RIJEKA – Ministarstvo znanosti i obrazovanja danas će zaključiti javno savjetovanje o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2020./2021.

Prema novoj odluci učenici osnovnih i srednjih škola imali bi tjedan dana duže školske praznike od planiranog, odnosno umjesto 11. siječnja drugo bi polugodište započelo 18. siječnja. Tjedan dana duži praznici osigurani su tako što će škole ukinuti praznike iz veljače koji su novost u obrazovnom sustavu, a prije pandemije uvedeni su zbog skijaške sezone.

Što s vremenom

Svrha otvorenog savjetovanja jest informirati zainteresiranu javnost o predloženome nacrtu odluke te dobiti povratne informacije od ključnih dionika sustava, a koliko je tema dužih školskih praznika, čiji je cilj nakon božićnih i novogodišnjih blagdana pokušati osigurati što bolju stabilnost unutar školskih ustanova i sprječavanje širenja zaraze koronavirusom zainteresirala dionike sustava, najbolje govori podatak da se u javno savjetovanje do jučer uključilo gotovo pet stotina prosvjetnih djelatnika.

Iz njihovih komentara jasno je vidljivo da je tema zimskih praznika podijelila prosvjetni sustav jer dok jedni zagovaraju i podržavaju takav prijedlog Ministarstva, drugi su izričito protiv. Među protivnicima poveći je broj onih koji zagovaraju da se nastava prvi tjedan u drugom polugodištu realizira na daljinu, a isto tako i posljednji tjedan u prvom polugodištu jer smatraju da produžetak zimskih praznika nije garancija da će djeca biti izolirana i da se neće družiti pa čak i putovati.

Ujedno argumentiraju svoj stav i činjenicom da se učenici nakon duljeg odmora teško vraćaju u ritam školskih obaveza, a smatraju i da je velika vjerojatnost da će učenici za vrijeme zimskog odmora, ako će vrijediti sadašnje epidemiološke mjere prema kojima su im zabranjene mnoge izvanškolske aktivnosti, svoje slobodno vrijeme provoditi u druženju u zatvorenim prostorima ili pred ekranima. Produžetak zimskih praznika, kažu, nije garancija da će djeca biti izolirana i da se neće družiti pa čak i putovati.

Još i gripa

Zagovornici ideje da se posljednji tjedan u prvom i prvi tjedan u drugom obrazovnom razdoblju provedu online kažu da se u tim tjednima uglavnom ne obrađuje novo gradivo pa u svom prijedlogu ne vide veću štetu za nastavni proces. Praznike u veljači bi ostavili jer se ne zna kakva će biti epidemiološka situacija, a i inače je riječ o mjesecu u kojem svake godine bude puno gripe i prehlade. Smatraju i da više kraćih odmora pozitivno djeluje na učenike, ali i na nastavnike. Ujedno napominju i da se produženjem praznika ostavlja učenicima i roditeljima više mogućnosti za putovanja.

S druge strane, oni koji podržavaju ideju Ministarstva kažu da se već sada često događa da je puno učenika u samoizolaciji te nastavnici obavljaju dvostruki posao. Dio njih smatra da odmor u veljači nikomu ne služi jer taman kad se učenici vrate u školu, uđu u ritam škole i učenja, opet idu na odmor, a to nije dobro za redovito i temeljito učenje.

Produžetak godine

Oni koji smatraju da odmor u veljači ničemu ne služi nadaju se da ministar neće produžiti i školsku godinu, poučeni prošlogodišnjim iskustvom, jer je tijekom velikih vrućina u učionicama nemoguće raditi, djeca nemaju koncentracije, zagušljivo je, a mnoge učionice po školama nemaju klimatizacijske uređaje.