ćemo to riješiti.